Nikšić, (MINA-BUSINESS) – U Željezari Tosčelik u Nikšiću, u kojoj po odluci vlasnika turskog Tosyali holdinga od marta nema proizvodnje, situacija je i dalje neizvjesna, saopštio je Sindikat fabrike.
Predsjednik Sindikata Željezare Tosčelik, Željko Rabrenović, rekao je agenciji Mina-business da nemaju nikakvih informacija da li će proizvodnja u fabrici početi u najavljenom roku, 5. septembra, jer ništa ne ukazuje da bi mašine mogle biti pokrenute.
“Situacija u Željezari je nepromijenjena i od posljednjeg sastanka u Ministarstvu ekonomije nema novih informacija. Trenutno smo na plaćenom odsustvu od 90 odsto i ovoj agoniji se ne nazire kraj”, ocijenio je Rabrenović.
On je naveo da ne znaju da li je došlo do pomaka u pregovorima Vlade i turskog investitora, kao ni da li najavljena posjeta predsjednika Turske, Tayyipa Erdogana, Crnoj Gori označiti rješavanje problema Željezare Tosčelik.
Rabrenović je podsjetio da je prije devet godina fabrika prodata turskom vlasniku i dodao da radnici koji trpe cijelo vrijeme najbolje znaju koliko je to bilo uspješno.
O uspješnosti privatizacije, kako je kazao Rabrenović, svjedoči i poslovanje Željezare Tosčelik sa gubitkom od 48 miliona EUR, minimalnim brojem zaposlenih i minimalnim zaradama.
”Menadžemnt je u prethodnom periodu, koristeći brojne načine, nezakonito odlučivao o preraspodjeli radnog vremena, ukidanju beneficija i sličnim potezima kako bi smanjio svoje novčane izdatke. O svemu tome su upoznati nadležni, ali izgleda da sve to stoji negdje u fioci i niko ništa ne rješava”, saopštio je Rabrenović.
On smatra da je upitno da li će Željezara Tosčelik ubuduće raditi, jer je pitanje da li turski vlasnik uopšte planira nastavak proizvodnje.
”Ukoliko planiraju, na koji način misle da organizuju rad imajući u vidu minimalan broj zaposlenih koji nije dovoljan za bilo kakvu ozbiljnniju proizvodnju, na šta je Sindikat u prethodnom vremenu više puta upozoravao. Pitanje je i koliko bi to uopšte trajalo”, upozorio je Rabrenović.
On je pozvao je Vladu da preuzme fabriku, pokrene proizvodnju i pronađe modalitet za njen i spas radnika, ukoliko na ta pitanja nemaju odgovor.
”Smatramo da šest miliona EUR treba uložiti u fabriku, a ne dati turskom investitoru na ime subvencija za proizvodnju i pokrivanje gubitaka. Uvjeren sam da ova Vlada to može, ako hoće i da bi to bilo najbolje rješenje”, rekao je Rabrenović.
On je zamjerio premijeru Zdravku Krivokapiću što je prilikom radne posjete Nikšiću zaobišao Željezaru, Metalac, Rudnike boksita i druga preduzeća.
”Vjerujemo da ima druge prioritete vezano za ustoličenje mitropolita, što bi u svakoj razvijenoj evropskoj državi bilo sporedno, jer je Crkva odvojena od države, a kod nas je to iscenirani bezbjednosi rizik. Zamajavaju nas okupacijom stranih vojnika koje niko nije vidio, osim ako ne misle na turiste koji pune budžet našoj državi”, smatra Rabrenović.
On je pozvao Vladu da se okrene radnicima i narodu i ”prije nego se mi okrenemo put vas, jer je godina od preuzimanja vlasti, a nama malo šta je bolje”.
U Željezari Tosčelik je oko 270 zaposlenih, prosjek radničke plate bio je od 350 do 400 EUR, a gubici fabrike su krajem prošle godine iznosili oko 48 miliona EUR.
Radnici su na plaćenom odsustvu sa primanjima u iznosu od 90 odsto od ranijih zarada, što je rezultat dogovora ministra ekonomije Jakova Milatovića i turskog vlasnika, nakon sastanka 5. maja, koji je prihvatio da preinači prvobitnu odluku o umanjenju primanja zaposlenima od 30 odsto.
Turski vlasnik je u pregovorima, koji su uslijedili nakon tog sastanka u Željezari, tražio da mu se obezbjeđuje pomoć od oko šest miliona EUR za pokretanje proizvodnje, što je za Vladu, bilo neprihvatljivo.
Na posljednjem sastanku predstavnika Ministarstva ekonomskog razvoja, izvršnog direktora Željezare Tosčelik, Erkuta Alkaya i Sindikata fabrike u Podgorici predloženo je da se proizvodnja organizuje do 5. oktobra, ali je turski vlasnik najavio da mjesec ranije od tog roka planira pokretanje mašina.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
