fbpx
NaslovnicaGlavna vijestKostić: Nepravda prema penzionerima kojima neće biti povećane penzije

Kostić: Nepravda prema penzionerima kojima neće biti povećane penzije

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Odluka Vlade da poveća minimalne penzije na 450 EUR je olakšanje za jedan broj penzionera, ali i nepravda prema drugim kojima neće biti uvećana penzija, ocijenio je za Pobjedu predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) i ekonomski analitičar Vasilije Kostić.

Kako piše list, Vlada je u predloženom budžetu prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja za narednu godinu, u iznosu od 737,19 miliona EUR, stavila i klasifikovala u transfere za socijalnu zaštitu (koji iznose milijardu EUR), čime je pokazala da penzionere doživljava kao socijalnu kategoriju, a ne kao ljude kojima su čitavog radnog vijeka svoju cjeloživotnu štednju uplaćivali u budžet Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO), odvajajući doprinose za penzijsko osiguranje.

“Povećanje minimalne penzije je, s jedne strane, izvjesno olakšanje jednom dobrom broju penzionera, jer su njihove penzije bilo ispod egzistencijalnog minimuma. S druge strane, napravljena je ozbiljna nepravda prema jednom drugom broju penzionera, ali u situaciji kada nemate fiskalnog kapaciteta da to učinite i ostalima, kako je trebalo, prinuđeni ste da birate između dvije opcije sa potpuno drugačijim posljedicama”, rekao je Kostić, komentarišući predloženi budžet za narednu godinu, koji je u ponedjeljak usvojila Vlada.

Vlada od poreza na zarade planira prihod od 80,77 miliona EUR, a od penzijskih doprinosa 605,39 miliona EUR, što je ukupno 686 miliona EUR.

To praktično znači da će se kompletne plate u javnom sektoru moći isplaćivati od poreza i penzijskih doprinosa svih zaposlenih u Crnoj Gori, jer je predloženim budžetom za bruto zarade i doprinose na teret poslodavca predviđeno 674,65 miliona EUR, a za isplatu neto zarada u javnom sektoru je naredne godine namijenjeno 493,47 miliona EUR.

Kostić je ocijenio da je orijentacija Vlade da se poštuje “zlatno budžetsko pravilo” da se tekuća potrošnja finansira iz tekućih – izvornih prihoda apsolutno ispravna.

“Ne djeluje ni da je neostvariva orijentacija, imajući brojke u vidu, ali sve to ne zavisi samo od relativnog odnosa brojki, već od mnogo drugih stvari koje je nemoguće anticipirati bilo kome pa ni kreatorima budžeta. Na primjer, sudbina rata u Ukrajini, rat u Gazi, inflacione tendencije, dinamika svjetske ekonomije. Sve to zajedno ili ponaosob može znatno da promijeni dinamiku pozicija u budžetu”, kazao je Kostić.

Budžet je projektovan na 3,48 milijardi EUR, a premijer Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković su u ponedjeljak saopštili da je budžet odgovoran i održiv.

Vuković i Spajić su poručili da će država sve tekuće obaveze i rashode finansirati iz tekućih prihoda i da nijedan dio tekućeg budžeta neće biti finansiran iz zaduženja, već da će se zaduženje koristiti isključivo radi kapitalnog budžeta ili radi vraćanja starih kredita. Predloženim budžetom se projektuje zaduženje od 650 miliona EUR za potrebe otplate pristiglog duga u iznosu od 520 miliona i finansiranje kapitalnog budžeta.

“Orijentacija da se zadužujemo samo za realizaciju kapitalnog budžeta je višestruko korisna i sa stanovišta zdravlja javnih finansija i sa stanovišta ekonomskog rasta. Takođe, uzimanje novih kredita radi vraćanja starih je takođe smisleno, s tim što će ovo „refinansiranje“ biti nepovoljnije od onog po kojima su ti krediti tada uzeti, ali to se mora uraditi, jer boljeg izlaza nema”, smatra Kostić.

Kapitalnim budžetom za narednu godinu planirano je 240 miliona EUR, od toga je za auto-put Bar – Boljare opredijeljeno 90 miliona, Upravi za kapitalne projekte 85 miliona, a Upravi za saobraćaj 65 miliona EUR.

U Vladi očito ove godine nijesu planirali budžetom povećanje plata i minimalne zarade, kao dio najavljivanog programa Evropa sad 2.

Spajić u ponedjeljak nije precizirao i odgovorio kada će doći do povećanja minimalnih zarada. On je, na pitanje da li je povećanje minimalne zarade obuhvaćeno ovim budžetom ili onim za 2025. godinu, odgovorio da će svako obećanje koje su dali biti ispunjeno do kraja.

“Što se programa Evropa sad 2 tiče, naznake toga nemamo, pa je nemoguće i bilo šta reći tim povodom. Ono što je sigurno, produktivnost zajedno sa povratom na investicije čine ključne sile održivog nivoa dohodaka stanovništva. Svaki drugi pristup rast prihoda realizuje na teret ekonomskog razvoja zemlje”, objasnio je Kostić.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije