Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora je prestižna top investiciona i turistička destinacija, koja je ojačala javne finansije, snažno nastavlja strukturne reforme i želi bez alternative da bude dio Evropske unije (EU), saopštio je premijer Duško Marković.
„Naša međunarodna pozicija nas promoviše kao bezbjednu i povoljnu investicionu destinaciju kao punopravne članice NATO-a. Time smo značajno unaprijedili poslovni ambijent i doprinijeli ne samo društvenoj nego i ekonomskoj afirmaciji“, rekao je Marković na godišnjoj skupštini Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori (SSICG).
On je rekao da SSICG ima veoma važnu ulogu u saradnji sa Vladom i ministarstvima na kreiranju i implementaciji politike, koja je u posljednjem periodu dala impresivne rezultate.
Marković je kazao da prema nekim procjenama za dvije godine rast stranih direktnih investicija (SDI) iz zemalja članica NATO-a iznosi preko 60 odsto.
On je dodao da je Crna Gora sada privlačnija destiancija za ulaganja od Kariba, Jamajke i Meksika.
„Ojačali smo javne finansije i rezultatima na suzbijanju sive ekonomije. To nam je pomoglo da ozdravimo i državni i budžet lokalnih uprava, koje su odgovornije prema izmirivanju svojih obaveza“, naveo je Marković.
On je kazao da su za 11 mjeseci i 20 dana novembra ostvareni 5,5 odsto, odnosno 81 milion EUR veći prihodi, kao i da su danas na 95 odsto ispunjenosti plana budžeta za 11 mjeseci.
„Nastavili smo i sa strukturnim reformama. Nijesam lično zadovoljan rezultatima bez obzira na napor koji se tu čini. To je najteži segment, koji ima specijalnu dimenziju, a očigledno svi u državnoj administraciji nemamo jednak odnos prema pitanju strukturnih reformi kada dođemo na sam teren“, rekao je Marković.
On je, govoreći o postupku davanja aerodroma u koncesiju, kazao da postoji interesovanje više od 22 kompanije i konzorcijuma, najjačih u tom segmentu, kao i da vjeruje da će očekivanja Vlade biti značajno premašena.
„Ohrabren sam kako u ovoj fazi izgleda investicija“, kazao je Marković.
Prema njegovim riječima, pokrenut je i Program ekonomskog državljanstva, koji uključuje priliku da dvije hiljade investitora uloži novac u razvojne projekte.
Marković je podsjetio da je Crna Gora bilježila stope rasta od 4,9 odsto u 2017. i prošloj godini, dok u prva dva ovogodišnja kvartala raste tri i 3,2 odsto.
„Za treći kvartal stopa rasta će biti značajno veća u odnosu na drugi, pri čemu naša ekonomija ima stabilan rast i veoma sam zadovoljan time. Otvorili smo blizu 30 hiljada radnih mjesta u Crnoj Gori, što se reflektovalo manjom stopom nezaposlenosti“, naveo je Marković.
Vlada, kako je dodao, nastavlja sa snažnim ulaganjem u kapitalnu infrastrukturu.
„Ostala su teška naslijeđenja pitanja, kao što je dug Montenegro Airlinesa (MA) i naša odluka da ipak naredne godine krenemo u povećanje zarada za zdravstvo i prosvjetu“, kazao je Marković.
Budžet je, kako je ocijenio, razvojni, pri čemu je 229 miliona EUR u kapitalnom budžetu opredijeljeno za investicije, a obezbijeđenja je i kreditna linija od 150 miliona EUR koja se može koristiti za razvoj.
„Turizam danas bilježi značajno bolje rezultate, gdje za nepunih 11 mjeseci imamo 160 hiljada turista više i 400 hiljada noćenja više. To će do kraja godine biti vjerovatno udvostručeno, a već u ovom trenutku smo prebacili finansijske efekte u odnosu na prošlu godinu“, precizorao je Marković.
On je dodao da je Vlada pri kraju usaglašavanja zakona o radu, koji će biti reformski.
„Nadam se da ćemo stvoriti pretpostavke da do kraja novembra ili prve sedmice decembra stvorimo uslove da on bude usvojen u decembru. Vjerujem da će to biti značajan zakon za sve nas“, kazao je Marković.
On je, govoreći o integraciji Crne Gore u EU, saopštio da je država pri samom kraju prvog procesa koji je uglavnom usmjeren na otvaranje poglavlja i privremeno zatvaranje nekih.
„Od 33 poglavlja otvorili smo 32, a zadnje Poglavlje 8 – Konkurencija bilo je spremno i prije godinu, ali zbog izazova u EU i njenih prioriteta nažalost nijesmo uspjeli da ga otvorimo“, rekao je Marković.
EU je, prema njegovim riječima, suočena sa značajnim unutrašnjim izazovima, Brexitom, posljedicama migrantske krize i globalnim trgovinskim sukobima, koji su prisutni na globalnoj sceni.
Marković je, govoreći o non paper dokumentu, rekao da već prvo iščitavanje govori da je politika proširenja neupitna da Zapadni Balkan treba i mora imati evropsku perspektivu.
„Crna Gora nema nikakav nervozan stav prema non paperu i ovom pristupu. Crna Gora je partner u pregovaračkom procesu i zrela je da razumije probleme u kojima se nalaze njeni partneri“, naveo je Marković.
On je dodao da za Crnu Goru EU nema alternativu i tako se odnosi i prema regionalnim inicijativama.
„Svaka regionalna inicijativa je dobra ako nadomjesti EU integraciju, a ne da predstavlja zamjenu za nju. Pažljivo ćemo se ponijeti prema njoj“, saopštio je Marković.
Predsjednik SSICG, Christoph Schoen, kazao je da je Savjet tokom deset godina ostvario veliki značaj, jer je uspio da sa poslovnim udruženjima i Vladom stvori atmosferu povjerenja i želje da zajedno rade na poboljšanju položaja Crne Gore kao investicione destinacije.
On je naveo da će članovi Savjeta nastaviti da ulažu u Crnu Goru i da njihove projektovane investicije za period od naredne do 2022. godine iznose oko 500 miliona EUR na godišnjem nivou.
„Nastavićemo da pružamo punu podršku Vladi u kreiranju povoljnog ambijenta“, rekao je Schoen.
On je kazao da je ugled koji danas uživa Savjet izgrađen pažljivo i rezultat je temeljnog rada koji se preduzima kako bi se doprinijelo unapređenju ekonomije, poslovnog okruženja i Crna Gora učinila još privlačnijom za ulaganja i približila EU standardima.
„Želim da zahvalim Vladi koja je prepoznala važnost Savjeta i njegovu ulogu u ekonomskom razvoju Crne Gore, što nam je omogućeno da učestvujemo aktivno u donošenju odluka uz aktivan rad u najvažnijim Vladinim radnim tijelima sa ciljem prenosa znanja i iskustava koje posjeduju naši članovi kako bi se međunarodne prakse primjeniivale u crnogorskom zakonodavstvu“, naveo je Schoen.
On je zaključio da su završili sa godišnjom Skupštinom na kojoj su izvijestili o rastućem broju članova Savjeta, razgovarali o aktivnostima u prethodnom periodu i planovima za naredni.
