Sarajevo, (MINA-BUSINESS) – Regionalna inicijativa Zeleni koridori omogućila je neometan protok robe u najkritičnijoj fazi pandemije koronavirusa, saopštila je generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), Majlinda Bregu.
Ona je u intervjuu za European Western Balkans, kazala da je zahvaljujući toj inicijativi došlo do stabilizacije protoka robe u regionu Zapadnog Balkana, što je u značajnoj mjeri pomoglo izvozno orijentisanim kompanijama, ali i onima čija proizvodnja zavisi od uvoza.
“Kriza je pokazala da ‘soliranje’ na malom regionalnom prostoru može biti pogubno, ali i da Zapadni Balkan ima mogućnosti i snagu da sprovede zajedničke inicijative, u cilju normalizacije života u međuzavisnim privredama”, rekla je Bregu.
Kako je saopšteno iz RCC-a, Bregu je navela da su Zeleni koridori jedna od uspešnijih priča postignutih u vrijeme velike krize.
“Zapadnobalkanska šestorka, RCC, Transportna zajednica i CEFTA, uz podršku Evropske komisije (EK) i naših graničnih susjeda zemalja članica Evropske unije (EU), pomogli su vladama u regionu da implementiraju neophodnu mjeru u datoj situaciji za održavanje protoka robe, posebno hrane, lekova i medicinske opreme u regionu i između regiona i EU, u vrijeme blokade izazvane izbijanjem koronavirusa”, navela je Bregu.
Ona je podsjetila da među ekonomijama Zapadnog Balkana postoji 14 graničnih prelaza i još 18 sa zemljama članicama EU.
“U jednom trenutku, bilo je potrebno više od 20 sati čekati za prelaz granice, kako bi se završile sve granične procedure i sanitarni i zdravstveni pregledi vozača. Pored toga što je to izuzetno dugotrajan proces koji odlaže, a čak često i prekida lance snabdijevanja, on je i skup”, dodala je Bregu.
Ona je navela podatak da je na početku pandemije teško moglo proći dnevno dvije hiljade kamiona, a danas je taj broj dostigao više od 13 hiljada dnevno.
“Dakle, ne samo da su Zeleni koridori omogućili ravnomerniji granični prelaz i omogućili da roba stigne na odredište na vrijeme, već su i uštedjeli ozbiljan novac, vrijeme i stres”, rekla je Bregu.
Na pitanje može li regionalna saradnja biti spas zemljama Zapadnog Balkana u prevazilaženju krize, Bregu je odgovorila da zajedno možemo opstati kao tržište i biti pouzdaniji i zanimljiviji za strane investitore, što znači veći ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta.
“Rekla sam to mnogo puta i zaista vjerujem da što je regionalna saradnja bolja, mi smo jači”, poručila je Bregu.
Ona je podsjetila na sporazum o romingu, naglašavajući da je bilo teško, ali da on postoji zahvaljujući snažnom duhu regionalne saradnje.
“Sve ekonomije Zapadnog Balkana, sa oko 18 miliona stanovnika, čak i manje zbog migracija, mogu se uporediti sa jednom manjom evropskom državom. Stoga, da bismo napravili ozbiljan uticaj, moramo zajedno da koračamo”, smatra Bregu.
Prema njenim riječima, regionalna saradnja je prethodnih godina ojačala, kao i samosvijest da je regionalna ekonomska integracija neophodna.
“Ljeto iza nas je jasno pokazalo regionalnu međuzavisnost. I isto koliko i ja, naši građani vjeruju u regionalnu saradnju. Njihova podrška nastavlja da raste na godišnjem nivou”, rekla je Bregu.
Ona je kazala da se nada da će se sa smanjenjem zdravstvenog rizika, koji sa sobom nosi koronavirus, granice otvoriti polako i trajno, jer zatvorene nijesu nikome od koristi, posebno između EU i Zapadnog Balkana.
“Zeleni koridori mogu poslužiti kao primjer uspješne regionalne saradnje, a mi ćemo se potruditi da ove međusobne koridore proširimo i učinimo zelenijima”, poručila je Bregu.
Ona je upozorila da vrijeme odmiče i da Zapadni Balkan ne može izgubiti još jednu deceniju obilježenu novim potencijalnim nestabilnostima.
“To je opasno. Ako kvalifikovani i obrazovani mladi ljudi ne vide evropsku perspektivu kod kuće, iskoristiće postojeće mogućnosti za migraciju i tražiti bolje životne uslove u EU. Transatlanstko partnerstvo i regionalna saradnja uvijek su dobrodošli da bi region i dalje plovio na Zapad”, zaključila je Bregu.
