Njujork, London, (MINA-BUSINESS) – Cijene nafte na svjetskim tržištima blago su pale i prošle sedmice, druge zaredom, jer je usporavanje rasta kineske ekonomije, najvećeg svjetskog uvoznika crnog zlata, izazvalo zabrinutost u vezi potražnje.
Na londonskom tržištu cijena barela je prošle sedmice pala 0,2 odsto, na 64,85 USD, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,8 odsto, na 58,54 USD, prenosi Hina.
Sve do pred kraj sedmice cijene su blago rasle, zahvaljujući nadi ulagača da će se situacija u globalnoj ekonomiji poboljšati, nakon što je u srijedu u Vašingtonu potpisana prva faza trgovinskog sporazuma između SAD-a i Kine.
Prema tom sporazumu, Kina bi u naredne dvije godine trebalo da kupi oko 200 milijardi USD vrijedne američke proizvode i usluge, povrh dosadašnjih 186 milijardi USD. Pritom se oko 54 milijarde USD odnosi na kupovinu energenata.
Ipak, neki analitičari su skeptični u vezi toga.
„Kina je pristala da kupi američku naftu u golemom iznosu, što bi se moglo pokazati nedostižnim. Zbog toga je tržište nafte umjereno reagovalo na taj sporazum”, kazao je predsjednik u firmi Ritterbusch and Associates, Jim Ritterbusch.
Rast cijena nafte spriječili su i podaci koji su pokazali da je rast kineskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini usporen na 6,1 odsto, sa 6,5 odsto 2018.
To je najsporiji rast druge po veličini svjetske ekonomije od 1990. godine, što je izazvalo zabrinutosti u vezi potražnje za naftom u najvećem svjetskom uvozniku ‘crnog zlata’.
Te zabrinutosti su nešto ublažene nakon objave podataka o preradi u kineskim rafinerijama. U prošloj godini su te rafinerije preradile 651,98 miliona tona sirove nafte ili prosječno rekordno visokih 13,04 miliona barela dnevno, što je 7,6 odsto više nego 2018. Pritom je u decembru dostignut mjesečni rekord.
Ulagače su zabrinule i procjene Međunarodne agencije za energiju (IEA) da će ponuda Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) ove godine nadmašiti potražnju za njegovom sirovom naftom, čak i ako se članice budu u potpunosti pridržavale dogovora o ograničenju proizvodnje.
OPEC i grupa nezavisnih proizvođača na čelu s Rusijom dogovorili su da će u prvom ovogodišnjem tromjesečju smanjiti ponudu ukupno 1,7 miliona barela dnevno kako bi podržali cijene.
“Ukoliko bude potražnja za naftom u svijetu i u ovoj i narednoj rasla jedan odsto kao i prošle godine, odnosno slabije nego što je uobičajeno, OPEC i njegovi saveznici možda će morati ponovo promijeniti strategiju i pretpostaviti obim cijenama”, procijenili su analitičari Commerzbanka.
Dok OPEC smanjuje proizvodnju, SAD i neke druge zemlje već je duže vrijeme povećavaju.
U SAD-u se proizvodnja nafte kreće na rekordnim nivoima, a izvještaj firme Baker Hughes pokazao je da je prošle sedmice broj aktivnih postrojenja u SAD-u povećan prvi put u posljednje četiri sedmice, i to njih 14, na ukupno 673.
(kraj) sam
