Njujork, London, (MINA-BUSINESS) – Na Wall Streetu danas su berzanski indeksi skočili skoro pet odsto, i nadoknadili veliki dio gubitaka od prethodnog dana, jer se ulagači nadaju podsticajnim fiskalnim i monetarnim mjerama koje bi ublažile negativan uticaj širenja koronavirusa na ekonomije.
Dow Jones skočio je 1.167 bodova ili 4,89 odsto, na 25.018 bodova, dok je S&P 500 porastao 4,94 odsto, na 2.882 boda, a Nasdaq indeks 4,95 odsto, na 8.344 boda, prenosi Hina.
Nakon što su dan prije indeksi potonuli više od sedam odsto, što je bio njihov najveći dnevni gubitak od finansijske krize 2008. danas su nadoknadili veliki dio tih gubitaka, zahvaljujući nadi ulagača u podsticajne mjere.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Donald Trump, najavio je da će tražiti od Kongresa paket podsticajnih mjera, uključujući smanjenje poreza na dohodak, kako bi se suzbili rizici po ekonomiju od širenja koronavirusa.
Direktor kompanije Horizon Investment Services, Chuck Carlson, kazao je da je nada u podsticajne mjere podržala tržište.
“Čini se da postoje plan i volja da se nešto preduzme i to je vjerovatno pomoglo tržištu”, rekao je Carlson.
Očekuje se, takođe, da će američka centralna banka, Federalne rezerve (FED), sljedeće sedmice dodatno smanjiti ključne kamatne stope, iako ih je već prethodne sedmice smanjila 0,5 postotnih bodova, u raspon od jedan do 1,25 odsto.
Tržišta očekuju da će na redovnoj sjednici 18. marta Fed smanjiti kamate 0,75 postotnih bodova, a do aprila možda i blizu nuli.
I druge zemlje u svijetu preduzimaju mjere za ublažavanje uticaja koronavirusa na ekonomiju.
Japansko Ministarstvo finansija najavilo je novi, već drugi paket mjera kako bi se ublažio negativni uticaj koronavirusa na ekonomiju.
U četvrtak će zasijedati lideri Evropske centralne banke (ECB), pa se očekuju da će smanjiti kamatne stope, iako su već duboko u negativnom području.
Berze su već sedmicama pod pritiskom zbog širenja koronavirusa u svijetu. Broj zaraženih u više od 100 zemalja svijeta porastao je iznad 117 hiljada, pri čemu je umrlo više od četiri hiljade ljudi.
Rastu Wall Streeta doprinio je u utorak i porast cijena nafte više od osam odsto.
Dan prije cijene barela pale su gotovo 25 odsto, što je bio njihov najveći dnevni gubitak od 1991. godine, jer su Saudijska Arabija i Rusija prekinule dugogodišnju saradnju u smjeru podrške cijenama i najavile povećanje proizvodnje crnog zlata.
U utorak je cijena nafte porasla, jer je Rusija signalizirala da je spremna da razgovara sa Organizacijom zemalja izvoznica nafte (OPEC).
Zahvaljujući tome, u utorak cijene dionica u energetskom sektoru skočile su pet odsto, nakon što su dan prije potonule rekordnih 20 odsto.
I svi ostali najvažniji sektori S&P 500 indeksa su u utorak porasli, a najviše tehnološki i finansijski, više od šest odsto.
Na evropskim berzama cijene dionica su pale.
Londonski FTSE indeks oslabio je 0,09 odsto, na 5.960 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,41 odsto, na 10.475 bodova, a pariski CAC 1,51 odsto, na 4.636 bodova.
