Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Elektroprivreda (EPCG) je u prva dva mjeseca ove godine ostvarila značajan izvoz i po tom osnovu bilježi više od 55 miliona EUR profita, saopštio je izvršni direktor kompanije, Nikola Rovčanin.
“Uspjeli smo da u januaru i februaru ostvarimo profit iz izvoza više od 55 miliona EUR. U ovoj godini očekujem velike rekorde”, rekao je Rovčanin gostujući u emisiji Dobro jutro Crna Goro na TVCG.
On je naveo da u prvom kvartalu očekuje profit EPCG više od 80 miliona EUR.
“Mislim da će ova godina da preskoči rekordan profit ostvaren u 2021. godini”, kazao je Rovčanin.
On je dodao i da će nakon ostvarenih investicija Crna Gora moći da računa na eleketričnu energiju kao na ozbiljnu granu privrede pored turizma, prenosi portal RTCG.
“Održavati te dvije grane je budućnost za državu”, poručio je Rovčanin.
Treća ćerka kompanija EPCG, pod nazivom Elektroprivreda Željazara Nikšić u četvrtak je i zvanično počela sa radom.
Rovčanin je kazao da je firma registrovana i za proizvodnju električne energije iz solarnih elektrana. Važnim smatra mogućnost priključenja na mrežu, tako da, kako je kazao, postoje uslovi za instalisanje solarnih panela pa će nova firma moći da ostvaruje prihode iz te proizvodnje.
“U prvom planu je formiranje pogona za proizvodnju podkonstrukcija što je usko vezano za ugradnju solarnih panela. Postoji ogroman prostor za razvoj ali najvažniji su prvi koraci i formiranje prve solarne elektrane kako bi firma mogla da ostvaruje prihode”, kazao je Rovčanin.
On smatra da firma ima perspektivu ako se biznis plan bude realizovao.
Zbog spora sa Evropskom energetskom zajednicom Termoelektrana Pljevlja može da radi do 22. marta. Rovčanin navodi da se reagovalo proaktrivno.
“Skupština je usvojila izmjene i dopune Zakona o industrijskim emisijama gdje je na neki način usvojena formulacija da ograničavanje rada TE i integrisana dozvola koja važi do 22. marta je produžena do završetka spora sa Evropskom energetskom zajednicom. U tom smislu Agencija za zaštitu životne sredine koja izdaje tu dozvolu sada ima zakonsko rješenje da nakon 22. marta ili direktnom primjenom, TE produži svoj rad”, kazao je Rovčanin.
On je poručio da u ovom momentu nema nikakvih zakonskih prepreka za nastavak rada Termoelektrane.
“Termoelektrana će u punom kapacitetu nastaviti rad u ovoj i narednim godinama do pronalaska rješenja”, dodao je Rovčanin.
On je naveo i da postoje brojni zainteresovani investitori koji žele da na području Pljevalja zaokruže veliki industrijski kompleks koji je nekada postojao.
“On se sada tiče fabrike za selekciju otpada i posebnu izgradnju kotla na biomasu. Zatim je u lancu i fabrika gipsa i gipsanih ploča i cementara. To je velika investicija gdje treba država da stane ali od nje će koristi imati čitava Crna Gora”, naveo je Rovčanin.
On je, govoreći o ekološkoj rekonstrukciji Termoelektrane Pljevlja, kazao da su završeni građevinski radovi a da bi tehnička oprema do sredine marta trebalo da dođe u Luku Bar.
“Nakon završetka radova nećemo više prelaziti granice koje su dozvoljene evropskim direktivama i to je jedna poruka, prilikom spora između Crne Gore i Evropske energetske zajednice da ulažemo kako bi obezbijedili ekološki održiv objekat i zdravu životnu sredinu”, kazao je Rovčanin.
Nakon ekološke rekonstrukcije, sljedeći korak je, kako je naveo, kompleks na biomasu. On je ipak ukazao i na to da čitav proces ne može da se desi naglo.
Rovčanin je kazao i da će na ekološkoj rekonstrukciji, naredne dvije i po godine, biti zaposleno više od 200 radnika pretežno iz Pljevalja.
Uz ekološku rekonstrukciju radi se, kako je naveo, i na projektu toplifikacije Pljevalja.
“Sada dolazi do usaglašavanja trase toplovoda. Toplifikacija je neminovnost. Vjerujem da će opština krenuti i sa sekundarnim toplovodom očekujem da toplifikacija može početi nakon zavšetka ekološke rekonstrukcije odnosno grejna sezona 2024.-2025. Ove godine radimo prvu fazu”, kazao je Rovčanin.
On je, govoreći o zelenoj energiji, rekao da će tokom ovog mjeseca biti potpisan ugovor sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za izgradnju vjetroelektrane Gvozd.
“Ugovor je vrijedan 82 miliona EUR. Ona bi trebalo da postane dio sistema 2024. na 2025. Moći će da obezbijedi struju za 25 hiljada domaćinstava”, precizirao je Rovčanin.
On je, govoreći o vjetroelektrana na Brajićima, kazao da se mora naći kompromis između zaštite životne sredine i projekata.
Struje ćemo, kako je poručio, imati dovoljno.
“Viškove imamo koji su znatno viši od potreba građana. Sada smo orijentisani prema izvozu”, zaključio je Rovčanin.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
