fbpx
16.9 C
Podgorica
September 26, 2022.
NaslovnicaGlavna vijestVarga: Dok je Putin na vlasti, Rusija se neće pomiriti sa postojanjem...

Varga: Dok je Putin na vlasti, Rusija se neće pomiriti sa postojanjem Ukrajine

Podgorica, (MINA) – Rusija koristi rat u Ukrajini kao nauk za bivše sovjetske republike pa se, dok god je Vladimir Putin na vlasti, neće pomiriti sa postojanjem Ukrajine, dok je ne ruinira do mjere da ne bude sposobna da za integraciju u Evropsku uniju (EU).

To je ocijenio politkolog i novinar, Boris Varga navodeći da će Moskva će procijeniti koliko ima snage da nastavi sa agesijom i grabljenjem novih teritorija Ukrajine.

Varga je, u intervjuu agenciji MINA, kazao da Rusija može uzeti predah, mirovne pegovore, primirija ili sklopiti mirovne sporazume, poput onog u Minsku 2015. godine, ali na tome sigurno neće stati.

“Dok god je Putin i aktuelni vojno politički establišment na vlasti, Rusija se neće smiriti sa postojanjem Ukrajine kao države, dok je ne ruinira do te mjere da ne bude više dražava sposobna da se integriše u EU. Moskva koristi rat u Ukrajini i kao nauk, lekciju i primjer za sve bivše sovjetske republike”, smatra Varga.

On je naveo da je demokratska Ukrajina za Rusiju samoumišljena paranoja navodnog ugrožavanja.

“Ukoliko Zapad i Kijev ne uspiju da zaustave Rusiju, uništavanje Ukrajine će da se nastavi prema Nikolajevu i Odesi. To bi značilo odsjecanje Ukrajine od mora i spajanje Rusije sa Pridnjestrovljem”, rekao je Varga.

To, prema njegovoj ocjeni, znači širenje konflikta na treću državu – Moldaviju.

“Pripajanje Pridnjistrovlja Rusiji je pobjeda ne samo Moskve, već i globalnog autoritarizma, prije svega Kine i dalji pritisak na Zapad, a posebno EU”, rekao je Varga.

Kako je kazao, riječ je o ratu iscrpljivanja političkih, finansijskih i vojnih resursa, zato postoje više scenarija raspleta u zavisnosti koja od te tri strane – Zapad, Ukrajina ili Rusija – prva ili više posustane.

„Za Ukrajinu bi najbolji scenario bio da uz pomoć Zapada kontraofanzivom što više potisne Rusiju, ali Kremlj bi na takvo nešto mogao da odgovori hemijskim, biološkim i nuklearnim oružjem. Nuklearna elektrana Zaporožja već sada je tempirana bomba“, rekao je Varga.

On je naveo da je glavna strategija rata da se otrgne što više teritorija Ukrajine, kao i njihovo pripajanje Rusiji, kao nove jedinice Ruske Federacije.

“To je isključivo osvajački, a glavni cilj je uništenje Ukrajine kao države i uništenje Ukrajinaca kao naroda, što znači genocid nad tim narodom. Pretvaranje tih teritorija u Novorusiju”, kazao je Varga.

On je rekao da Ukrajina sve vrijeme prilagođava taktiku svoje odbrane novim okolnostima u kojima se nalazi, dodajući da je sada ruski prodor zaustavljen, pa Ukrajina posljednjih sedmica bilježi uspjeh u protivofanzivi.

„Sada su ogromne žrtve sa ruske strane. Zelenski više ne želi zaustavljanje Rusije i vraćanje na pozicije od februara 2022, već potpuno oslobođenje svih okupiranih teritorija od marta 2014. godine, kada je aneksiran Krim i okupiran Donbas“, rekao je Varga.

Prema riječima Varge, sankcije međunarodne zajedinice jesu učinkovite, ali za njihov efekat je potrebno vrijeme.

On je podsjetio da je do sada uvedeno sedam paketa, kao i da je osmi u pripremi.

“Grane ruske privrede na koje bi sankcije odmah imale uticaj, kao što su gas i nafta, Zapad ne može odmah da primijeni zbog vlastite štete. To je Putinova prednost koju je unaprijed planirao”, rekao je Varga.

On je kazao da se Kremlj pripremao godinama za rat sa Ukrajinom i predvidio uvođenje takvih sankcija, navodeći da Rusija u uslovima sankcija prodaju energenata usmjerava prema Aziji, Kini i Indiji.

“Očigledno je da je cilj Putina da izazove nove globalne preraspodjele uticaja u “ekonomskom, vojnom i političkom planu””, ocijenio je Varga.

On je naveo da su sankcije i vojna dejstva povezani, pa je Zapadu cilj da se vojnim sredstvima zaustavi ruski prodor u Ukrajinu, dok sankcije ne počnu da vrše pritisak na rusku politiku i privredu, koja “vjerovatno neće naći adekvatnu supstituciju tržišnih partnera na istoku”.

„Na Zapadu su jedno SAD i Velika Britanija odlučno za potpuno protjerivanje okupatorske ruske vojske iz Ukrajine, a to je već potencijal za raskol među zapadnim saveznicima. EU države traže primirje i pregovore sa Putinom, što i jeste put da se prihvati njegova igra“, rekao je Varga.

On je naveo da je rat u Ukrajini probudio “stare duhove” na Zapadnom Balkanu i vratio politička raspoloženja regiona iz devedesetih.

“Ključna razlika je da nema više naoružanja da se nastavi takav krvavi rat, jer je ključna sila agresor Srbija slomljena u NATO bombardovanju 1999. Ali je činjenica da su ideje “Velike Srbije”, odnosno sada “Srpskog sveta” življe nego pred raspad Savezne Federativne Republike Jugoslavije”, smatra Varga.

On je naveo da je razlog tome kontinuitet ekspanzije Beograda u regionu, ovog puta za razliku od devedesetih uz punu podršku Moskve.

“Paradoksalno, ali Otvoreni Balkan takođe tome doprinosi. Srbija je politički još bliže Rusiji, nego što je to bila do ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je Varga.

On je kazao da su režimski mediji i “ruska meka moć” godinama pripremali revanšistička raspoloženja u srpskom društvu širom Zapadnog Balkana, dodajući da rat u Ukrajini nije uzdigao samo putinofiliju, već i anti-EU i antizapadna raspoloženja.

Kako je dodao, za razliku od devedesetih, revanšisti se ipak plaše posljedica, zapadne vojne intervencije i Međunarodnog suda, pa šovinisti više koriste retoriku zastrašivanja i “prazno oružje”, nego što su realna prijetnja po region.

“Ali ne treba ni u jednom momentu potcjenjivati potencijal društvene spremnosti na akciju i sukobe kao što su revolutivne litije, već tradicionalne balvan barikade, nacionalne patrole u Srbiji, na Kosovu, u Republici Srpskoj i Crnoj Gori”, kazao je Varga.

Prema njegovim riječima, rat u Ukrajini mijenja i EU.

Varga je podsjetio da je Makron iznio ideju novog tipa političke evropske zajednice, pojašnjavajući da nove geopolitičke okolnosti traže novi pristup savezništva, koji manje obavezuje.

Kako je dodao, istovremeno je to i stara ideja “Evrope u više brzina”, gdje će se svjesno primenjivati različiti aršini.

“Već sada se od postovjetskih država, kao što je Moldavija, ne traži da eksplicitno uvede sankcije Rusiji, kao što se to traži od država kandidata u EU sa Zapadnog Balkana”, kazao je Varga.

On je naveo da se, s jedne strane, EU otvorila posebno za Ukrajinu i još dvije postsovjetske republike – više za Moldaviju, manje za Gruziju.

“Sa druge strane, Brisel je ove godine ipak u zapećku evrointegracija ostavio Zapadni Balkan. I to nije samo neodlučnost i nemoć EU, već i neka vrsta kazne”, rekao je Varga.

To je, prema njegovoj ocjeni, pogrešna politika, jer tu ima država koje nijesu bile nagrađene za proces evrointegracija, odnosno nepravedno su stavljene u isti koš sa onima koje samo simuliraju pregovore.

“Tako su nepravedno ove godine zapostavljene Crna Gora i Sjeverna Makedonija, iza njih je odmah Albanija”, rekao je Varga.

On je naveo da su te dvije bivše jugoslovenske republike mogle, kao svojevremeno baltičke republike ili Hrvatska, da dobiju ohrabrenje u vidu datuma ili godine do koje bi mogle da postanu članice ako se potrude i zatvore poglavlja.

“I to nije samo nepravedno, to je politički bezbjednosno opasno”, ocijenio je Varga.

On je kazao da u Crnoj Gori traje politička kriza, kao i da je Sjeverna Makedonija ponovo pred izazovima identiteta sa Bugarskom, što su pritisci koji mogu da izazovu razna neočekivana pucanja.

“Posustajnje Brisela oko integracije Crne Gore u EU moglo bi ponovo Podgoricu da izloži većem uticaju Moskve i Beograda. Crnogorske vlade će biti nestabilne i prelaziće iz ruku jednih u druge”, rekao je Varga.

On je kazao da odgovornost u zastoju evrointegracionih procesa imaju i lideri Zapadnog Balkana.

“Crnoj Gori se dvije decenije zamjera problem vladavine prava i korupcije. Zapad je takođe podbacio po pitanju davanju podrške svojoj članici Alijanse, kada je prije dvije godine bez glasnijih reakcija prepustio Crnu Goru političkom uticaju Srbije i Rusije”, rekao je Varga.

To se, kako je kazao, desilo samo četiri godine poslije neuspjele ruske intervencije na buduću članicu NATO.

Prema riječima Varge, Otvoreni Balkan i Berlinski proces nijesu zamjena za evropske integracije, ali nekim liderima, poput predsjedinika Srbije Aleksandra Vučića, taj proces odgovara više nego članstvo u EU.

“Srbija u tim alterantivama EU može, kao i Turska, da bude godinama na neki način povezana sa Zapadom, a da su demokratske vrijednosti u opadanju bez po nju velikih posljedica. To je stabilokratija, koja se pretvara na evropsku despotiju”, smatra Varga.

Govoreći o trendovima “lobotomizacije” na području Zapadnog Balkana, Varga je podsjetio da je srpsko društvo bilo lobotomizovano devedesetih godina, kada je ispraćalo tenkove koji su išli da “oslobađaju” Vukovar od “ustaša”, dok se u Crnoj Gori “oslobađao” Dubrovnik.

“Lobotomizacija Srbije se i sada odigrava, ponovljena, ali (još) bez direktnog poziva na oružje. Aleksandru Vučiću najviše politički štete sukobi, jer bi to bio direktan povod Zapadu za pokretanje pitanja njegovog vođenja države i smjenu”, smatra Varga.

On je kazao da su sada novinari u Srbiji nemoćni da se izbore sa agresivnom nacionalističkom propagandom, dodajući da Zapad ne želi da se u to pitanje miješa.

“A moraće se reagovati, slično kao na rusku agresivnu propagandu u EU”, poručio je Varga.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije

policija

Uhapšeno 39 osoba zbog vožnje pod dejstvom alkohola

Podgorica, (MINA) – Crnogorska policija uhapsila je za vikend 39 osoba zbog vožnje pod...