Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vlada bi socijalnim partnerima, odnosno sindikatima i Uniji poslodavaca, uskoro mogla da predloži postepeni rast minimalne zarade kako bi za tri ili četiri godine dostigla iznos polovine prosječne, uz takođe dijelimične poreske povoljnosti za poslodavce, pišu Vijesti.
Ta analiza je u završnoj fazi, a rađena je paralelno sa analizom predloga sindikata i Socijaldemokratske partije (SDP) da se minimalna zarada odmah poveća na iznos polovine prosječne, o čemu se pregovara već dvije godine.
Unija poslodavaca povećanje minimalne zarade uslovljava uvođenjem njenog neoporezivog dijela ili smanjenjem dažbina na plate.
Ministarstvo finansija završava analize, a konačan predlog mogao bi biti poznat za desetak dana. Sadašnji iznos minimalne zarade od 193 EUR nije se mijenjao šest godina i najniži je u regionu. Takođe, Crna Gora ima najveća poreska opterećenja na zaradu.
Predloženi model mogao bi biti sličan onom koji je dogovoren u Hrvatskoj 2017. godine, kada su se svi socijalni partneri usaglasili da se iznos minimalne zarade postepeno povećava na iznos od 50 odsto prosječne do kraja naredne godine. Tada je minimalna zarada u Hrvatskoj bila 40 odsto prosječne, a sa povećanjem iz decembra prošle godine sada je 46 odsto prosjeka.
Istovremeno su poslodavcima uvedene poreske olakšice i subvencije, kao što je mogućnost da država subvencioniše dio poreza i doprinosa ukoliko poslodavac zbog nepredviđenih okolnosti ili poremećaja na tržištu ne može da isplati zarade veće od minimalnih, kao što se tada dešavalo u tekstilnoj industriji u Hrvatskoj.
Prema radnoj verziji, koja se još analizira, minimalna zarada bi krajam ove godine mogla biti povećana na 42 ili 43 odsto prosječne iz prethodne godine, a zatim bi ona svake naredne godine rasla još dva ili tri procenta poena dok ne dostigne iznos od 50 odsto prosječne sa kojim bi se kasnije redovno usklađivala.
Poslodavcima bi u istom periodi bio ukinut porez od dodatnih dva odsto na bruto zarade iznad prosjeka, ukinut porez na dio dobiti koja se reinvestira i uveden neki oblik neoporezivog dijela zarade, ali uz određena ograničenja kako se ne bi dešavale zloupotrebe.
Sada u crnogorskom zakonu piše da minimalna zarade ne može biti manja od 30 odsto prosječne, međutim 2013. godine socijalni partneri su se dogovorili da ona tada ipak bude 40 odsto tadašnjeg prosjeka pa se dobio iznos od 193 EUR.
Kako nije bilo godišnjeg usklađivanja od tada, minimalna zarada sada iznosi 38 odsto prosječne. Sada na svaki euro neto zarade poslodavci plaćaju
67 centi poreza i doprinosa, a ako je plata iznad prosjeka, dažbine mogu da iznose i 75 centi na svaki EUR neto zarade.
Prosječna neto zarada u prošloj godini iznosila je 511 EUR.
Ukoliko bi se, prema ovim analizama, novi iznos minimalne zarade odredio na 42 odsto prosječne, to bi bio rast sa 193 na 214 EUR. Na tom rastu od 21 EUR država bi dobila 14 EUR poreza i doprinosa.
Kako bi svako povećanje minimalne zarade uticalo i na rast prosječne, trebalo bi očekivati da za četiri godine prosječna zarada bude oko 550 EUR, a minimalna 275 EUR.
To bi uticalo i da država ima veće troškove za socijalne naknade i penzije koje se dijelimično usklađuju sa rastom prosječne zarade, kao i za subvencije poslodavcima koje bi bile dogovorene za njihov pristanak da se poveća minimalna zarada.
