London, Njujork, (MINA-BUSINESS) – Na svjetskim tržištima cijene nafte su prošle sedmice pale više od 2,5 odsto, nakon dvije sedmice uspona, što je posljedica zabrinutosti ulagača da će usporavanje rasta globalne ekonomije izazvati slabljenje potražnje za energentima.
Na londonskom tržištu cijena barela je prošle sedmice pala 3,3 odsto, na 65,07 USD, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,7 odsto, na 55,80 USD, prenosi SEEbiz.
Tokom sedmice cijene nafte su dostigle nove najviše nivoe od polovine decembra prošle godine, jer se članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njeni partneri na čelu s Rusijom, pridržavaju prošlogodišnjeg dogovora o smanjenju proizvodnje 1,2 miliona barela dnevno.
Reutersovi podaci pokazuju da je OPEC u februaru crpio 30,68 miliona barela dnevno, 300 hiljada barela dnevno manje nego u januaru i najmanje od 2015. godine.
“OPEC i njegovih deset saveznica poštuju dogovor i ovog su puta čvrsti u tome”, pišu analitičari brokerske kuće PVM u osvrtu na situaciju na tržištu.
Dodatnu podršku pruža i 40-postotni pad izvoza nafte iz Venecuele, na oko 920 hiljada barela dnevno, od kako je američka vlada 28. januara uvela sankcije tamošnjoj državnoj naftnoj kompaniji.
Podršku cijenama pruža i nada ulagača u trgovinski dogovor između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine, što bi moglo uticati na stabilizaciju rasta kineske i globalne ekonomije.
Međutim, zasad je to samo nada jer svi posljednji podaci ukazuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih ekonomija.
Najviše zabrinjavaju podaci iz Kine, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, o daljem padu fabričke aktivnosti u februaru, već treći mjesec zaredom.
Prošle sedmice objavljeno je i da je američki bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju porastao 2,6 odsto na godišnjem nivou, znatno sporije nego u prethodnom kvartalu kada je rast iznosio 3,4 odsto.
Još je više ulagače zabrinuo podatak, objavljen u petak, koji pokazuje da je u februaru u SAD-u proizvodna aktivnost pala na najniži nivo od kraja 2016. godine, što najavljuje dalje usporavanje rasta najveće svjetske ekonomije.
I dok makroekonomski podaci najavljuju usporavanje rasta ili čak slabljenje potražnje za naftom, proizvodnja u SAD-u i dalje se kreće na rekordnim nivoima od oko 12 miliona barela dnevno, što je dosad najviši nivo proizvodnje jedne zemlje u svijetu.
Zbog toga se procjenjuje da će u ovoj godini ponuda proizvođača koji nijesu u članstvu OPEC-a porasti 1,9 miliona barela dnevno, znatno više nego što iznosi dogovoreno smanjenje proizvodnje OPEC-a.
Ipak, moguće je očekivati smanjenje proizvodnje u SAD-u, s obzirom na to da je u petak firma Baker Hughes objavila da je prošle sedmice broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u smanjen drugu sedmicu zaredom.
Broj aktivnih postrojenja smanjen je za njih deset, na ukupno 843, što je njihov najmanji broj od maja prošle godine.
Zbog očekivanja da će ove godine cijene nafte oslabiti u odnosu na prošlu godinu, dio proizvođača planira da sreže proizvodnju. Međutim, ako se nastavi rast cijena nafte, te planove bi mogli i odgoditi.
