Ulcinj, (MINA-BUSINESS) – Investiciono razvojni fond (IRF) bilježi značajnu ekspanziju kreditne podrške preduzetnicima u Crnoj Gori, pri čemu je u periodu pandemije podržao 650 projekata u iznosu od blizu 140 miliona EUR, saopštio je predsjednik Odbora direktora te institucije, Zoran Vukčević.
On je, prilikom posjete ulcinjskim privrednicima, kazao da izuzetak u toj kreditnoj podršci ne predstavlja ni najjužnija Opština.
Vukčević je sa predsjednikom Opštine Ulcinj Ljorom Nrekićem i saradnicima obišao uspješne ulcinjske privrednike koji su korisnici kreditne podrške IRF-a, koji je samo u ovoj godini crnogorskoj privredi plasirao blizu 200 miliona EUR, prenosi Infobiro.
“Danas smo bili u prilici da vidimo zaista uspješne preduzetnike u Ulcinju, korisnike kredita IRF-a. Kao što je poznato IRF je posebno posvećen razvoju preduzetništva i ukupnog biznisa u Crnoj Gori. U Opštini Ulcinju smo do sada ukupno plasirali preko 41 milion EUR, u prethodne tri godine 21 milion, od čega samo u ovoj godini blizu šest miliona EUR”, precizirao je Vukčević.
On je kazao da sve to govori da je u toku značajna ekspanzija rasta kreditne podrške generalno preduzetnicima u Crnoj Gori i Ulcinju.
“Naravno, mi ćemo sa podrškom nastaviti i u narednom periodu”, poručio je Vukčević.
On je naveo da IRF, u okviru trećeg paketa mjera Vlade, omogućava uspješnim preduzetnicima u Crnoj Gori da kroz kreditne linije ublaže negativan uticaj ukupne situacije.
“IRF, u okviru trećeg paketa mjera, ima ukupno 39 kreditnih linija, koje su usmjerene na to da se crnogorskoj ekonomiji već od naredne godine omogući da nastavi sa rastom”, podsjetio je Vukčević.
Te kreditne linije obuhvataju sve privredne grane, pa su u ponudi krediti za podršku turizmu, poljoprivredi i proizvodnji, a tu su i zasebne za rješavanje problema nelikvidnosti, što je zbog trenutne situacije najveći problem postojećih preduzeća, kako u Ulcinju, tako i u Crnoj Gori.
Upravo u okviru trećeg paketa mjera, IRF nudi mogućnost reprograma čime se privrednicima omogućava da se sopstvene obaveze svedu na najmanju moguću mjeru, što u krajnjem rješava problem nelikvidnosti.
“Takođe, u nekim sektorima kao što su poljoprivreda i turizam, koji su najviše pogođeni krizom koju je pandemija izazvala, država je omogućila subvencioniranu kamatnu stopu. Upravo moramo voditi računa kad je u pitanju turizam, koji čini 25 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i moramo voditi računa da taj sektor preživi ove okolnosti”, naveo je Vukčević.
To je, kako je dodao, značajan impuls za preduzetnike da opstanu na tržištu, što je njihov primarni cilj.
Prema riječima Vukčevića, Fond je uradio sve da obezbijedi sredstva do kraja tekuće godine, a u toku su završni razgovori kako bi se obezbijedila kompletna sredstva za narednu godinu.
“Stoga, kada je u pitanju uloga IRF-a tu nema nikakve dileme – bićemo u funkciji crnogorskih preduzetnika i optimista sam da ćemo prebroditi i ovu krizu apsolutno hrabro, pametno i odgovorno, u skladu sa svim relevantnim biznis uslovima koji su neophodni kako bismo omogućili oporavak crnogorske ekonomije u narednoj godini, posebno u djelatnostima koje su najviše pogođene, kao što su turizam i poljoprivreda”, saopštio je Vukčević.
Nrekić je na sastanku kazao da su investicije veoma važne za Ulcinj.
“Razgovarali smo, između ostalog, o tome kako možemo da konkurišemo za jedan kredit infrastrukturnog karaktera. Radi se o projektu spajanja bulevara Skenderbega sa bulevarom Teuta. Vrijednost investicije je oko 5,5 miliona EUR i očekujem da će Opština, IRF i Ministarstvo finansija u narednih deset dana pronaći modul za realizaciju tog kapitalnog investicionog projekta koji bi spojio grad sa Velikom plažom”, naveo je Nrekić.
On je pohvalio ulogu IRF-a u borbi sa ekonomskim posljedicama pandemije.
Vlasnik hotela Palata Venezia, Gani Resulbegović, ocijenio je, nakon sastanka, da trenutna situacija nije nimalo laka, ali i da se određenom cjenovnom korekcijom mogu ublažiti posljedice koje je pandemija ostavila na crnogorski turizam.
“Hrabriji smo svakim danom sve više, a već imamo relativno dosta stranih turista. Naravno, Fond nam je zaista pomogao u ovoj situaciji. U ovom neizvjesnom periodu su nam pružili ruku i zaista im se zahvaljujem na tome”, naveo je Resulbegović.
Prema riječima direktora fabrike namještaja Kurti, Kabila Kurtija, kriza izazvana pandemijom je pogodila sektor industrije.
“Ipak, zahvaljujući Vladi koja je u prvom paketu mjera pomogla pri refundiranju plata, mi smo sačuvali radnu snagu. Takođe, iskoristili smo i treći paket mjera, gdje nam je naš dugogodišnji partner IRF pomogao sa likvidnošću”, kazao je Kurti.
Značajnu podršku IRF-a ima i direktor firme iz sektora trgovine Nedim Commerce, Amel Hodžić, koja je od ove godine u svoj domen poslovanja uključila i turizam.
“Od starta nas je IRF prepoznao kao korektnog partnera i u izazovnim vremenima uvijek je bio dostupan za saradnju i kvalitetan dogovor. Trenutno je situacija takva kakva je u cijelom svijetu. Kod nas konkretnih posljedica nema i uspjeli smo da sačuvamo kompletan personal. Dalja situacija je nepredvidiva, mi se nadamo da će sve krenuti na bolje”, kazao je Hodžić.
U okviru radne posjete Ulcinju, održan je i sastanak sa ulcinjskim privrednicima, koji su dobili sve tražene odgovore na temu prevazilaženja aktuelne krize izazvane pandemijom koronavirusa, od Nrekića, Vukčevića, državnog sekretara u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Damira Davidovića, kao i ministra kulture Aleksandra Bogdanovića.
Na sastanku je bilo riječi o prevazilaženju problema nastalih usljed pandemije, pa su predstavnici turističkih objekata, zakupci plaža i noćnih klubova, predstavnici građevinarstva, umjetnosti i kulture saopštili probleme u poslovanju i dobili adekvatne odgovore kome treba da se obrate za njihovo prevazilažnje kada je u pitanju dobijanje kreditnih sredstava od IRF-a i subvenionisanje kamatnih stopa koje su resorna ministarstva obezbijedila tim povodom.
