Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Oporavak tržišta rada u zemljama Zapadnog Balkana zavisiće od razvoja epidemiološke situacije zbog pandemije koronavirusa, ocijenili su iz Svjetske banke (SB) i dodali da će poslodavci i preduzeća prilike moći da traže u digitalizaciji i ulaganju u vještine zaposlenih.
Ekonomski analitičar iz kancelarije SB u Crnoj Gori, Milan Lakićević, kazao je agenciji Mina-business da je još rano govoriti o mogućem oporavku tržišta rada u zemljama Zapadnog Balkana, jer će sve zavisiti od razvoja situacije u zdravstvenoj krizi.
„Kako se bude razvijala situacija u zdravstvenoj krizi to će se odraziti na ekonomiju i tržište rada. Ponovni i veći talas epidemije, koji bi uzrokovao neke jače mjere, usporio bi sve ove prilike blagog oporavka koji se negdje očekuje. Sve zavisi od vakcinacije i koliko će naučnici uspjeti da pronađu rješenje za zdravstvenu krizu“, rekao je Lakićević komentarišući bilješke SB koje sagledavaju uticaj Covid-19 na tržište rada na Zapadnom Balkanu.
Bilješke SB, koje su prezentovane prije više od mjesec, predstavljaju dopunu ranije objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan i osim tržišta rada odnose se na oblast fiskalne politike, finansijskog sektora, siromaštva i socijalne zaštite.
Lakićević je objasnio da se tržište rada, usljed nekih nepredviđenih šokova, generalno sporije oporavlja od ekonomije.
„To smo vidjeli nakon svih ovih prethodnih kriza, jer jednom izgubljena radna mjesta je teško ponovo vratiti i stvoriti dodatna i zbog toga su mjere bile da se što više radnih mjesta sačuva“, kazao je Lakićević.
On je dodao da su neke firme iskoristile mogućnost da na novi način dođu do prihoda, odnosno kroz biznis modele koji uključuju on lajn prodaju.
„U svakoj krizi ima i malo šansi i poslodavci su ih prepoznali, prilagodili svoje modele poslovanja i našli način da se izbore sa izazovima. Prilike se ogledaju u digitalizaciji, e-commerce-u i ulaganju u vještine zaposlenih da budu u digitalnoj ekonomiji“, rekao je Lakićević.
Prema njegovim riječima, poslodavci su se u vrijeme pandemije suočili sa iznenadnim prekidom tokova novca i zbog toga je bilo potrebno da im se obezbijedi likvidnost.
„Mjere Vlade su bile subvencije za zarade i odlaganje poreza i doprinosa upravo da bi se prebrodio prvi talas krize, odnosno obezbijedila prijeko potrebna likvidnost tim firmama“, naveo je Lakićević.
Na pitanje da li se može govoriti o nekim razlikama u gubicima radnih mjesta u privatnom i javnom sektoru, Lakićević je odgovorio da je privatni sektor prvi na udaru i prvi osjeća efekte krize.
„To se prije svega odnosi na sektore koji su bili zatvoreni i ugroženi – turizam, saobraćaj, ugostiteljstvo, odnosno sve male kompanije i mlade firme. One će biti prve na udaru, jer je likvidnost u tim firmama niska i one mnogo teže mogu da se odbrane od šokova“, poručio je lakićević.
Zbog toga mjere Vlade, kako je kazao, ciljaju privatni sektor, konkretno mikro, mala i srednja preduzeća.
„Vidjeli smo da su iz mjera Vlade izuzeta državna preduzeća što opet govori koji je sektor pogođeniji. Privatni sektor je dakle više ugrožen, javni sektor manje, ali i pored toga, javne finansije su izložene opasnosti“, zaključio je Lakićević.
