fbpx
2.8 C
Podgorica
February 8, 2023.
NaslovnicaCrna GoraFZO bez duga, neophodna samostalnost u funkcionisanju i odlučivanju

FZO bez duga, neophodna samostalnost u funkcionisanju i odlučivanju

Podgorica, (MINA) – Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) izmirio je sva dugovanja prema dobavljačima i ostalim klijentima, saopštio je direktor Fonda Vuk Kadić i ocijenio da će budžet za ovu godinu biti dovoljan za nesmetano funkcionisanje zdravstvenog sistema.

On je ukazao da je budžet FZO za ovu godinu, koji iznosi 386,4 miliona EUR, veći u odnosu na prethodni, ali da je nešto manji u odnosu na ukupan budžet koji je potrošen prošle godine, s obzirom na rebalans.

Kadić je objasnio da je sa rebalansom kompletan budžet FZO u prošloj godini iznosio skoro 400 miliona EUR, jer je to bilo neophodno za vraćanje dugova iz prošlosti.

„Dugove smo riješili i FZO u novu godinu ulazi bez dugovanja prema dobavljačima, zdravstvenim ustanovama i ostalim klijentima. Budžet za ovu godinu će biti vjerovatno dovoljan za nesmetano funkcionisanje zdravstvenog sistema“, rekao je Kadić u intervjuu agenciji MINA.

On je istakao da će u FZO sada postojati samo obaveze prema nekim dobavljačima, veledrogerijama, privatnim zdravstvenim ustanovama.

“One će da se kreću unutar mjesec od trenutka kada su fakture stigle, tako da su to kontrolisane obaveze koje su planirane budžetom za ovu godinu“, objasnio je Kadić.

On je rekao da se nada da neće ponovo doći do nagomilavanja duga koji je u prethodnim godinama otežavao funkcionisanje kompletnog zdravstvenog sistema.

„Sada smo to izmirili, doveli na pozitivnu nulu. Nadam se da će svaki naredni budžet biti adekvatan, dovoljan i održiv da na kraju godine nećemo imati dugove“, istakao je Kadić.

On je kazao da je plan FZO za budžet bio za 40 miliona EUR veći u odnosu na iznos koji je odobrilo Ministarstvo finanasija, i iznosio je oko 425 miliona EUR.

Razlika u odnosu na odobreni budžet i ono što su u FZO planom predvidjeli za ovu godinu, kako je objasnio Kadić, odnosi se na stavke koje se tiču zaposlenih u zdravstvenom sistemu i jedan dio na ljekove.

„Dobili smo obećanje od Ministarstva finasnija da će, ukoliko ne budu procjene kakve su oni dali, tokom godine iz budžetske rezerve isplatiti razliku koja bude neophodna. Ali u ovom trenutku, ovako odobren budžet za zdravstveni sistem dovoljan je da ne dođemo u situaciju kao u prošloj godini što se tiče nestašice ljekova i medicinskih sredstava“, rekao je Kadić.

On je kazao da se, što se tiče finansija, ne očekuju nestašica ljekova, ali da to zavisi i od drugih faktora koji nijesu vezani za FZO, niti državu.

Komentarišući mogućnost vraćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Kadić je rekao da su obavezni doprinosi prije ukidanja popunjavali budžet FZO ispod 50 odsto ukupnog budžeta, i da ni to nije bilo dovoljno za nesmetano funkcionisanje zdravstvenog sistema, već je moralo biti nadomještano od Ministarstva finansija.

Da li će se vratiti zdravstveno osiguranje i u kojem obimu nije, kaže Kadić, pitanje za FZO već za Ministarstvo finansija.

„FZO i kompletnom zdravstvenom sistemu moraju se obezbijediti dovoljna sredstva kako bi on funkcionisao. Na koji način će Ministarstvo finansija to obezbijediti je pitanje za njih. Da li je procjena da će na osnovu poreza i akcija i drugih naplata biti dovoljno za funkcionisanje zdravstvenog sistema, ili će biti nephodno uvođenje neke vrste zdravstvenih doprinosa“, naveo je Kadić.

On je saopštio da je prošle godine za ljekove i medicinska sredstva isplaćeno preko 155 miliona EUR, od čega privatnim apotekama 24 miliona, a Montefarmu, zbog vraćanja dugova, 130 miliona EUR.

„Ako gledamo u odnosu na ukupni budžet od 400 miliona EUR koji je utrošen u prošloj godini, više od trećine budžeta potrošeno je na ljekove i medicinska sredstva“, naveo je Kadić.

On je rekao da je FZO prošle godine za bolovanja isplatio oko šest miliona EUR i da rade na tome da bolovanja, koja su prepoznali kao problem koji opterećuje Fond, smanje na razumnu mjeru.

„Naravno, ne na uštrb zdravlja građana, već da zloupotrebe, ako postoje, svedemo na mjeru koja je održiva“, naglasio je Kandić.

On je kazao da su unutar FZO napravljene dvije ljekarske komisije koje će se baviti isključivo određenim vrstama bolovanja koja su prepoznata kao najčešći predmet zloupotrebe i da se nada da će u ovoj godini dati rezultate.

„Našli smo određeni broj slučajeva gdje su primijećene zloupotrebe i ona su prekinuta“, rekao je Kadić, dodajući da je samo prošle godine preko milion radnih dana izgubljeno na bolovanja.

On je istakao da je pravo na trudničko bolovanje od velike važnosti za natalitet, pa je poželjno imati više osjećaja za takvu vrstu bolovanja.

„Taj dio bolovanja možemo da podnesemo, ali drugi dio bolovanja moramo dovesti u red da bi napravili racionalizaciju, koja bi nam omogućila da ta sredstva iskoristimo mnogo pametnije“, istakao je Kadić.

On je rekao da je Uprava za katastar i državnu imovinu započela proces preuzimanja nepokretnosti bolnice Meljine, nakon čega će dati na upravljanje Ministarstvu zdravlja, odnosno FZO koji će servisirati usluge.

Kadić je ukazao da je u bolnici Meljine trenutno zaposleno oko 150 ljudi i da taj broj nije dovoljan da bi bolnica funkcionisala kao prava sekundarna zdravstvena ustanova.

„Ona će sada biti istureno odjeljenje Opšte bolnice Kotor, koja je regionalna za taj dio Boke. Ovo će biti prelazno rješenje, s obzirom na to da želimo da je uvedemo u sistem javnog zdravstva,“, naveo je Kadić.

On je rekao da se radi sistematizacija u okviru kotorske bolnice.

„Moramo pripremiti ljude iz bolnice u Meljinama, uvesti ih unutar sistema kotorske bolnice. Da vidimo šta je i njima neophodno za ispomoć od kadra kotorske bolnice i opreme i onda ćemo znati koji obim usluga ta bolnica može da pruži“, naveo je Kadić.

Kadić je objasnio da će građani odmah moći da koriste usluge koje je bolnica do sada nudila kao privatna zdravstvena ustanova.

„FZO je sa bolnicom Meljine potpisao ugovor kao i sa ostalim privatnim zdravstvenim ustanovama za određenu vrstu usluga za koju su procijenili da na osnovu kadra mogu da pruže. To se u ovom slučaju odnosilo na neke usluge ginekologije, ORL, nekoliko grana hirurgije, interne medicine“, rekao je Kadić.

Kako je dodao, građani Herceg Novog treba da znaju da nije moguće da bolnica u Meljinama odmah bude opšta bolnica, sa svim uslugama koje definiše, jer u ovom trenutku nema za to kadra.

„Moraćemo postepeno uvoditi usluge u zavisnosti od kadra koji će kotorska bolnica ustupiti. Nadam se da ćemo do ljeta uspjeti da osposobimo najveći dio usluga i da će građani Herceg Novog i tog dijela primorja imati uslugu kakvu su imali prije desetak godina i kakvu zaslužuju“, poručio je Kadić.

Na pitanje kada bi bolnica u Meljinama mogla biti zvanično uvedena u sistem javnog zdravstva, Kadić je podsjetio da Specijalno državno tužilaštvo vodi postupak protiv vlasnika bolnice, i da je presuda u korist države preduslov za to.

„Ovo je prelazno rješenje gdje Uprava za imovinu preuzima nepokretnost bolnice Meljine, a na neki način kotorska bolnica servisira objekat. Za građane Herceg Novog je bitno da će imati zdravstvenu uslugu u svojoj opštini, što je bio i krajni cilj. A kako će se proces na kraju završiti ne zavisi od FZO, Ministarstva zdravlja, niti Vlade“, istakao je Kadić.

Govoreći o Institutu „Simo Milošević“ u Igalu, Kadić je kazao da je to naslijeđen problem kao i Meljine, koji postoji već godinama, ali da će se i za to naći rješenje.

Problem je, objašnjava Kadić, što Institut nije 100 odsto vlasništvo države, već akcionarsko društvo gdje država ima svoj udio i gdje se usluge fakturišu kao usluge privatne zdravstvene ustanove.

On je saopštio da će doći do korekcije cijena usluga, koje nijesu mijenjane od 2009. godine.

„Plan je da se cijene usluga koje nudi Institut povećaju i na neki način im to olakša funkcionisanje. Kolike će biti cijene usluga je još stvar pregovora“, rekao je Kadić.

Govoreći o izazovima i planovima za naredni period, Kadić je kazao da FZO mora da se reorganizuje u smislu samostalnosti u funkcionisanju i odlučivanju.

„To je preduslov da bi Fond imao ulogu kakvu treba da ima unutar zdravstvenog sistema Crne Gore. Ovakakav način funkcionisanja Fonda i način na koji vrši kontrolu nije djelotvoran i ne može dovesti do racionalizacije troškova, a samim tim i unaprjeđenja kompletne zdravstvene zaštite“, ocijenio je Kadić.

On je rekao da će nastaviti da rade na racionalizaciji troškova, navodeći da se mora sprovesti Nacionalna strategija o ljekovima – potrošnji, načinu snabdijevanja i kontroli potrošnje tih ljekova.

„Ukoliko se to ne uradi imaćemo ponovo situaciju kao sada – da koliko god novca opredijelimo za ljekove biće malo. Medicina je skupa i svake godine će biti sve skuplja. Nije realno da FZO narednih godina ima budžet manji nego ove godine“, istakao je Kadić.

Kako je rekao, budžet će svake godine biti veći nego prethodne, pa će se svake godine pričati o „najvećem budžetu ikada”.

„To nije način funkcionisanja. Način funkcionisanja je da se novac koji je neophodan za zdravstveni sistem obezbijedi. Da se napravi reacionalizacija tamo gdje je moguće kako bi se taj novac upotrijebio gdje je korisnije, prvenstveno na kapitalne investicije, uvođenje novih procedura, medicinskih usluga, novih ljekova i terapije, edukaciju medicinskog kadra“, dodao je Kadić.

Govoreći o pretjeranoj potrošnji i potrebi racionalizacije troškova, Kadić je ukazao da se previše novca izdvaja za putne troškove.

„Prošle godine za putne troškove osiguranika unutra Crne Gore je potrošeno četiri miliona EUR, a za putovanja za inostranstvo 500-600 hiljada EUR. To su podaci koji ukazuju da se nešto dešava“, rekao je Kadić.

Kako je istakao, čak 95 odsto putnih troškova izdaje se sa pratiocem.

„Ne plaćamo samo osiguranike koji idu na određene preglede i analize, nego i pratioce. Naravno, nekada postoje objektivni razlozi da ti ljudi nijesu u mogućnosti da sami odu do ljekara, ali očigledno tu postoje zloupotrebe“, dodao je Kadić.

On je kazao da već rade kotrolu putnih troškova i da od 1. januara ljekari ne mogu da izdaju upute za Klinički centar Crne Gore (KCCG) kao tercijalnu ustanovu i specijalne bolnice, a da preskoče opšte bolnice koje su regionalno vezane za neki dio države.

„Neko ko se nalazi u Mojkovcu neće moći da zaobiđe
bjelopoljsku bolnicu koja je regionalna bolnica. Ukoliko se neka specijalistička usluga ne može dobiti u toj ustanovi, onda će pacijenti moći biti poslati u tercijalnu ustanovu. Na taj način smanjićemo putne troškove“, naveo je Kadić.

Kako je istakao, od 1. janura su krenule još neke olakšice za osiguranike FZO, pa tako pacijenti ne moraju da dolaze u KCCG na konzilijume na kojima nije neophodno lično prisustvo.

„Osiguranici će ići do najbliže filijale FZO, predavati dokumentaciju koju će zaposleni skenirati i slati na konzilijume. Kada se dobije odobrenje od konzilijuma, podizaće dokumenta u istim filijalama. Na taj način ćemo napraviti olakšicu osiguranicima, a uštedjeti i troškove putovanja“, rekao je Kadić.

On je ukazao da su već formirali dva konzilijuma u okviru bjelopoljske bolnice, tako da onkološki pacijenti sa sjevera i oni koji koriste slušne aparate i druga ORL pomagala više ne moraju da idu na konzilijume u KCCG.

Kadić je podsjetio da je 1. decembra uspostavljena saradnja sa nacionalnim avioprevoznikom To Montenegrom, pa osiguranici ne moraju od svog novca da plaćaju karte prilikom odlaska na liječenje u inostranstvo, i da čekaju na refundaciju po nekoliko mjeseci, već će FZO odmah snositi troškove.

On je rekao da vjeruje da će u ovoj godini napraviti ozbiljne uštete, naglasivši da ušteda nije primarna smisao FZO.

„Taj novac će biti iskorišćen za poboljšanje
zdravstvene zaštite i usluge. Svaku racionalizaciju koju napravimo usmjerićemo tamo gdje će biti korisnija“, poručio je Kadić.

On je rekao da je poražavajuće to što je budžet FZO 400 miliona EUR, a da unazad 30 godina nije izgrađena nijedna bolnica, niti rekontruisana postojeća, što nije obnovljena aparatura.

„Zato što se tri četvrtine budžeta troši na tekuće stvari – ljekove, plate, bolovanja, putne troškove i gotovo ništa ne ostaje za kapitalne investicije. A kapitalne investicije su smisao funckionisanja i unaprjeđenja zdravstvenog sistema“, istakao je Kadić.

On je rekao da će od ove godine zaposlenima u Fondu biti povećane zarade jer je usvojen amandman na Zakon o zaradama u javnom sektoru kojima su prvi put prepoznati ljakari unutar FZO kao ljekari, a ne državni službenici.

Kadić je podsjetio da su plate u FZO bile vezane za Zakon o državnim službenicima i namještenicima, zbog čega su imali znatno manje koeficijente u odnosu na druge zaposlene u javnom zdravstvenom sistemu, a što ih demotiviše da dođu da rade u Fond.

“Od ove godine je to riješeno i ljekari i farmaceuti unutar FZO biće prepoznati kao takvi i biće izvučeni iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima”, saopštio je Kadić.

On je rekao da imaju drugi problem, a to je da zaposleni ekonomisti i pravnici u FZO sa preko 20 godina radnog staža, koji rade ozbiljan posao koji je neophodan za funkcionisanje zdravstvenog sistema, imaju 30 do 40 odsto manje plate od nekoga ko je radio u računovodstvu na primjer Doma zdravlja u Rožajama ili Petnjici.

“Ne želim nikako da omalovažavam i smanjujem njihovu ulogu, ali neko ko je radio kao ekonomista u Domu zdravlja Petnjica koji broji 50 zaposlenih ima 30 do 40 odsto veću platu nego načelnik sektora finansija ili kontrole u FZO, koji moraju da iskontrolišu stotine miliona EUR”, naveo je Kadić.

On je kazao da se zaposleni moraju adekvatno platiti jer će se doći u situaciju da neće biti kvalitetnog kadra koji će željeti da radi u Fondu.

“Jak Fond podrazumijeva jak zdravstveni sistem, a jak zdravstveni sistem podrazumijeva najbolju moguću zdravstvenu uslugu i zaštitu. To je ono čemu svi zajednički težimo”, zaključio je Kadić.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije