Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Potencijalna greška prilikom emitovanja državnih obveznica se javila u određivanju iznosa emisije, ocijenio je direktor sektora finansijskih tržišta u Hipoketarnoj banci, Gojko Maksimović i dodao da su investitori očekivali do tada standardni iznos emisije od 500 miliona.
„Na samoj aukciji, nije bio određen iznos emisije. Investitori su očekivali do tada standardni iznos emisije od 500 miliona, ali se Ministarstvo finansija na kraju odlučilo da emituje veći iznos, odnosno 750 miliona. Navedena odluka je dovela do toga da prilikom alokacije iznosa emisije, kupci dobiju veće iznose od targetiranih prilikom učestvovanja na aukciji“, saopštio je Maksimović.
On je u tekstu objavljenom na njegovom Linkedin profilu, povodom emisije državnih obveznica na međunarodnom tržištu koja je realizovana u srijedu, naveo da obveznice nose kamatnu stopu od 2,875 odsto, a emitovane su po diskontu (cijena 99,532 odsto), te je efektivna cijena 2,95 odsto.
„Investitori su, po alociranju emisije i dobijanju većih iznosa obveznica, vršili prodaju na tržištu, pa je samo za dva dana na tržištu došlo da značajnog pada cijene obveznica sa 99,532 odsto na 98,5 odsto, te se iste trguju sada po prinosu do dospijeća od oko 3,1 odsto. Siguran sam da bi kretanje cijena obveznica bio drugog smjera, da se emitovao manji iznos, na primjer 600 miliona EUR“, smatra Maksimović.
On je kazao da se, kao uporedni podatak, mogu posmatrati cijene, odnosno prinosi do dospijeća, drugih serija crnogorskih međunarodnih euroobveznica na sekundarnom tržištu.
„Dan pred emisiju novih obveznica, crnogorske euroobveznice, koje dospijevaju u aprilu 2025. godine, trgovale su se po prinosu od oko 2,35 odsto, dok je prinos do dospijeća na crnogorske euroobveznice, koje dospijevaju u oktobru 2029. godine, bio oko 3,05 odsto“, rekao je Maksimović.
S tim u vezi, prinos novoemitovanih obveznica se trebao naći u nekom razmaku između ta dva prinosa, što je i postignuto sa cijenom od 2,95 odsto, iako je ona bila bliža prinosu obveznica koje dospijevaju 2029. godine.
„Određena cijena obveznica 2027. godine se odmah reflektovala na sekundarnom tržištu, gdje je cijena navedene dvije obveznice pala“, rekao je Maksimović.
On je, govoreći o tajmingu emitovanja obveznica, saopštio da su cijene dvije crnogorske obveznice tokom ove godine imale, od rekordnih vrijednosti u februaru, trend pada.
Navedeni trend se stabilizovao početkom ljeta, da bi nakon toga došlo do njihovog rasta.
„Konkretno, rast cijena se održao sve do momenta emisije, pa možemo reći da je tajming emisije bio jako povoljan. Takođe, treba naglasiti da je prevashodno tajming emisije u oktobru prošle godine bio perfektan, jer su se navedenom emisijom obezbijedila sredstva za obaveze u ovoj godini. Da se sa navedenim čekalo, COVID-19 kriza bi nas sačekala početkom godine i teško bi se mogli zadužiti u tom periodu ispod pet odsto. Na ovaj način, javne finansije su bile ‘relaksirane’ sve do jeseni ove godine“, poručio je Maksimović.
Kako je podsjetio, Crna Gora je u oktobru prošle godine emitovala 500 miliona EUR vrijedne desetogodišnje obveznice po cijeni od 2,8 odsto.
„Na navedenoj osnovi, ove godine smo se skuplje zaduživali jer je postignuta veća cijena za kraći rok dospijeća“, rekao je Maksimović.
Kako je kazao, važno je napomenuti da se prilikom emisije obveznica kao reper određivanja cijene uzima cijena market swapa na kamatnoj stopi – instrument gdje se razmjenjuju serije novčanih tokova između dvije strane u fiksnoj i varijabilnoj kamatnoj stopi.
„Na navedenoj cijeni swapa, dodaje se spread koji u suštini označava rizik zemlje. Prošle godine pri zaduženju, vrijednost spreada je bila 2,964 dok je ove godine iznosio 3,36. Na toj osnovi, treba imati u vidu da je ovogodišnja cijena bila skuplja iz razloga percepcije investitora da se rizik naše zemlje povećao“, objasnio je Maksimović.
Upoređujuću crnogorsku emisiju obveznica, sa onima država regiona, Maksimović je rekao da su sve zemlje, tokom ove godine, zbog posljedica pandemije COVID-19 i potreba za finansiranjem budžeta, izašle na međunarodno tržište i emitovale obveznice.
Konkretno, tokom ove godine, obveznice su emitovale Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija.
„Pored njih, obveznice su emitovale i Hrvatska, Slovenija, Rumunija, Mađarska i Bugarska. Međutim, imajući u vidu da navedene države imaju investicioni rejting (BBB- i više) nijesu uporedive sa našim“, kazao je Maksimović.
Kako su se Srbija, Makedonija i Albanija zaduživale u prvoj polovini godine, kao uporedni podatak se, kako je dodao, može posmatrati cijena, odnosno prinosi tih obveznica na međunarodnom tržištu u momentu emisije crnogorske obveznice.
„Prinos na obveznice Srbije sa dospijećem 2027. godine iznosi 1,15 odsto, Sjeverne Makedonije čije je dospijeće 2026. godine 1,37 odsto, a Albanije čije je dospijeće jun 2027. godne iznosi 2,3 odsto“, precizirao je Maksimović.
Prema njegovim riječima, kako obveznica Albanije ima isti rejting i isto dospijeće sa novoemitovanom obveznicom Crne Gore, možemo reći da je razlika u prinosu na tržištu od 0,8 odsto velika.
„Treba imati u vidu da su se crnogorske i albanske obveznice tokom perioda uvijek trgovale po sličnom prinosu. Primjer možemo naći u obveznicama koje dospijevaju 2025. godine. Smatram da će se ove razlike nivelisati u narednom periodu, te da će doći do rasta cijena obveznica naše države. S tim u vezi, ako posmatramo samo albansku obveznicu, trenutna cijena našeg duga je skupa“, zaključio je Maksimović.
