Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Javni dug nije rizik za ekonomiju, već nedostatak znanja, nedovoljna povezanost sa naukom i nerad, kazao je predsjednik skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, Petar Ivanović.
On je u intervjuu Pobjedi rekao da ne smatra da Crna Gora ima visok javni dug.
Kako je ukazao Ivanović, ima mnogo zemalja u Evropi i svijetu koje imaju veći javni dug.
Prema podacima iz prvog kvartala prošle godine, samo četiri zemlje EU – Italija, Njemačka, Francuska i Velika Britanija imaju javni dug preko devet milijardi EUR.
U odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) javni dug Britanije iznosi 85,8 odsto, Francuske 97,7, Italije 133,4 odsto.
”Opasnost postoji kada se dug koristi za finansiranje potrošnje, ali ako se koristi za investicije poboljšava uslove za brži razvoj i stvara veće vrijednosti iz kojih se dug vraća. Zato sadašnji javni dug nije rizik za ekonomiju”, smatra Ivanović.
Na pitanje da li je moguće, bez rizika, olabaviti mjere fiskalne konsolidacije, Ivanović je rekao da nikada smanjenje poreza nije bilo loše za biznis ili razvoj, ali da može biti loše samo za birokrate, posebno ako ih ima mnogo.
“Ako želimo da povećamo konkurentnost Crne Gore, onda moramo raditi više, povećati efikasnost državne administracije i smanjiti sve fiskalitete”, istakao je Ivanović, koji će biti savjetnik predsjednika Crne Gore za ekonomiju.
Koncept minimalne zarade, prema njegovim riječima, postoji u sistemima u kojima domira razmišljanje da se radi manje.
“Tamo gdje se razmišlja o tome da se poveća proizvodnja i prihodi suvišan je koncept minimalne zarade. Godišnje 40 hiljada ljudi dođe u Crnu Goru da radi one poslove koje neće da obavljaju njeni stanovnici”, naveo je Ivanović.
S druge strane, kako je dodao, znatan broj građana Crne Gore otišao je u druge zemlje u potrazi za plaćenijim poslom.
“Ovi se procesi ne mogu zaustaviti povećanjem minimalne plate, već povećanjem šansi za razvoj, biznis i brži ekonomski napredak”, ocijenio je Ivanović.
Na pitanje kako gleda na budžet za ovu godinu, Ivanović je kazao da je stekao utisak tokom rasprave da se, makar na momente, gubilo iz vida kako i ko puni budžet.
Lako će se, kaže on, primijetiti razlika između onih koji su makar jednom na tržištu zaradili novac i onih koji su cio život na budžetu.
“Moramo znati da preraspodjela i uvjerenje da se može živjeti na račun drugih smanjuju podsticaje zainteresovanim da rade i stvaraju rezultat koji mogu da postignu. Oni koji rade više i stvaraju mogu otići. Zato treba biti pažljiv i imati mjeru i svu pažnju usmjeriti ka stvaranju, a ne ka preraspodjeli”, rekao je Ivanović.
On je kazao da se znanjem i investicijama, razvojem novih projekata i fokusom na kvalitet može kvalitetnije povezati turizam i poljoprivredu kako bi se povećao izvoz i smanjio spoljnotrgovinski deficit.
“Pored bilansa roba, postoji i bilans usluga. Mi smo sve manje robna, a sve više uslužna ekonomija. Zato ne možemo da gledamo samo jednu stranu”, naveo je Ivanović.
Kako je rekao, nije zadatak poljoprivrednika da smanje spoljnotrgovinski bilans, već da opstanu na tržištu, razvijaju nove proizvode većeg kvaliteta uz niže troškove.
“Ako ćemo da smanjimo spoljnotrgovinski bilans zabranimo trgovačkim lancima da uvoze i imaćemo veću pokrivenost uvoza izvozom, ali manje konkurentnih proizvoda na tržištu. Da li će onda građani i turisti biti zadovoljni? Naravno da neće”, rekao je Ivanović.
On smatra da se konkurentnost sprovrede ne može povećati stvaranjem društva potreba, već društva znanja, preduzetnika, odgovornog prema resursima kojima raspolažemo.
Ivanović je rekao da se konkurentnost dominantno povećava smanjenjem troškova.
“A smanjenje troškova nastaje kao rezultat investicija, upotrebe novih znanja, tehnologija, bolje organizacije i posebno inovacija. Inovacije ne nastaju u kancelarijama, ne kreira ih administracija, niti uslove za inovacije stvara sistem zasnovan na preraspodjeli, već sistem zasnovan na tržištu”, zaključio je Ivanović.
