Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Većina država Zapadnog Balkana u ovoj godini će zabilježiti značajan manjak javnih prihoda, koji bi u Crnoj Gori mogli pasti skoro osam odsto u odnosu na prošlu, ocijenjeno je iz Svjetske banke (SB).
U novom izdanju bilješki SB, koje sagledavaju uticaj Covid-19 na fiskalnu politiku na Zapadnom Balkanu, navodi se da bi naplata prihoda mogla pasti i u još većoj mjeri ako ograničenja kretanja ostanu na snazi i u drugoj polovini godine.
“Prema osnovnom scenariju, međutim, predviđa se da će u većini država pad prihoda biti brži od nominalne kontrakcije bruto domaćeg proizvoda (BDP), čak i u slučaju postepenog oporavka u drugoj polovini godine”, navodi se u bilješkama SB, koje predstavljaju dopunu nedavno objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan.
Vlasti većine država Zapadnog Balkana su, kako se dodaje, najavile mjere subvencionisanja doprinosa za socijalno osiguranje i zarada u javnom sektoru.
Kod većina zemalja Zapadnog Balkana subvencije su definisane opštije, poput „plaćanja poreza na zarade“, tako da se očekuje da će naplata poreza na dohodak građana početi postepeno da se oporavlja u drugom kvartalu.
“Indirektni porezi, kao što su porez na dodatu vrijednost (PDV), akcize i carinske dažbine takođe bi mogli brzo da dostignu ranije vrijednosti, ali to zavisi od brzine kojom će se ukidati ograničenja kretanja”, smatraju u SB.
Međutim, pošto je poreskim zakonima većine država Zapadnog Balkana preduzećima dozvoljeno da prenesu gubitke iz poreskog bilansa na račun dobiti iz budućih perioda, u ovoj godini se ne očekuje značajniji oporavak prihoda po osnovu poreza na dobit pravnih lica.
“Pored toga, zdravstvene mjere mogu dovesti do operativnih problema u administraciji naplate javnih prihoda, što će dodatno umanjiti naplaćene iznose i poštovanje obaveza od poreskih obveznika”, dodali su iz SB.
U SB smatraju da je fiskalna politika morala da preuzme najveći teret odgovora na pandemiju koronavirusa i da su države ubrzano aktivirale čitavu lepezu fiskalnih mjera u cilju spašavanja života i zaštite pojedinaca i firmi na koje najviše utiču gubitak prihoda, nezaposlenost i stečajevi.
Iz SB su kazali da je više država Zapadnog Balkana, nakon dvije godine pooštravanja fiskalne politike, popustilo stege, usljed čega su potrošena sredstva koja su sada prijeko potrebna.
Javni dug država Zapadnog Balkana je prošle godine iznosio u prosjeku 51 odsto BDP-a, usljed čega je sužen fiskalni prostor za rješavanje posljedica krize izazvane pandemijom koronavirusa.
Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH) i Srbija su u krizu ušle u periodu poboljšanja fiskalne pozicije. Sve te zemlje su prethodno smanjile javni dug za između jedan i 1,7 procentni poen BDP-a uz snažan privredni rast.
Kosovo i Sjeverna Makedonija su zadržale dug na nivou tek nešto većem od onog iz 2018. godine, uz rast od između 0,2 i 0,5 procenata BDP-a.
„Crna Gora se suočila sa krizom uz visok nivo javnog i javno garantovanog (JJG) duga od preko 81 odsto BDP-a, iako se neto dug smanjio prošle godine nakon prodaje emisije euroobveznica u iznosu od 500 miliona EUR, pri čemu su ta sredstva deponovana i korištena za servisiranje duga sa dospjećem u toku ove godine“, dodaje se u izvještaju.
Sve države Zapadnog Balkana, kako smatraju u SB, sada bilježe veće dugove nego prije svjetske finansijske krize.
„Mjere za zaštitu života građana i radnih mjesta povlače značajne fiskalne troškove i prouzrokovaće rast javnog duga. Očekuje se prosječno povećanje učešća potrošnje u BDP-u od 2,5 procentnih poena BDP-a“, rekli su iz SB.
Kanali prenosa i obim uticaja krize zavise od zemlje i kreću se od zaustavljanja sektora saobraćaja i turizma koji čine skoro četvrtinu ekonomija Crne Gore i Albanije, do narušavanja globalnih lanaca vrijednosti u BiH, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji i naglog pada cijena robe na Kosovu.
„Sve su zemlje regiona, stoga, suočene sa mogućnošću ulaska u recesiju“, navodi se u bilješkama.
Iz SB su kazali da i države Zapadnog Balkana, poput drugih zemalja, koriste fiskalne podsticaje da se suprotstave padu privredne aktivnosti i pruže podršku domaćinstvima i preduzećima.
„Obim i vrste podrške zavise od fiskalnog prostora svake države i njenog pristupa izvorima finansiranja. Sve zemlje ovog regiona sada troše više na zdravstvenu zaštitu, lijekove i medicinsku opremu, koji predstavljaju neposredne prioritete javnih politika“, poručili su iz SB.
Pored toga, države su uvele i mjere podrške za domaćinstva i preduzeća u vidu oslobađanja od poreza i odlaganja njihovog plaćanja, subvencija za zarade i socijalne pomoći za najosetljivije građane.
„Crna Gora i Sjeverna Makedonija, primjera radi, nude subvencionisane kreditne linije posredstvom svojih razvojnih banaka, dok Albanija pruža kreditne garancije“, dodaje se u bilješkama.
U SB smatraju da se te vrste mjera neophodne za ublažavanje efekata krize, ali će njihova djelotvornosti u krajnjem zavisiti od toga koliko su prilagođene konkretnom kontekstu svake pojedinačne zemlje.
„Smisao ovih intervencija jeste da se očuvaju prihodi i produktivni kapacitet ekonomije tako što će se spriječiti prinudno zatvaranje preduzeća ili otpuštanje radnika usljed kratkoročnog smanjenja prihoda“, rekli su iz SB.
Subvencije za zarade i poreska izuzeća, kako su objasnili, postala su tokom krize popularan način da se firmama pomogne da smanje fiksne troškove i tako nastave da posluju i zadrže radnike.
„U načelu, tokom krize, odgovori fiskalne politike trebalo bi da budu efikasni, fleksibilni, izvodljivi i održivi. Brzina je od presudnog značaja da bi se osiguralo da davanja stignu do svih firmi prije nego što njihovi tokovi gotovine presuše“, poručili su iz SB.
Oni su saopštili da bi brzina ukidanja podrške trebalo da odgovara brzini oporavka.
Fiskalni deficiti će, prema procjenama SB, porasti, kako bi se zemlje izborile sa šokom izazvanim pandemijom koronavirusa, usljed čega će se povećati potrebe za finansiranjem.
U pojedinim državama se očekuje približno trostruko povećanje deficita.
„Prema procjenama za ovu godinu, prosječni deficit u regionu iznosiće 5,9 odsto BDPa, što je daleko više od 1,8 procenata zabilježenih u prošloj godini. Očekuje se da će deficiti u Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji dostići nivo od oko sedam odsto BDP-a, a u drugim zemljama u regionu skoro pet odsto“, zaključuje se u bilješkama.
