Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Negativnim dejstvom pandemije koronavirusa biće pogođeni svi sektori i građani Crne Gore, ocijenio je profesor Ekonomskog fakulteta, Božo Mihailović i dodao da sada predstoji složeniji zadatak, koji se odnosi na stimulisanje privredne i posebno preduzetničke aktivnosti.
On je za Glasnik Privredne komore (PKCG) kazao da je za sada teško izračunati koliko će pandemija negativno djelovati na crnogorsku ekonomiju.
“Ono što je tačno jeste da je dnevni bruto domaći proizvod (BDP) prije izbijanja pandemije bio 12 do 13 miliona EUR. Ako se pretpostavi da, za sada, imamo njegovo umanjenje najmanje 50 odsto, to znači da je mjesečni gubitak oko 180 do 190 miliona EUR, a kvartalni oko 540 do 600 miliona EUR”, rekao je Mihailović.
On je ocijenio da će negativnim dejstvom biti pogođeni svi sektori, a da se za sada kriza najviše odražava na sektor usluga svih vrsta. Posebno je negativan uticaj na turizam, koji je stvarao oko 25 odsto BDP-a Crne Gore.
“Sve su prognoze nepouzdane, u ovom momentu. Centralni je problem što se ne zna koliko će dugo ovo zlo trajati. Prognoze se zasnivaju uvijek na određenim pretpostavkama”, naveo je Mihailović, koji je i predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore.
On je, komentarišući mjere Vlade koje su okrenute zaštiti građana i očuvanju ekonomije, kazao da su one bile primjerene trenutku, objektivne, blagovremene i konzistentne.
“One su imale socijalni i proizvodni cilj. I jedne i druge treba što prije realizovati, sa što manje administrativnih procedura. Sada nam predstoji složeniji zadatak, koji se odnosi na stimulisanje privredne i posebno preduzetničke aktivnosti”, rekao je Mihailović.
On je kazao da, u tom cilju, posebno očekuje angažovanje bankarskog sektora kroz nove kreditne linije, koje će se zasnivati na dužem grejs periodu, vremenu otplata i niskim kamatnim stopama.
“Banke moraju da uspostave saradnju sa svojim klijentima i da shvate da im od njih zavisi uspješnost sopstvenog biznisa. Što prije – to za njih, a i za sve, bolje”, smatra Mihailović.
On je, odgovarajući na pitanje hoće li Vlada morati da se zadužuje kako bi obezbijedila funkcionisanje sistema, kazao da je Crna Gora sve svoje kreditne obaveze blagovremeno izmirila i ima povoljnu reputaciju kao dužnik u međunarodnim okvirima.
“Prošlogodišnje ‘zaduživanje radi razduživanja’ po nižim kamatnim stopama je bio pravovremeni i izvanredan ekonomski potez. Sigurno je da će u uslovima smanjenog priliva u budžetu, zbog neophodnih mjera odlaganja i oslobađanja od poreza i doprinosa, biti potrebno novo zaduživanje”, ocijenio je Mihailović.
Zaduživanje, kako je precizirao, mora biti usmjereno na funkcionisanje države kao sistema i dalje vođenje adekvatne socijalne politike.
“Veoma je dobro što su nam prema različitim kreditorima ‘vrata otvorena’, zbog urednosti plaćanja dosadašnjih obaveza”, dodao je Mihailović.
On je kazao da očekuje od cjeline bankarskog sistema da bude naročito aktivan i za postojeća, a posebno za nova preduzeća.
“Po mom mišljenju, on još nije reagovao na pravi način. Vjerujem da će shvatiti potrebu za promjenu ponašanja i propušteno uskoro početi da nadoknađuje. U sve se to mora uključiti Centralna banka (CBCG), kao vrhovna monetarna institucija”, saopštio je Mihailović.
On je naveo da se još od inicijalnih faza tranzicije nije obraćalo dovoljno pažnje na čuvanje preduzeća koja stvaraju materijalni proizvod, zbog čega su mnoga velika preduzeća otišla u stečaj ili izgubila tržište.
“Realna ekonomija nije imala prioritet, pogotovo proizvodni sektor. Zbog toga smo došli u situaciju da nam uslužni sektor dominira u stvaranju BDP-a”, rekao je Mihailović.
On je kazao da je činjenica da se uvoze mnogi proizvodi, pogotovo iz sektora poljoprivrede, koji su mogli da se proizvode u zemlji. Sada je pravi trenutak da se napravi radikalni zaokret u tom pogledu.
“Zato nam treba nova strategija razvoja, zasnovana na našim resursima, koja će dati prioritet materijalnoj proizvodnji”, dodao je Mihailović.
On je, govoreći o oporavku privrede, rekao da je nezahvalno predviđati vrijeme izlaska iz ekonomske krize, ali da je sigurno da će prave posljedice nastupiti tek izvjesno vrijeme poslije pandemije.
“U međuvremenu, prioritet treba dati onim sektorima koji mogu brzo da poslovno djeluju. To je sektor usluga i malog biznisa. Naravno, pretpostavka je da se za vrijeme pandemije očuvaju naši veliki sistemi, što nije lako. Preduzetništvo treba da bude u mislima svakog našeg građanina, koji se može baviti biznisom”, naveo je Mihailović.
On je kazao da su predviđanja da će u narednoj godini doći do ekonomskog oporavka.
“To je pod velikim znakom pitanja, i ja ‘navijam’ da se takve prognoze ostvare. Personalno, očekujem recesiju, koja će sigurno biti u ovoj godini. Dalji tok zavisi od borbe čovječanstva sa ovim privrednim i društvenim zlom”, saopštio je Mihailović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora, kao mala i otvorena ekonomija, ima šansu da brzo djeluje i bude adaptibilna na nove uslove.
“Bitno je da anticipiramo promjene i da se prema njima kreativno odnosimo. Zato je moja preporuka svakom našem građaninu da se zapita: šta može kreativno učiniti u ovoj situaciji”, rekao je Mihailović.
S druge strane, kako smatra, svi treba da shvate da su na istom zadatku, da nema političkih, ni bilo kakvih podjela.
“Malo nas je za dijeljenje, a nije ni vrijeme za to. Podjele mogu samo svakome da doprinesu loše rezultate, i pojedinačno i kolektivno”, dodao je Mihailović.
On je rekao i da je u svim javnim obraćanjima u prvi plan stavljao zdravlje ljudi, koji su uvijek najvažniji resurs.
“Bez ljudi nema ekonomije, a ekonomija se razvija zbog zadovoljenja potreba ljudi. To je uzročno-posljedična veza, dokazana mnogo puta u ljudskoj istoriji. Zato nam u ovim složenim okolnostima treba mnogo zajedništva i solidarnosti. Svako treba da razmisli – a kako je onome pored mene, pa i na drugom kraju svijeta”, naveo je Mihailović.
On smatra da jedino tako svi mogu biti pobjednici.
“Pobjedu ne može izvojevati ni jedan pojedinac, a ni grupa. Pobjeda je na drušvu i svijetu kao cjelini”, zaključio je Mihailović.
