fbpx
26.8 C
Podgorica
August 9, 2022.
NaslovnicaMINA BusinessEnergetika treba da bude lokomotiva privrednog razvoja Crne Gore i regiona

Energetika treba da bude lokomotiva privrednog razvoja Crne Gore i regiona

Budva, (MINA-BUSINESS) – Obnovljivi izvori energije najvažnija su poluga u poslovima koji predstoje u energetskoj tranziciji, a energetika mora da preuzme razvojnu funkciju, ocijenjeno je na panelu u okviru simpozijuma Elektroprivrede (EPCG) NET 2022, koji se održava u Budvi.

Predsjednik Odbora direktora EPCG, Milutin Đukanović, rekao je da su, kada je riječ o solarnim panelima, pobjednici solarni paneli na krovovima.

„Oni jesu skuplji, ali nemamo problema oko distributivne mreže, oko prenosa. Napravili smo firmu koja će da montira panele. Imaćemo 500 montera, koji će biti spremni i obučeni sa licencama da izvode radove na krovovima“, rekao je Đukanović na prvom panelu pod nazivom Obnovljivi izvori energije kao prioritet razvoja energetskog sektora u Crnoj Gori i regionu.

On je, kako je saopšteno iz EPCG, ukazao na to da je problem sa prenosnim sistemom vrlo značajan.

„Možemo da pravimo ogromne elektrane, ali ne možemo da ih priključimo. Mi u Crnoj Gori nemamo dva megavata instalisanih solarnih panela i sljedeće dvije-tri godine ne možemo pogriješiti. Moramo da budemo veoma posvećeni, vrijedni. Sve oko papirologije, izdavanja dozvola je nepristojno vrijeme čekanja“, rekao je Đukanović.

On je naveo da postoji strah da „nas energetska tranzicija ne destabilizuje, da ne uništi ekonomiju, a treba da je gledamo kao veliku šansu“.

„Energetika treba da bude lokomotiva privrednog razvoja kako Crne Gore, tako i ostalih zemalja regiona. Imamo izvanredan potencijal, koji treba da iskoristimo. Energetika je istorijska šansa za region, da ga dignemo na noge, da ne budemo uvijek na repu događaja u Evropi i svijetu“, naveo je Đukanović.

Profesor Nikola Rajaković sa Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu kazao je da su obnovljivi izvori energije najvažnija poluga u poslovima koji predstoje u energetskoj tranziciji.

„Sa energetskom efikasnošću imamo rezultata u regionu, ali to nije dovoljno. Na ovom segmentu moramo da radimo jako puno. Mislim da će potrošnja biti značajno promijenjena u narednim godinama, a o decenijama da ne govorim. Proizvodnja će se morati prilagođavati okolnostima“, smatra Rajaković.

On je objasnio da je najteže prognozirati narednu zimu, a bolje se prognozira šta će u energetici biti za 25 godina.

Rajaković je jasan da je cijela tranzicija nemoguća bez dobre digitalizacije.

„Mi smo region koji je jako oslonjen na ugalj i moramo praviti radikalniji zaokret ka obnovljivim izvorima energije. U energetici bez integracije sektora ne vidim rješenje“, rekao je Rajaković.

Vršilac dužnosti direktora Elektroprivrede Srbije, Miroslav Tomašević, objasnio je da je gas umjesto uglja kao bazni energent jako bitan i istakao da se sad put jasno trasirao i da su to obnovljivi izvori energije.

„Možda smo ih pretjerano stavljali u stranu, krijući se iza nekih zakonskih regulativa, kojekakvih planova. Sada više toga nema. Jasno je svima da obnovljivi izvori nemaju alternativu. Nama su dostupni Sunce i vjetar. Srbija je do skoro 70 odsto svoje proizvodnje ostvarivala i danas ostvaruje iz termo sektora, na ugalj i nešto na gas“, kazao je Tomašević.

On smatra da štednja može da da brz rezultat.

„Sve je na dugom putu, ali njime idemo i znamo gdje idemo, ali ono što najbrže možemo su solarne elektrane, koje se znatno brže grade. Najzgodnije i najbrže rješenje je da sve kompanije ohrabrimo, priključimo sistem i moje viđenje je da sljedeće godine, ako sada krenemo u kampanju, možemo imati elektranu od 200 megavata“, objasnio je Tomašević.

Generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske, Luka Petrović, naveo je da se zavaravaju svi koji smatraju da se već sljedeće godine može stvoriti energetska nezavisnot na ovim područjima.

„Mi kao Republika Srpska smo energetski nezavisni, jer imamo taj portfolio koji nam omogućava izvoz i malo lagodnije ulazimo u tranziciju. Ako svi uštedimo malo energije na energetskoj efikasnosti, ako oslobodimo energiju putem izgradnje solarnih panala, što možemo maltene uraditi u godini, onda ćemo doći do viškova električne energije, a to znači i do viška prihoda. Onaj ko uvozi će manje uvoziti, a onaj ko izvozi imaće veće benefite“, objasnio je Petrović.

On je ukazao na to da Evropa nije snažno grantovima podržala obnovljive izvore.

„Investicija je jedini izlaz. Brza investicija su solarni paneli, a treba raditi na razvoju hidropotencijala i korištenja vjetroparkova“, rekao je Petrović.

Rukovodilac sektora za Obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost Elektroprivrede hrvatske zajednice Herceg Bosne, Miroslav Nikolić, smatra da nove tehnologije nude ogroman potencijal, ali same ne mogu dati odgovor.

„Moramo promijeniti modele poslovanja, regulacije, pa i tržište za koje mislim da je jedan od uzroka trenutne krize, jer je neodgovarajuće. U svim segmentima moramo napraviti promjene“, kazao je Nikolić.

Izuzetni potencijal koje nude nove tehnologije su, kako je dodao, virtuelne elektrane.

„Ogroman potencijal je distribucijska mreža, ali moramo ići u automatizaciju, digitalizaciju i prema pametnoj mreži. Radimo na tome i ulažemo u to“, kazao je Nikolić.

Direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske, Maja Pokrovac, smatra da je region izuzetno trom, jer je bio u komfornoj zoni i jer je postojala izvanredna elektro-energetska mreža, hidrocentrale.

„Svjesni smo šta moderna energetika znači. Energetika ovoj regiji omogućava ravnomjerni razvoj zemlje. Žalosno je i sramotno da nas je korona natjerala i da nas je natjerao rat u Ukrajini da razmislimo i da shvatimo da je najskuplja ona energija koju u svojoj državi nemaš. Nema skuplje od te energije“, rekla je Pokrovac.

Ono što će Hrvatska raditi je, kako je kazala, povezivanje energetike sa ostalom industrijom.

Pokrovac smatra da su prepreke u glavama da rješenja u energetici postoje i da ne treba nešto novo izmišljati.

Direktor za razvoj i investicije Elektroprivrede Sjeverne Makedonije, Blagoj Gardajdžiski, smatra da je ta država na pravom putu, ali postoje dileme.

„Računica kaže da bi trebalo izgraditi oko dva gigavata vodonaponskih centara, još dopunskih 500 megavata vjetra da bi mogli supstituirati proizvodnju, koju danas imamo od uglja. To nije jednostavno. Mislim da ćemo, ukoliko svi odgovorni za energetsku tranziciju ne budu koncentrisani prema nalaženju rješenja, imati ozbiljnih poteškoća“, naveo je Gardajdžiski.

Prema njegovim riječima, ono što je planirano, kada je riječ o tranziciji i obnovljivim izvorima energije, će ići po planu ili malo sporije od planiranog, ali ozbiljan domaći zadatak se mora riješiti.

Ilija Batas Bjelić iz Saveza energetičara Srbije rekao je da postoji ogroman skepticizam u vezi sa obnovljivim izvorima energije u smislu njihove predvidivosti.

„Pod broj jedan je planiranje, a pod broj dva fleksibilizacija. Zatim povećanje interkonekcije. To je nešto što se pokazalao u svim simulacijama dobro. Tu je povezivanje sektora transporta i toplotne energije sa sektorom električne energije. To je ta sinergija. Diverzifikacija je poseban kvalitet energetskih strategija. Ona omogućava da ako neka tehnologija omane, da imate rezervu“, kazao je Bjelić.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije

CEDIS

U srijedu isključenja u više opština

Zbog planiranih radova na mreži, u srijedu će bez napajanja električnom energijom ostati:  Podgorica - u...