Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Pravilnik o programu obuke za sticanje osnovnih znanja o ličnoj higijeni i mjerama zaštite od zaraznih bolesti predstavlja biznis barijeru i neplanirani trošak, koji kumulativno iznosi više od milion EUR, ocijenili su privrednici na sastanku u Privrednoj komori (PKCG).
Oni su, kako je saopšteno iz PKCG, pozvali da se taj pravilnik izmijeni ili da se odloži njegova primjena u godini koju karakteriše neizvjesnost prouzrokovana kovidom i krizom usljed rata u Ukrajini.
Predstavnici poslovne zajednice istakli su da je zaštita zdravlja građana na prvom mjestu i da je svaka edukacija zaposlenih u tom smislu afirmativna, ali da u eri digitalizacije regulativu treba sprovoditi na najjednostavniji način i uz najmanje troškova.
Iz PKCG su kazali da je današnji sastanak o tom aktu organizovan sa predstavnicima Instituta za javno zdravlje (IJZ), ministarstava zdravlja i ekonomskog razvoja i Uprave za inspekcijske poslove.
Kako su naveli, pravilnik propisuje program obuke za sticanje osnovnih znanja o ličnoj higijeni i mjerama zaštite od zaraznih bolesti zaposlenih koji rade na poslovima iz djelatnosti u objektima pod sanitarnim nadzorom, i rukuju hranom u svim fazama njene proizvodnje, prerade i distribucije.
Iz PKCG su rekli da pravilnik obuhvata objekte gdje se proizvodi i rukuje hranom i ona uslužuje, zatim trgovine, kozmetičke salone, javno vodosnabdijvanje.
“Sve obuke sprovodi IJZ, a troškovi edukacije, za koje je propisano da snosi poslodavac, iznose 35 EUR po zaposlenom, koji posjeduje sanitarnu knjižicu, uključujući i sezonske radnike”, kaže se u saopštenju.
Iz PKCG su kazali da je edukacija propisana Zakonom o zaštiti od zaraznih bolesti, a prekršajne mjere su propisane u iznosu od 1,5 hiljada do 20 hiljada EUR.
Edukacija, kako su dodali, ne isključuje troškove izdavanja sanitarne knjižice i ljekarskih pregleda.
Iz PKCG su kazali da privrednici kao barijeru vide navedene troškove edukacije, jer predstavljaju veliki iznos neplaniranih izdataka za ovu godinu, koji se moraju odmah uplatiti.
Oni su istakli da se za veće hotelske grupacije oni kreću oko 14 hiljada EUR.
Kako se navodi, u prehrambenim trgovinskim lancima oko 80 odsto zaposlenih ima sanitarnu knjižicu, tako da će za jedan od većih lanaca troškovi za obuke 1,3 hiljade zaposlenih sa sanitarnom knjižicom izdvojiti 45,5 hiljada EUR.
“Ako se dodaju zaposleni u prerađivačkoj industriji u poljoprivredi (neki veći prehrambeni proizvođači bi trebalo da izdvoje i do 52 hiljade EUR), dolazi se do cifre od najmanje 30 hiljada zaposlenih, potencijalnih polaznika obuke, na osnovu kojih poslodavci treba unaprijed da uplate 1.050.000 EUR na žiro račun IJZ-a”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da privrednici prilikom popunjavanja zahtjeva za edukaciju, moraju da prilože uplatnicu na kojoj je unaprijed uplaćen iznos troška obuke za sve prijavljene zaposlene.
Na sastanku je ukazano na to da će zahtjev za prijavu na edukaciju biti dokaz da privrednik nije u prekršaju.
Iz PKCG su rekli da to znači da su privrednici dužni da odmah uplate troškove edukacije za sve zaposlene, iako obuka nije održana i ne znajući se kada će doći na red da je pohađaju i da li će prijavljeni zaposleni uopšte raditi kod tog poslodavca.
“Za njih su upitni i vrijeme i dinamika održavanja obuka sa obzirom na ograničene kapacitete IJZ-a kada je u pitanju broj uposlenih u toj instituciji”, kaže se u saopštenju.
To je, kako se navodi, posebno važno u vrijeme pripreme i održavanja same sezone, zbog hroničnog nedostatka radne snage, pa će biti problem odvojiti vrijeme za polaznike obuke koje traju 16 sati.
Iz PKCG su rekli da sertifikat koji se dobija nakon obuke glasi i na poslodavca i na zaposlene i imaće QR kod koji će onemogućiti njegove zloupotrebe.
“Postavljano je pitanje da li zbog intenzivne fluktuacije sezonskih radnika drugi poslodavac treba da plaća obuku radniku koji će možda napustiti posao”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je na sastanku, kao jedno od rješenja, privreda kandidovala mogućnost da se uvede institut odgovornog lica, koje bi bilo dužno da odsluša obuku, možda i da položi test i stečena znanja prenese zaposlenima u preduzeću.
Iz PKCG su rekli da bi o tome bio dužan da vodi urednu evidenciju, kad je, kome, na koje teme držao predavanje.
Kako su naveli iz PKCG, kao jedno od rješenje se predložilo i organizacija onlajn obuka, čime bi se značajno smanjili troškovi edukacije.
Iz PKCG su dodali da su ponudili svoje kapacitete za realizaciju takvih obuka i snimanje tutorijala.
Privrednici su ukazali i da je neophodno da se uzme u obzir to da brojni privrednici posluju sa hranom u skladu sa HACCP sistemom i poštujući standarde kvaliteta, i da je za ostale privrednike na snazi Vodič za dobru higijensku praksu u poslovanju sa hranom koji je urađen na osnovu Zakona o bezbijednosti hrane.
Na sastanku je konstatovano da je u pravilniku bilo potrebno napraviti izuzeće za osobe koje su završile srednjoškolsko stručno obrazovanje u programima obrazovanja za prehrambeno-prerađivačka zanimanja i ugostiteljska zanimanja, jer se smatra da oni imaju usvojena potrebna znanja za rad u svim djelatnostima koje pokriva pravilnik.
Kako su saopštili iz PKCG, na sastanku je predloženo da se formira radna grupa koja će unaprijediti pravilnik kako bi se osigurala njegova nesmetana primjena u praksi i pruže sugestije u vezi sa izmjenom člana 23 Zakona o zaštiti od zaraznih bolesti.
Oni su kazali da će Ministarstvo zdravlja uzeti u obzir sve primjedbe i sugestije i razmotriti mogućnosti da se izmjeni regulativa u mjeri mogućeg.
Iz PKCG su rekli da će zaključci sa sastanka biti dostavljeni nadležnim institucijama.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
