Podgorica, (MINA) – Broj predstavki koje građani/ke Crne Gore podnose Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu raste, ali je ogroman broj njih odbačen iz proceduralnih razloga, saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Koordinatorka programa Ljudska prava u CGO-u Tamara Milaš, kazala je da ti trendovi opominju na duboko ukorijenjen problem nepovjerenja u crnogorske pravosudne institucije.
“Ali i na izostanak adekvatne zaštite građana/ki koji nijesu pravnički obrazovani da samostalno pripreme i zastupaju svoj slučaj pred ovim Sudom, uz očit deficit adekvatnih kapaciteta u pravničkoj zajednici da ove procese izvedu na pravno valjan način”, rekla je Milaš.
Ona je istakla da je prema podacima koje je CGO dobio iz Kancelarije Zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, a koji korespondiraju sa podacima tog Suda u godišnjim izvještajima, od obnove nezavisnosti do kraja 2022. godine, podnijeto je ukupno 7525 predstavki iz Crne Gore.
Milaš je navela da je od toga 3.835 bilo u radu ovog suda, a da je 3.690 (49 odsto) predstavki brzo proglašeno neprihvatljivim.
Ona je napomenula da je 90 odsto predstavki koje su proglašene neprihvatljivima, tu sudbinu doživjelo u inicijalnoj fazi postupka, jer nijesu ispunjavale neophodne uslove prihvatljivosti.
“Odnosno sadržale su tehničke greške i nijesu bile u skladu u s propisanim smjernicama sadržanim u Priručniku za podnošenje predstavki, te sud u tom smislu nije ni ulazio u ispitivanje merituma predmeta”, objasnila je Milaš.
Ona je rekla da je do 17. jula ove godine, Evropski sud u odnosu na Crnu Goru donio 150 odluka (71 presudu i 79 odluka), od kojih je kroz 67 presuda (oko 45 odsto) utvrđena povreda barem jednog konvencijskog prava, među kojima je najčešća povreda prava na pravično suđenje (čak u 46 slučajeva odnosno gotovo 67 odsto).
Milaš je ukazala da se odbacivanjem ovih predstavki u ranim fazama postupka, bez ulaženja u meritum predmeta, može propustiti mogućnost ukazivanja na postojanje povrede nekog konvencijskog prava.
“To čini ovaj problem još složenijim jer, zbog tehničkih grešaka ili nedostatka pravničkog znanja, stranke nemaju priliku da izlože povredu prava koju su pretrpjeli i dobiju adekvatnu odštetu”, smatra Milaš.
Ona je rekla da odluka o neprihvatljivosti, koju donosi sudija pojedinac u inicijalnoj fazi, ima konačan karakter, i protiv nje se ne može uložiti pravni lijek ili zatražiti pojašnjenje od Suda.
“Ta nemogućnost žalbe dodatno viktimizira građane/ke koji, osim što ne mogu adekvatno ostvariti svoja prava pred domaćim sudovima, ostaju uskraćeni za zaštitu pred Evropskim sudom u Strazburu zbog nedovoljnog pravničkog znanja ili neadekvatnog pravnog savjeta koji su dobili”, ocijenila je Milaš.
On je kazala da sve to ukazuje na hitnu potrebu za informisanjem i podizanjem svijesti građana/ki o pravilnom postupku podnošenja predstavki, a kako bi se izbjegle tehničke greške i omogućilo kvalifikovano razmatranje njihovih prava pred ovim Sudom.
Prema njenim riječima, to uključuje osiguravanje adekvatnog pravnog savjetovanja za građane/ke kako bi se uputili u pravne postupke pred ovim Sudom, a što je preduslov ostvarenja zaštite njihovih prava.
U CGO-u su ocijenili da država, sistemom besplatne pravne pomoći koji je institucionalizovan kroz Kancelarije besplatne pravne pomoći u osnovnim sudovima, mora osigurati građanima/kama neophodnu podršku prilikom pripreme predstavki, kako bi izbjegli procesno-pravne propuste.
“U ovom kontekstu, CGO ističe ključnu ulogu i Kancelarije zaštitnika države u pružanju proaktivne podrške kako građanima/kama, tako i jačanju kapaciteta pravnika koji se bave pripremom predstavki pred Evropskim sudom za ljudska prava”, istakla je Milaš.
Ona smatra da osiguravanje pristupačne i kvalitetne pravne pomoći za građane/ke koji se suočavaju s teškoćama u podnošenju predstavki nije samo važno za zaštitu njihovih prava, već i za očuvanje integriteta i ugleda pravnog sistema Crne Gore.
Milaš je poručila da uspješno reagovanje na ove izazove zahtijeva angažovanje svih relevantnih institucija i organizacija civilnog društva.
“Kako bi stvorili okruženje u kojem će građani/ke moći da kvalifikovano i efikasno predstavljaju svoje slučajeve pred Evropskim sudom u Strazburu, a što vodi i očuvanju prava građana/ki i jačanju vladavine prava u Crnoj Gori”, zaključila je Milaš.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
