Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Indeks lakoće poslovanja u Crnoj Gori za prošlu godinu iznosio je 6,7, što je 0,3 poena manje u odnosu na 2021, ilustrujući određenu zabrinutost stranih investitora po pitanju investicione klime, saopšteno je iz Savjeta stranih investitora (SSICG).
Predsjednik SSICG, Tamas Kamaraši, ocijenio je da je pad indeksa rezultat je barijera koje su strani investitori prepoznali, prije svega nestabilnosti i nepredvidljivosti poslovnog ambijenta.
On je na današnjem predstavljanju Bijele knjige – Investiciona klima u Crnoj Gori 2022, kazao da je prepoznata potreba za jačanjem vladavine prava, adekvatno uređenjem tržišta rada, suzbijanje sive ekonomije i postizanje većeg stepena digitalizacije.
„Crnoj Gori su potrebni kredibilni investitori koji otvaraju nova radna mjesta, donose najbolje prakse, sarađuju sa zajednicama i uredno plaćaju porez. Sa ponosom mogu reći da se u SSICG ovim principima vode sve naše članice“, naveo je Kamaraši.
On je kazao da su nam potrebni investitori koji kreiraju nove prilike, a njih možemo privući samo ako sprovedemo suštinsku reformu u oblastima kao što su vladavina prava, poreska reforma, optimizacija javne uprave, borba protiv korupcije i sive ekonomije, kao i tranzicija ka zelenim ekonomijama.
„Strani investitori razumiju koliko je ovo kompleksan proces. SSICG je spreman da sarađuje i ustupi naša znanja. Potrebne su nam konkretne akcije za promjenu koja je nužna“, dodao je Kamaraši.
Prema njegovim riječima, Crna Gora se takmiči sa zemljama koje investitorima nude potrebne uslove i koje su prepoznale prednosti koje oni donose.
Ministar finansija, Aleksandar Damjanović, kazao je da je Vlada spremna za saradnju sa SSICG, sa kojim bi bilo potrebe da zajednički rade i da nije u pitanju 47 članica SSICG koje generišu trećinu bruto domaćeg proizvoda.
„Na zajedničkom smo poslu ne samo za stvaranje ambijenta za lakše poslovanje i optimizaciju investitora od čega koristi imaju i Crna Gora i njeni građani i sami investitori, već je to nešto što je posao koji se tiče cjelokupne zajednice“, rekao je Damjanović.
On je naveo da Vlada apsolutno prihvata odgovornost s obzirom na to da su prošle godine u dvije trećine vremena bili na funkcijama i vršili određene zadatke izvršne vlasti.
Damjanović je kazao da je u prošloj godini pad indeksa reflektovao rast aktivnosti u turizmu i energetici.
“Ako negdje treba da bude rast neka bude u tim strateškim granama”, rekao je Damjanović.
On je naveo da je Vlada već počela da primjenjuje preporuke iz Bijele knjige, koji se tiču ove godine, kao što su izmjene Zakona o privrednim društvima.
„Manje više su se stvorili uslovi da se može ići brzo ka parlamentu kako bi dobili jedan od krovnih akata koji se tiče i stranih investitora“, rekao je Damjanović.
On je naveo da su zadovoljni sa rezultatima u prošloj godini i sa onim što su zaključci i preporuke za ovu godinu, a kako se konsoliduje globalna i politička situacija stvaraće se uslovi da još radikalnije izađu u susret cilju koji se odnosi na stvaranje idealnog poslovnog ambijenta.
„Potpuno podržavam sve teze koje ste dali da moramo da radimo na ključnim stvarima na kojima radimo, a nijesmo puno odmakli, a to je pravna država, poštovanje ugovora, sudske procedure, prostorni red i niz drugih okolnosti su nešto što uz poreski i investicioni ambijent treba da nas pozicionira kao zemlju izazovnu za investitore i u koju može da se radi i zaradi“, dodao je Damjanović.
Ministar ekonomskog razvoja i turizma, Goran Đurović, je, govoreći o ocjeni u vezi sa vladavinom prava, kazao da ako je išta ova Vlada uradila u prethodnom periodu, to je bilo po pitanju vladavine prave.
„Ne sjećam se da je ijedna Vlada za kratak period uradila ovoliko za vladavinu prava. Mislim da ste svjedoci koliko se naše institucije mijenjaju po tom pitanju“, naveo je Đurović.
On je, govoreći o samom ambijentu i uslova u kojima privreda radi, kazao da to najbolje pokazuju rezultati.
„Bilansi za prošlu godinu su izašli i svjedoci smo da je privreda imala najbolje bilanse u istoriji. Gotovo svi privrednici mogu da kažu ponovila se ova godina, u smislu poslovanja i rezutlata. Kompanije bilježe dobre rezultate i ja kao ministar ekonomskog razvoja sam jako srećan i zadovoljan“, rekao je Đurović.
On je podsjetio da je Crna Gora u prošloj godini zabilježila 6,4 odsto rast BDP-a, dok Međunarodni monetarni fond (MMF) prognozira državi rast od 3,2 odsto.
„Očekujemo da ove godine možemo doći do 1,3 milijarde EUR prihoda od turizma i ako premašimo taj cilj to možemo da tretiramo kao veliki uspjeh privrede“, rekao je Đurović.
On je naveo da je u prošloj godini zabilježeno povećanje od 73 odsto kada su u pitanju SDI, što je dobar indikator koji pokazuje da raste povjerenje investitora u Crnu Goru.
„Došlo je do potpunog oporavka turističke privrede, višestrukog povećanja izdatih građevinskih dozvola, smanjenja stope nezaposlenosti na rekordno niski nivo, otvaranje fabrika i radimo na ambijentu da bude još više novih investicija u turizmu i privredi“, rekao je Đurović i dodao da se slaže sa ocjenom da treba raditi na povećanju digitalizacije.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
