Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Nacrt zakona o igrama na sreću i nagradnim igrama, koji je Vlada nedavno utvrdila, doprinijeće prihodnoj strani budžeta oko deset miliona EUR, saopštio je premijer Zdravko Krivokapić i dodao da će se država okrenuti od privatnog ka opštem interesu.
Krivokapić je u intervjuu agenciji Mina-business kazao da je taj zakon dugo bio pripremljen, ali da nije ugledao svjetlo dana.
“Analizom smo uočili da bi to novo zakonsko rješenje doprinijelo prihodnoj strani budžeta oko deset miliona EUR. Koja država je čekala toliko vremena da joj ta jedna prihodna strana ne bude popunjena na taj način? Zašto je država to čekala? O kojim interesima pojedinaca ili grupacija se tu radilo“, pitao je Krivokapić.
On je objasnio da je Nacrtom predviđeno potpuno uređenje igara na sreću na drugačiji i pravedniji način.
„Dobili smo podršku Slovačke ambasade koja će nam omogućiti da finansijskim sredstvima obezbijedimo infrastrukturu koja je neophodna da to sve funkcioniše“, naveo je Krivokapić.
On smatra da će se na taj način ono što je do sada bio prevashodno privatni interes okrenuti ka opštem.
„Crna Gora funkcioniše na vrlo jednostavnom principu. Za određene ljude može sve, za druge malo ili ništa. Tu filozofiju moramo da preokrenemo, bez obzira kome se to sviđa ili ne i ko kakav ima direktni ili indirektni uticaj u Crnoj Gori“, kazao je Krivokapić.
On je dodao da od ove godine filozofija mora da se promijeni, i da bude filozofija dijeljena za sve.
„Ako tu logiku uspijemo da afirmišemo tokom ove godine, to će osjetiti svaki građanin konkretno, a ne samo određena grupa ili pojedinac“, naveo je Krivokapić.
On je, govoreći o dinamici izgradnje prve dionice auto-puta Bar-Boljare, kazao da je i taj projekat jedan od problema sa kojima su se susreli.
„Mi smo samo upoznati sa informacijom koja glasi da je nemoguće završiti auto-put do septembra, što je ponovno probijanje roka. To podrazumijeva da treba potpisati novi aneks ugovora kako bi se obezbijedilo finansiranje, odnosno nekih 130 miliona EUR preostalih od kineske banke za finansiranje završetka tog projekta“, precizirao je Krivokapić.
On je kazao da se tu pojavljuje nekoliko problema, od kojih je ključan nadzor.
„Taj nadzor, koji u suštini radi jedna francuska firma, takvog je karaktera da je njhovo vrijeme isteklo, ali pošto je u ugovoru definisano i precizirano – do završetka radova, tu imate pravni problem. Ugovor je istekao, a radovi nijesu završeni i taj postupak je pred Privrednim sudom“, naveo je Krivokapić.
Što se tiče rezultata, prva odluka je u korist države, dok se čeka druga.
„Ako se desi da taj nadzor nastavi da radi, zar vi mislite da on radi sa istim kapacitetom i karakteristikama kao do sada? To je prosto nemoguće. Ko je pravio ugovor da nekoga šteti, a nekome doprinosi, ja to ne znam – to ćemo da preispitamo“, rekao je Krivokapić.
On je ponovio da je samo probijanje roka izgradnje problematično.
„Pandemija nije trajala čitavu godinu, nego, ako pošteno to gledamo, četiri mjeseca. To ne može da bude opravdan i objektivan razlog za produžetak radova. Da li vremenske prilike i neprilike utiču na izvođača? Uvijek utiču, ali ajde da budemo korektni, da li su one bile negativne ili pozitivne? Apsolutno pozitivne, da ste mogli do prije sedmicu čak i da asfaltirate određene dionice auto-puta“, saopštio je Krivokapić.
On smatra da to sve treba preispitati u jednoj vrlo korektnoj atmosferi i razriješiti taj problem.
„I grejs period počinje od aprila. Ako se ovo produžava, zar nije logično produžiti grejs period i možda neke druge uslove u korist države, a ne samo gledati kako je to dobro za izvođača. Moraju obje strane da budu zadovoljne“, ocijenio je Krivokapić.
On je, govoreći o ključnim ekonomskim izazovima u ovoj godini, kazao da su projekcijom obveznica imali jednu računicu da će sa 200 miliona pokrenu mnoge razvojne projekte.
„To je bila naša namjera, što govori o onoj optužbi koja je bila vrlo nekorektna prvog dana mog izlaganja ekspozea – kako se ne razumijem u činjenice i ne znam gdje su podaci. Mi i dan danas otkrivamo dubioze i smanjujemo ovih 200 miliona i trenutno je to došlo negdje na 100 miliona“, rekao je Krivokapić.
On je dodao da u Vladi još nemaju realnu sliku stanja, jer su tu kratko.
„Iako smo se pripremili i željeli sve najljepše, nijesmo bili u situaciji, od iznenađenja koja smo imali, da se posvetimo do kraja esencijalnom poslu, odnosno ekonomskom preporodu Crne Gore“, kazao je Krivokapić.
On je naveo da će u naredna dva mjeseca imati jasnu ekonomsku politiku koja će biti jasna svakom građaninu, jer oni idu na pojašnjenje i pojednostavljenje.
„Onom koji vlada prva premisao je zaštita države i imovine, to je njegov zadatak, a ne davanje imovine. Ova Vlada želi zbog toga da preispita sve što je do sada rađeno. Preispitivanje je naljepša riječ, jer na taj način ne optužujemo nikoga, ali sve se može preispitati i učiniti boljim“, ocijenio je Krivokapić.
On je kazao da će se, ukoliko to ne budu radili, prvi povući.
„Meni ne treba priča da bih bio premijer. Ja više volim svoj posao profesora. To je najčasniji i najljepši posao koji neko može da radi. Ovo je moja obaveza i odgovornost i želim prema tome tako da se odnosim“, naveo je Krivokapić.
On je, govoreći o ključnim investicionim projektima u ovoj godini, saopštio da Ministarstvo ekonomskog razvoja planira niz aktivnosti usmjerenih ka investicijama i podsjetio da je osnovna karakteristika Vlade orijentisanost na znanje i izdizanje nivoa znanja i kompetencija.
„Zato smo u ekspozeu rekli da ćemo pokušati da obezbijedimo 500 novih i inoviranih pristupa i već radimo na tome da one iz IT sektora, koji nijesu uspjeli da se afirmišu, dovoljno obučimo da budu orijentisani na svoj biznis ili da krenu u biznise koji već postoje ili na neke svjetske kuće“, kazao je Krivokapić.
On je dodao da sama činjenica da ukupnoj administraciji treba više od 100 takvih stručnjaka, govori da je to jedan mogući scenario koji se brzo realizuje.
Krivokapić je saopštio i da je drugi dio aktivnosti vezan za razvoj industrijskih postrojenja, naročito na sjeveru, kako bi se zadržali ljudi.
„Znate da smo mi proklamovali naziv humana dualna ekonomija. Na primjer, ako imate pet poljoprivrednih domaćinstava, date im još neki element, koji je vezan za neku malu proizvodnju, kako bi na taj način mogli to da sinhronizujemo i dobijemo veću dodatnu vrijednost“, rekao je Krivokapić.
On je najavio velika ulaganja u sektore poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ali i realizaciju dvije interesantne ideje.
„Jedna je vezana za korišćenje otpada. To je projekat koji se odnosi na preradu potrošenih guma. Na godišnjem nivou imate oko 300 hiljada takvih guma, koje se često koriste za paljenje, što je porazno. Mislili smo da napravimo taj pogon, a poslije se javila ideja da to može da se proširi i na drugi otpad“, kazao je Krivokapić.
On je dodao da postoji investitor koji je zainteresovan za realizaciju tog projekta.
„Taj projekat vrijedi nekoliko miliona EUR, što bi država mogla da obezbijedi i tako riješi jedan veliki problem. Vi znate da je svojevremeno bio napravljen pogon koji je trebalo da tretira otpad od vinove loze, ali je doživio blamažu. Postoji mogućnost da ta ista sirovina bude prerađena na izvorni način na koji je zamišljena, a to znači da to budu briketi koji bi se koristili za grijanje škola i bolnica“, objasnio je Krivokapić.
On je naveo da bi, prema njihovim procjenama, cijena takvog proizvoda bila oko 130 EUR po metru kubnom europaka.
„Ukoliko bi preuredili kapacitete onda bi minimizirali transportne troškove i onda bi Podgorica mogla u javnom dijelu da iskoristi taj potencijal, što bi doprinijelo promjeni odnosa da je Podgorica, pogotovo tokom zimskih mjeseci, jedan od zagađenijih gradova u Crnoj Gori“, kazao je Krivokapić.
On je, komentarišući godinu za nama u ekonomskom smislu, kazao – ne ponovila se.
„Kada bih to rekao klasičnim jezikom, rekao bih – ne ponovilo se i mislim da se neće nikad ponoviti na ovakav način i sa ovakvim posljedicama, jer ako ubijete ekonomsko tkivo jedne države, bez obzira na pandemiju, to se tako lako i brzo ne može oporaviti“, rekao je Krivokapić.
On smatra da je u Crnoj Gori jedino siguran posao u državnoj administraciji, ali da Vlada ima namjeru da promijeni ekonomsku politiku u tom dijelu.
„Tu će biti nekoliko podsticaja – jedan isključivo finansijski, a drugi nefinansijski, u smislu stvaranja ambijenta“, zaključio je Krivokapić.
