Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Ministarstvo poljoprivrede i Uprava za bezbjednost hrane stvorili su sve preduslove da i preduzetnici iz sektora mljekarstva dobiju EU izvozni broj i otvore novo veliko tržište za svoje proizvode.
Iz Ministarstva poljoprivrede saopšteno je da je tu priliku ovih dana iskoristila Farma Miljanić iz Nikšića, proizvođač kozijeg sira, čiji je objekat prvi u Crnoj Gori stavljen na listu onih iz kojih se mogu izvoziti mlječni proizvodi u EU.
„Kao rezultat posvećenog rada administracije i razvojne vizije i ulaganja preduzetnika u unapređenje proizvodnje, uz podršku Vlade, broj proizvodnih objekata koji su dobili EU izvozni broj rastao je tokom prethodne četiri godine“, navodi se u saopštenju.
Odlukom Evropske komisije u 2017. godini sedam domaćih proizvodnih pogona iz sektora mesne industrije i proizvodnje jaja dobilo EU izvozne brojeve. U međuvremenu, mjesto na toj listi našli su i drugi proizvođači, tako da u ovom trenutku ima 19 takvih objekata.
„Sa zadovoljstvom možemo navesti kompanije koje su prethodno postigle ovaj uspjeh, a to su Mesopromet, Goranović, Gradina Company, Interprodukt, zatim Alkoset, Rebrakomerc, Agromont, Darma, Miniko, kao i objekti iz sektora ribarstva Rozafa i Montefish“, precizirali su iz Ministarstva.
Iskoraci koje Crna Gora i njen sektor poljoprivrede postižu na putu osvajanja evropskih standarda, od kojih su značajni ostvareni i u ovoj izazovnoj godini zbog pandemije Covid-19, predstavljaju i jaku garanciju i konkurentsku prednost za izvoz, kako u zemlje regiona, tako i širom svijeta.
„Pored stalne posvećenosti naše administracije stvaranju uslova za otvaranje novih tržišta, suočavanje sa izazovima pandemije imalo je i svoje dobre strane u tom pravcu. Vjerujući u biznis načelo da kriza ne mora značiti najgore, već otvaranje novih mogućnosti, probuđen je preduzetniški duh kod dijela naših proizvođača“, dodaje se u saopštenju.
U situaciji znatno smanjene turističke potrošnje i gubitka domaćeg tržišta, pronađena su alternativna. Ne samo da se izvozilo na evropsko tržište, već je otvoreno i arapsko tržište, gdje je nakon četiri decenije ponovo izvezen prvi kontigent jagnjadi iz Crne Gore, sa otvaranjem perspektive za dalju saradnju.
„Nadležni organi su cijelo vrijeme pandemijske krize prepoznavali i pratili potrebe privrede, pružajući podršku, ne samo kroz Vladin paket mjera za ublažavanje posljedica pandmije, već i obezbjeđujući da se ispune i ubrzaju neophodne, kompleksne procedure za plasman na inostrana tržišta, što je podrazumijevalo i intenzivnu komunikaciju Uprave za bezbjednost hrane sa zemljama uvoznicama“, rekli su iz Ministarstva.
Proces dobijanja EU izvoznih brojeva je, kako su objasnili, izuzetno kompleksan, imajući u vidu zahtjevne uslove koje treba da ispune i institucije i proizvođači, da bi dobili pristup tom tržištu.
„Uspjeh Crne Gore na tom planu rezultat je dugogodišnjeg posvećenog rada na usklađivanju i imlementaciji propisa EU, jačanju administrativnih kapaciteta, uspostavljanju integralnog sistema bezbjednosti hrane „od njive do trpeze“, unapređenju laboratorijskih kapaciteta, uvođenju i primjeni standarda bezbjednosti hrane i kvaliteta, i stvaranju drugih važnih pretpostavki“, ocijenili su iz Ministarstva.
Paralelno, tekao je i proces unapređenja objekata, usvajanje novih standarda, vještina i znanja, primjenu novih tehnologija, na čemu su vrijedno radili domaći proizvođači hrane. Vlada i Ministarstvo poljoprivrede su imu tom zahtjevnom procesu kontinuirano pružali podršku, kroz kreiranje povoljnog ambijenta, kao i kroz brojne programe kako iz nacionalnog budžeta tako i iz međunarodnih razvojnih projekata.
„Uvjereni smo da će crnogorski proizvođači na temelju postignutog, ali i naučenih lekcija u ovoj izazovnoj godini, i u narednom periodu biti istrajni u daljem podizanju konkuretnosti i prodorniji u osvajanju novih tržišta“, zaključuje se u saopštenju.
