Bijelo Polje, (MINA-BUSINESS) – Žene u ruralnim područjima Crne Gore suočavaju se sa brojnim izazovima koji ukazuju na neophodnost sistemskih promjena koje će im omogućiti ravnopravan pristup resursima, odlučivanju i ekonomskim prilikama, ocijenjeno je na događaju povodom Međunarodnog dana žena u ruralnim područjima.
Na događaju u Bijelom Polju saopšteno je da je to preduslov za održivi razvoj ruralnih područja i crnogorske poljoprivrede i ekonomije.
Događaj su organizovali Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), uz podršku Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore (MAF), a u partnerstvu sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, opštinama Bijelo Polje, Plav i Berane.
Istraživanja koja su od 2020. godine sprovodili UNDP, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, OEBS i De Facto, kao i podaci iz publikacije Nevidljive žene i Nacionalne rodne analize (CGA), dodatno su osvijetlili dubinu problema sa kojima se suočavaju žene u ruralnim područjima Crne Gore.
„Svega 16 odsto žena posjeduje poljoprivredno gazdinstvo, a 32 odsto ima vlasništvo nad zemljištem. U registru poljoprivrednika Crne Gore, muškarci čine preko 70 odsto osiguranika. Većina žena iz ruralnih područja neće naslijediti ništa od porodica iz kojih su potekle“, navodi se u saopštenju.
Statistika pokazuje da žene na sjeveru Crne Gore imaju sedam puta manju šansu za zaposlenje u odnosu na one s juga, dok više od polovine nezaposlenih žena nikada ni ne pokuša da zasnuje radni odnos. Žene većinom obavljaju neplaćeni rad u domaćinstvu, provodeći u prosjeku deset godina svog života u ovim aktivnostima.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, navela je da izazovi sa kojima se žene iz ruralnih područja suočavaju nijesu samo ekonomske prirode.
„Društveno-ekonomski jaz između sjevernog regiona i ostatka Crne Gore se produbljuje, a žene u ruralnim područjima pogađa nesrazmjerno. One predstavljaju dio populacije koji je najmanje otporan na siromaštvo i isključenost, uprkos njihovom ogromnom doprinosu poljoprivrednoj proizvodnji i razvoju zajednice“, rekla je Paniklova.
UNDP, kako je kazala, nastoji da se suoči sa ovim jazom, osnažujući žene ne samo kao radnice, već i kao liderke u svojim zajednicama.
„Vjerujemo da će aktivnosti u okviru zajedničkog projekta sa FAO i uz značajnu podršku Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore (MAF), doprinijeti poboljšanju životnog standarda žena u ruralnim područjima i ekonomskoj otpornosti čitave Crne Gore. Fokusirajući se na opštine Berane, Bijelo Polje i Plav, vodimo računa da niko na putu Crne Gore ka održivom i inkluzivnom razvoju ne bude zapostavljen“, poručila je Paniklova.
Prema riječima državnog sekretara u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Krsta Rađenovića, razvoj ruralnih područja je osnova ekonomskog i društvenog jedinstva svake zemlje.
„Stoga ulaganje u poljoprivredu i ruralni razvoj u Crnoj Gori predstavlja temelj očuvanja seoske porodice, pejzaža, tradicije i njenog nacionalnog karaktera. Tome u prilog ide i današnja poljoprivredna politika koja ne zanemaruje okruženje u kome se odvija poljoprivredna proizvodnja, već se sve više brine o ukupnom održivom razvoju ruralnih područja uz istovremeno očuvanje prirodnog i kulturnog naslijeđa“, rekao je Rađenović.
Prema njegovim riječima, veliku ulogu u tome imaju upravo žene poljoprivrednice, čiji je položaj zbog patrijarhalnog nasljeđa još u neravnopravnom položaju u odnosu na muškarce poljoprivrednike.
Zamjenik regionalnog predstavnika FAO-a za Evropu i Centralnu Aziju, Nabil Gandži, rekao je da je danas važno isticati ključnu ulogu koju žene u ruralnim područjima imaju u održavanju ruralnih ekonomija, suočavanju sa klimatskim rizicima i očuvanju agrobiodiverziteta.
„Crna Gora je pokazala snažnu posvećenost rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena, posebno u politikama, sa uspostavljenim mehanizmima za rodnu analizu kroz državno planiranje, procese donošenja odluka i različite političke akcije. FAO ostaje posvećen stvaranju podsticajnog okruženja za razvoj poljoprivredno-prehrambenih preduzeća i farmi koje vode žene u Beranama, Bijelom Polju i Plavu“, poručio je Gandži.
Predsjednica Skupštine Opštine Bijelo Polje, Selma Omerović, navela je da osnaživanje žena sa sela nije samo moralna obaveza, već ključ za društveni i ekonomski napredak zajednice.
„Ulaganjem u preduzetnički potencijal žena iz ruralnih područja ne samo da podržavamo pojedinačni napredak, već i podstičemo održivi razvoj koji koristi cijeloj zajednici. Zajedno gradimo budućnost u kojoj žene iz ruralnih područja mogu napredovati, inovirati i biti liderke“, kazala je Omerović.
Događaj u Bijelom Polju pružio je platformu za diskusiju o konkretnim strategijama za prevazilaženje sistemskih barijera, u skladu sa obavezama Crne Gore prema Agendi za održivi razvoj 2030 i Akcionom planu za rodnu ravnopravnost EU.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
