Beograd, (MINA-BUSINESS) – Avio-kompaniji Air Serbia će za opstanak nedostajati oko 200 miliona EUR do kraja naredne godine, ocijenio je Fiskalni savjet.
U novembarskom rebalansu budžeta za ovu godinu i predlogu budžeta za narednu postoje indicije da će Vlada Srbije svakako pomoći tom preduzeću, u i dalje nepoznatom iznosu, jer planirani troškovi nijesu javno prikazani, piše Politika.
Fiskalni savjet je u ocjeni Predloga budžeta za narednu godinu, pri čemu je detaljno analizirano poslovanje Air Serbia, naveo da ono što je izvjesno jeste da procijenjeni manjak nacionalnog avio-prevoznika nije samo posljedica udara aktuelne krize već i lošeg poslovanja u pretkriznom periodu.
„Tome u prilog idi i činjenica da, iako su mnoge evropske zemlje pomagale svojim avio-prevoznicima u ovoj godini, to je po pravilu bila manje izdašna pomoć, dok bi pokriće manjka srbijanskog avio-prevoznika predstavljalo više od 60 odsto prihoda kompanije čiji su suvlasnici Vlada Srbije i Etihad iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE)“, naveo je Fiskalni savjet.
Fiskalni savet je naveo i da se od ukupnog iznosa pomoći koji će država isplatiti Air Serbia, po svemu sudeći, tek manji dio odnosi na finansijske probleme izazvane pandemijom.
„U posljednjim budžetskim planovima za ovu i narednu godinu uočavamo dio nerazjašnjenih politika na poziciji neto budžetskih pozajmica od oko 200 miliona EUR. Moguće je da su ova sredstva namenjena upravo za Air Serbiu, ali to ni u jednom dijelu budžeta i propratne dokumentacije nije jasno navedeno“, naveo je Fiskalni savjet.
Ukoliko je dio budžetskih sredstava zaista i namijenjen za tu kompaniju, Vlada bi trebalo što prije javno da precizira o kojem iznosu se radi i obrazloži po kom osnovu i za koje namjene ga tačno dodjeljuje.
„Ocjenjujemo da je dužna da ovo jasno predstavi građanima Srbije budući da su oni, to jest država, većinski vlasnik preduzeća, a ova državna pomoć će, po svemu sudeći, koštati poreske obveznike stotine miliona EUR“, dodao je Fiskalni savjet.
Air Serbia bi, kako su naveli, takođe morala da počne s objavljivanjem godišnjih i periodičnih finansijskih izvještaja.
Ostvareni bruto dobitak, kako su dodali, zapravo je bio posljedica pozamašnih isplata državne pomoći, koje su najvećim delom izdvojene za isplatu starih dugova JAT-a, a koje se u bilansu uspjeha tog preduzeća računovodstveno bilježe kao stavka poslovnih prihoda.
„Kako se prema računovodstvenim pravilima otplata glavnice tih dugova ne knjiži na rashodima, već u bilansu stanja kao smanjenje dugoročnih obaveza, to znači da je ovaj vid knjigovodstvenog prikaza uticao samo na prihodnu stranu, pa su poslovni i ukupni rezultati upravo zbog toga bili bolji nego što zapravo jesu“, naveo je Fiskalni savjet.
Ako se iz prihoda isključi dio novca dotiranog od države, Fiskalni savjet je došao do zaključka da je u čitavom posmatranom periodu preduzeće bilježilo gubitke od oko 20 miliona EUR.
Nedostatak gotovine za servisiranje dospelih obaveza preduzeće je nadoknađivalo zaduživanjem.
„Air Serbia od osnivanja ostvaruje gubitak iznad visine kapitala, što je uglavnom odlika gubitaških državnih preduzeća. Drugim riječima, nagomilane obaveze pojele su kapital“, naveo je Fiskalni savet.
Ako se, ipak, i nakon pandemije nastavi poslovanje po obrascu koji se ustalio prije krize, kompaniji Air Serbia će ponovo strukturno nedostajati 30 miliona EUR godišnje, pod pretpostavkom da nema dodatnog zaduživanja.
„Jedini način da se Air Serbia konačno osposobi da samostalno i održivo posluje jeste restrukturiranje kompanije i promjena modela poslovanja“, dodao je Fiskalni savjet.
Air Serbia bi, kako su dodali, u ovoj godini bila u problemu čak i da nije bilo pandemije.
„Procjenjujemo da bi nedostatak gotovine iznosio oko 60 miliona EUR“, zaključio je Fiskalni savjet.