fbpx
NaslovnicaGlavna vijestMugoša: Što prije pripremiti paket mjera za poboljšanje životnog standarda

Mugoša: Što prije pripremiti paket mjera za poboljšanje životnog standarda

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Neophodno je što prije pripremiti paket mjera za poboljšanje životnog standarda, jer je evidentan ogroman udar na veliki broj građana, zbog čega se akcije moraju sprovoditi odmah, saopštio je potpredsjednik Socijaldemokrata (SD) i šef poslaničkog kluba, Boris Mugoša.

„Postoji sijaset mjera koje treba preduzeti, samo ne smijemo sebi dozvoliti da previše razmišljamo i analiziramo, jer prosto vrijeme ističe i ogroman je udar na veliki broj građana, tako da neke akcije treba odmah sprovoditi“, kazao je Mugoša u intervjuu agenciji Mina-business.

On je dodao da, kada je u pitanju Vladina priprema paketa mjera, vremena za čekanje nema.

Mugoša je u vezi sa tim podsjetio da je prije nešto više od godinu i po usvojen Zakon o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i da su Socijaldemokrate na njega amandmanski djelovale, na način da su preciznije definisane mjere.

Trebalo nastaviti akciju Stop infaciji

Komentarišući akciju Stop inflaciji, koja je imala za cilj uvođenje antiinflacione korpe kako bi se smanjio pritisak na životni standard građana, Mugoša je ocijenio da je trebalo nastaviti dok se ne definiše drugi i sveobuhvatniji model podrške.

„Navedena akcija je bila značajna za veliki broj građana, iako bismo mogli diskutovati o strukturi i kvalitetu proizvoda obuhvaćenih tom akcijom. Uostalom, vidjeli smo i po inflaciji da je dovela do korigovanja stope na niže, što je svakako bilo dobro“, rekao je Mugoša.

Sa druge strane, kako je ocijenio, mora se jačati konkurentnost privrede, odnosno povećati iznos direktne i indirektne podrške za povećanje konkurentnosti.

„U fioci, odnosno na čekanju je skoro dvije godine Zakon o kreditno-garantnom fondu, koji je rađen uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Vidimo da se ponovo aktuelizuje ta tema, što svakako pozdravljam. Moramo da radimo na formiranju različitih instituta podrške privredi, sa posebnim fokusom na mikro, mala i srednja preduzeća, koja su značajno pogođena“, rekao je Mugoša, napominjući da se u svim akcijama po pitanju korekcije cijena moraju pomoći i subvencionisati i male trgovinske radnje, kojima je konkurentnost ugrožena u odnosu na velike trgovine.

Evidentan pad priliva stranih investicija

Govoreći o standardu, Mugoša je objasnio da on, pored povećanja zarada, podrazumijeva i kvalitet raznih usluga, obrazovanje, zdravstvo, putnu infrastrukturu, kao i realizaciju kapitalnog budžeta koji, kako je ocijenio, bilježi neadekvatni stepen realizacije. Navodi i da je evidentan pad priliva stranih investicija, što sve treba dobro da zabrine donosioce odluka.

„Vi ako pogledate strukturu državnog budžeta, skoro dvije trećine odlazi na bruto zarade u javnom sektoru, penzije i socijalna davanja, a samo jedna trećina ide na kapitalne projekte i programske aktivnosti budžetskih jedinica“, dodao je Mugoša.

Takođe, tu je i ogroman rast cijena. U prethodne dvije godine blizu 50 odsto su porasle cijene hrane i bezalkoholnih pića, a preko 30 odsto cijene usluga u restoranima i hotelima, odjeće, obuće, vode, struje i slično.

„Vidimo i enorman rast minimalne potrošačke korpe, koja je porasla sa 640 EUR prije par godina, na 830 EUR. Činjenica je da nam je svako treće dijete u riziku od siromaštva i svaki peti građanin. Imamo i podatak da nam je nivo zaduženosti građana kod banaka dostigao istorijski maksimum na 1,7 milijardi EUR, kao i da su značajno porasla nova zaduživanja stanovništva. Sve to govori o tome da je vrlo diskutabilan položaj značajnog dijela stanovništva“, upozorio je Mugoša.

On je dodao i da je Crna Gora, prema određenim istraživanjima, najskuplja za život u regionu, kao i da je potrebno blizu dvije hiljade EUR za jedan prosječan život četvoročlanoj porodici, zbog čega je neophodno preduzimati hitne mjere, jer značajan broj stanovnika živi u veoma složenoj materijalnoj situaciji, počevši od korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice, podstanara, studenata, penzionera i drugih.

„Čini mi se da moramo mnogo više da se posvetimo onome što znači dostojanstvo čovjeka. Pričamo svi o dostojanstvu države, i treba da se zalažemo za to, ali čini mi se da smo često zaboravili da dostojanstvenu državu čini dostojanstveni pojedinac“, dodao je Mugoša.

On je objasnio da standard znači i veće plate, ali i to koliko građani mogu da kupe za te veće plate.

„Svjedoci smo da je i pored povećanja zarada, što je svakako bilo neophodno, rast cijena nažalost u dobroj mjeri anulirao ta navedena povećanja. Da ne pričam u koliko teškoj situaciji su građani kojima su primanja samo simbolično povećana tokom prethodnih godina, kao što su korisnici MOP-a, tuđe njege i slično“, tvrdi Mugoša.

Ekonomska situacija kompleksna

Komentarišući trenutno stanje u crnogorskoj ekonomiji, Mugoša je ocijenio da je, generalno gledano, ekonomska situacija kompleksna već duži niz godina, čak i decenijama, zbog strukturne ranjivosti privrede.

„Mi stalno govorimo o potrebi diversifikacije, međutim na tom polju se malo, ili gotovo ništa ne radi. Ja često volim da kažem, da mi imamo ekonomiju sunca i snijega, odnosno ako nemamo snijega tokom zimskih mjeseci i sunca tokom ljetnjih, nastaju problemi s aspekta javnih finansija, odnosno punjenja budžeta“, naveo je Mugoša.

S druge strane, evidentna je i uvozna zavisnost crnogorske ekonomije.

„Prema nekim podacima s kraja trećeg kvartala prošle godine, uvoz je bio gotovo šest puta veći od izvoza. Negdje je taj odnos 17,4 odsto, što znači da smo oko tri milijarde uvezli, a izvezli samo 500 miliona“, kazao je Mugoša.

Kada je riječ o punjenju državne kase, Mugoša smatra da generalno u diskusijama mnogo više pažnje treba posvetiti prihodnoj strani budžeta, zbog čega je i prilikom rasprave o budžetu doveo u pitanje optimističan iznos pojedinih stavki na prihodnoj strani budžeta.

„Ja se nadam da će se to ostvariti, ali neće biti lako. Prije svega tu govorimo o porezu na dodatu vrijednost (PDV), koji je projektovan na iznos od 1,2 milijarde EUR. A ako znamo da je ukupni poreski prihod predviđen na 1,9 milijardi EUR, vidimo da se jedan ključni dio tog poreskog prihoda odnosi na PDV. Međutim, nijesam siguran da ga možemo ostvariti u tom iznosu, a ono što bi bilo neprihvtaljivo je da se poveća stopa PDV-a“, upozorio je Mugoša.

On je ocijenio i da u prethodnom periodu punjenje budžeta nije bilo u potrebnoj mjeri proizvod intezivne ekonomske aktivnosti i rasta produktivnosti, već rasta potrošnje, između ostalog, i zbog toga što su na desetine hiljada građanki i građana iz Rusije, Ukrajine i Turske, prilikom dolaska u Crnu Goru, donijeli sa sobom značajne količine novca koje su kroz potrošnju unijeli u sistem. Međutim, prema podacima nadležnih institucija i turističkih organizacija, evidentan je odlazak iz zemlje stranih državljana, posebno Ukrajinaca, što će se, kako je dodao, svakako negativno odraziti na punjenje državnog budžeta.

Ako se ne dostigne planirana naplata PDV-a, Mugoša smatra da će država doći u ozbiljnu situaciju. A sa druge strane, postoji kontinirani rast javne potrošnje i ogroman pritisak na javne finansije.

„I tu imate dva izvora. Ili ćete tekuću potrošnju da pokrivate iz tekućih prihoda, što je zlatno fiskalno pravilo kojem treba uvijek da težimo, ili dolazite do zaduženja, a to je vrlo ozbiljna i nepopularna stavka. Vidimo da su uslovi zaduženja prilično negativni, tako da čini mi se da nas čeka izazovna godina po pitanju javnih finansija“, naveo je Mugoša.

Povećanje penzija ne nosi sve potrebne elemente pravednosti

Komentarišući povećanje minimalnih penzija od 1. januara na 450 EUR i to što se negdje izjednačila visina penzija za ljude sa različitim godinama staža, Mugoša je saopštio da je zakon usvojen i da sada treba definisati naredne korake, iako postoje određene inicijative o njegovoj ustavnosti o kojima će odlučivati sud, ali da se tu naravno dolazi i do pitanja pravednosti.

„Ja sam upozoravao predlagače da vrlo vode računa da ne uđu u zonu neustavnosti i tu onda dolazimo i do pitanja pravednosti. Ja zaista mislim da su i Vlada kao predlagač i parlamentarna većina svjesni da ovakav sistem povećanja samo minimalnih penzija ne nosi sa sobom sve potrebne elemente pravednosti“, rekao je Mugoša.

On smatra da se struktura, odnosno višedecenijski koncept penzionog sistema, ne može rušiti.

„Ako se ide u njegovu reformu, to treba veoma pažljivo raditi. On je koncipiran, ne samo kod nas, kao sistem međugeneracijske solidarnosti i mora da postoji razlika u visini penzija u odnosu na izdvajanje doprinosa i dužinu radnog staža“, dodao je Mugoša.

On je rekao da je prethodno povećanje minimalne penzije, prije ovog najnovijeg, bilo na njegov predlog.

„U septembru 2022. godine su povećane minimalne penzije deset odsto, ali isto tako sam paralelno predložio zaključak koji je tada jednoglasno prihvaćen, da Vlada od 1. januara prethodne godine predloži dinamiku povećanja svih ostalih penzija. Nažalost, to se nije dosilo. I sada se opet ide samo na povećanje minimalnih penzija, ali je opet usvojen moj zaključak da do kraja marta ove godine Vlada predloži dalju dinamiku povećanja svih penzija, sa fokusom na korisnike takozvanih srazmjernih penzija“, rekao je Mugoša i dodao da se mora ispraviti nepravda prema korisnicima srazmjernih penzija.

Inflacija dobrim dijelom uvezena

Komentarišući infografike agencije Mina, koji se odnose na inflaciju, Mugoša je rekao da inflacija u Crnoj Gori jeste dobrim dijelom uvezena, ali da postoje i određeni parametri internog karaktera koji se odnose na ranjivost crnogorske ekonomije i domaćeg tržišta i koji dodatno povećavaju nivo cijena.

Prema projekcijama u Vladinom Programu ekonomskih reformi (PER), inflacija će u ovoj godini biti na nivou od pet odsto, dok se naredne i 2026. godine projektuje na tri odsto.

„Tako da prema tom dokumentu, ako budu ostvareni svi parametri, doći će do stabilizacije cijena, što je svakako dobro. Međutim, s druge strane, ono na čemu ja uvijek insistiram je da moramo mnogo više da radimo na kvalitetu crnogorske privrede, odnosno poboljšanju njene konkurentnosti, jer ovakav ekonomski model nije održiv na dugi rok“, saopštio je Mugoša.

Komentarišući grafik koji se odnosi na zarade u prošloj godini, koje su konstantno rasle, Mugoša je ocijenio da je to dobro, ali da se o načinu na koji su one povećane, kroz ukidanje doprinose za zdravstveno osiguranje, može diskutovati.

„Ja sam i tada rekao da je trebalo te doprinose smanjivati, a ne potpuno ukidati, jer ste izgubili oko 150 do 180 miliona u budžetu kada su u pitanju doprinosi za zdravstveno osiguranje koji su se usmjeravali na finansiranje zdravstva. Vidimo da u zdravstvu imamo mnoge probleme u dijelu finansiranja. Međutim, to se desilo, ta reforma je sprovedena i došli smo do toga da imamo određeni iznos povećanja zarada koji je, nažalost, anuliran drastičnim povećanjem troškova života. Ono što se svakako ne smije raditi, kroz sprovođenje mjera u cilju daljeg povećanja zarada, je potpuno ukidanje doprinosa za PIO“, kazao je Mugoša.

On je rekao da rast zarada prate i nova, velika zapošljavanja, u javnoj upravi, pa imamo podatak da je iznos za bruto zarade u javnom sektoru sa 500 miliona prije nekoliko godina, došao na 700 miliona, odnosno trećina prihoda u budžetu se raspodjeljuje na zarade u javnom sektoru.

„Sada imamo i situaciju da poslodavci navode kao problem sve manju zainteresovanih za rad u privatnom sektoru, zbog rasta zarada u javnoj upravi. Podržavam svakako rast zarada zaposlenih u javnom sektoru, ali moramo biti svjesni da privreda finansira značajan dio budžeta i treba da jačate tu privredu, a s druge strane vi nagomilavate državnu administraciju i prosto to nije model koji dugoročno može da funkcioniše“, dodao je Mugoša.

Prema njegovim riječima, treba dobro razmisliti koja je to strategija razvoja Crne i Gore, i na šta se treba fokusirati – na dodatni rast javne administracije ili na unapređenje poslovnog ambijenta i jačanje privrede.

„Čini mi se da smo došli u jednu situaciju da kako se mijenja vlast, tako se samo dodaje broj zaposlenih u javnoj upravi“, kazao je Mugoša.

On smatra da će neka vlast u nekom trenutku morati da sprovede određene radikalne reforme i nepopularne rezove.

Nelikvidnost privrede goruće pitanje

Komentarišući grafik o broju blokiranih preduzeća u Crnoj Gori, Mugoša smatra da je nelikvidnost privrede goruće pitanje crnogorske privrede.

„To pitanje postavljam u kontinuitetu, a o tome se vrlo malo priča, a to je veoma važna tema. To je jedan od najozbiljnijih izazova crnogorske ekonomije. Ako pogledate podatak da smo krajem 2019. godine imali 640 miliona blokiranog dugu, a da danas, četiri godine poslije, imamo 1,2 milijarde, znači 84 odsto je porasla nelikvidnost. Naravno, to je statistika, tu ulaze i oni koji su godinama blokirani i nije to baš toliko realna slika, ali je vrlo alarmantna za određene podatke, jer definitivno nam raste nelikvidnost privrede i vidi se da je privreda u problemima“, upozorio je Mugoša.

Takođe, ako se pogleda broj blokiranih preduzeća i preduzetnika, on je sa 18,2 hiljade prije četiri godine, porastao na oko 20 hiljada.

„Znači, vi ste imali rast nelikvidnosti oko 84 odsto, a u istom periodu rast BDP-a 34 odsto. A u ekonomskoj teoriji, ako nelikvidnost raste po mnogo većim stopama nego BDP, to ukazuje na krizu privrednog poslovanja, visok rizik naplate potraživanja i rast nepovjerenja među poslodavcima“, rekao je Mugoša.

On je podsjetio da godinama predlaže konkretne mjere u cilju poboljšanja likvidnosti privrede, između ostalog, izdašniju i povoljniju kreditnu podršku, smanjenje (para) fiskaliteta, kao i da se pređe na model plaćanja PDV-a po naplaćenoj, a ne izlaznoj fakturi.

Takođe, predlaže i model multilateralne kompenzacije, dosljednije primjenjivanje antimonopolske politike, kao i kontrolu zakonskih rokova izmirenja novčanih obaveza u cilju eliminisanja prakse „besplatnog kreditiranja“ pojedinih privrednih aktera od dobavljača.

Prisutan je, kako je naveo Mugoša, i problem nepredvidivosti poreskog i poslovnog ambijenta, kao i ogromna siva ekonomija.

„U dijelu duvanskih proizvoda, odnosno naplate akciza na te proizvode, se mora priznati da su urađene pozitivne stvari, ali postoje brojni segmenti sistema gdje se mora uraditi puno toga. Mi moramo uraditi brojne sistemske i strukturne reforme. One će biti teške, ali moramo napraviti mnogo zdraviju osnovu kada je u pitanju crnogorska ekonomija. Čini mi se da stalno izbjegavamo da se bavimo suštinskim reformama, radimo neke ad hoc privremene mjere, ali te mjere ne mogu da vam obezbijede stabilnost i održivost ekonomskog sistema, a to je veoma važno“, naveo je Mugoša.

On je podsjetio da narednih godina dospijeva više milijardi duga, i to će biti veliki izazov.

„Mislim da je neophodno da svi zajedno sjednemo, svi relevantni društveni akteri. Kada je u pitanju ekonomski model, koji treba da se projektuje na deset ili 20 godina, najmanje je bitno ko je trenutno vlast, a ko opozicija, jer ko zna kako će se stvari dešavati u narednom periodu i zato je važno da ga kroz dijalog i visok stepen saglasnosti zajedno koncipiramo. Mi nemamo dugoročni model ekonomskog razvoja. Čini mi se kako se mijenja vlast, tako dolaze neke nove ideje, pa se onda kritikuje ono što je radila prethodna vlast, pa se potroši pola mandata na ispravljanje toga, pa se krene u reformu, a onda dođe nova vlast koja negira i tu vrstu reformi. Mislim da to nije dobro“, poručio je Mugoša.

Potreban je, kako smatra, što širi dogovor i saglasnost oko ekonomskog modela razvoja, a onda da svaka nova vlast radi nadogradnju u određenim segmentima.

„Čini mi se da nam to nedostaje i da nas to dovodi u ovu situaciju da gotovo svake godine pričamo o istim boljkama kada je u pitanju crnogorska ekonomija, a da se nijesmo pomakli sa mrtve tačke u brojnim segmentima, a to nam je neophodno“, zaključio je Mugoša.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije

Inter slavio protiv Atletika, bez pobjednika u Ajndhovenu

Podgorica, (MINA) - Fudbaleri Intera pobijedili su večeras u Milanu masdridski Atletiko 1:0, u...