Podgorica, (MINA) – Najrealnije je da će Crna Gora tokom narednih godinu imati manjinsku vladu, kazao je predsjednik države Milo Đukanović, dodajući da vjeruje da će jedan od njenih najvažnijih zadataka biti priprema za parlamentarne izbore.
Đukanović je, u intervjuu albanskoj MCN televiziji, kazao da se Crna Gora, nakon pada Vlade koja je izabrana prije oko 15 mjeseci, nalazi pred izazovom kakav scenario izabrati za izbor nove izvršne vlasti.
“Moj predlog kao predsjednika države bio je da idemo na prijevremene parlamentarne izbore. Smatrao sam da je to najpošteniji odnos prema biračima koji su prije samo godinu i po izlazili na birališta i dali povjerenje aktuelnoj vlasti”, rekao je Đukanović.
On je kazao da za to u ovom trenutku ne postoji raspoloženje među partijama.
“Izgleda mi da je ipak najrealnije da ćemo u Crnoj Gori tokom narednih godinu imati manjinsku vladu, a vjerujem da će jedan od njenih najvažnijih zadataka biti priprema za parlamentarne izbore, koji će nakon toga uslijediti“, kazao je Đukanović.
Na pitanje o protestima Demokratskog fronta (DF) i da li je to kriza koja je uvezana ili odražava unutrašnju podjelu u crnogorskom društvu, Đukanović je kazao da treba podsjetiti da su te podjele, koje se sada registruju u Crnoj Gori, istorijski ukorijenjene.
„I da se, nažalost, u svakoj kritičnoj situaciji one samo dodatno ostraste i stvaraju utisak potencijalne političke nestabilnosti“, dodao je Đukanović.
Na sreću, kako je kazao, Crna Gora je pokazala visok nivo demokratske odgovornosti i zrelosti.
Đukanović je kazao da je uticaja sa strane uvijek bilo i da ih ima i sada, i da se pokušava izazvati nestabilnost u Crnoj Gori.
„Do sada je to bilo neuspješno i biće neuspješno i sada, i vratiće se kao bumerang onima koji pokušavaju da indukuju nestabilnost u Crnoj Gori“, rekao je Đukanović.
On smatra da nije teško izvesti zaključak o tome šta je demarkaciona linija na političkim scenama država regiona.
„Na jednoj strani imamo narastajući politički pokret koji svaku od naših država vidi u društvu razvijene Evrope, a nasuport tom postoji i politički pokret koji je za status kvo i koji želi da sačuva model našeg razvoja kao model jednog političkog vanevropskog autizma“, naveo je Đukanović.
On je kazao da se region i dalje bori protiv nacionalizma i taj nacionalizam, kako je ocijenio, najpouzdaniji oslonac ima u naslijeđenom ekonomskom i demokratskom zaostajanju.
„Moramo odlučno nastaviti putem evropskog razvoja našeg regiona, a to znači putem dinamičnog ekonomskog i demokratskog razvoja svakog od naših društava, da bismo stvorili uslove za život u kulturnom krugu savremene Evrope“, poručio je Đukanović.
Kako je naveo, nedoumice oko razvoja Zapadnog Balkana, kao evropskog regiona, postoje ne samo u regionu, nego i na nekim vanregionalnim adresama.
„Svako malo i u svakom kriznom ambijentu se opet podignu glasovi koji kažu da je Zapadni Balkan toliko zaostao da na njemu multietnička demokratija nije moguća“, rekao je Đukanović.
Onda se, prema njegovim riječima, jave „spasitelji“ koji kažu da je potrebno mijenjati granice i da treba, umjesto postojećih, napraviti tri uvećane države.
Đukanović je dodao da je sve to apsolutno pogrešno i da Zapadni Balkan mora baštiniti savremene evropske vrijednosti.
„Lokomotiva Evrope je Evropska unija (EU). Ukoliko imamo ovdje manje prisustvo EU, utoliko se otvara prostor za upliv interesa trećih zemalja, koji su izrazito antievropski“, istakao je Đukanović.
Na pitanje koja je najveća prijetnja za stabilnost regiona, on je rekao da je to nepovoljno istorijsko naslijeđe, u čijem epicentru je ekonomsko zaostajanje regiona.
„Uz to, rekao bih da je veoma težak deficit u našem regionu nedovoljan nivo znanja, ili da u našem regionu sistemi obrazovanja i dalje generišu znanje koje ne pomažu mladim generacijama da budu dovoljno konkurentni na tržištu ujedinjene Evrope“, rekao je Đukanović.
Kako je naveo, Crna Gora je za 30 godina ostvarila istorijske rezultate.
“Ostvarili smo nezavisnost, na taj način smo preuzeli odgovornost za svoju evropsku budućnost. Pokazali smo da smo u stanju da napravimo prekretnički poduhvat u istoriji, da Crnu Goru okrenemo prema Evropi”, kazao je Đukanović.
On je istakao da je Crna Gora već pet godina članica NATO i najdalje je odmakla u pregovorima sa EU.
“U tom periodu imali smo veoma intezivan ekonomski razvoj, Crna Gora je bila najdinamičnija ekonomija u regionu tokom prethodnih par decenija. Sve to skupa praćeno je ozbiljnom emancipacijom crnogorskog društva”, dodao je Đukanović.
On je rekao da je raspad Jugoslavije velika katastrofa za sve narode koji žive na ovim prostorima.
Đukanović je poručio da bi tragedija koja se desila ranih devedesetih na prostoru Jugoslavije trebalo da bude opomena da se ne dozvoli da se ikada više u ovom, ili bilo kom drugom regionu ponovi.
Kako je naveo, danas se živi vrijeme obnovljenog sukoba na realaicji Istok – Zapad i u veoma vanredno vrijeme u geopolitici.
“Izostanak aktivne politike EU na pitanju proširenja na prostoru Zapadnog Balkana pokušavaju da iskoriste treće strane, da penetriraju svoje interese u našem regionu”, kazao je Đukanović.
Đukanović je ocijenio da je najaktivnija Moskva koja, kako je naveo, nastupa sa izrazito antievropske platforme.
“Ona preko Zapsdnob Balkana pokušava da ruši evropski sistem vrijednosti i evropske vrijednosti. Njena politika je zapravo podsticaj nacionalizmima”, istakao je Đukanović.
Te opasnosti se, prema njegovim riječima, uvijek dešavaju u sadejstvu tradicionalnih nacionalizama na Zapadnom Balkanu i spoljnih uticaja koji se uvijek poigravaju sa regionom, u odmjeravanju snaga sa Zapadom, Evropom i NATO-om.
Đukanović je, na pitanje da li misli da zvanični Beograd nikada nije prihvatio nezavisnost Crne Gore, odgovorio da se mnogi ljudi u Srbiji nijesu odrekli Crne Gore.
“Nažalost, prisutna su do kraja istorijski neutemeljena i pogrešna tumačenja, koja onemogućavaju da se između starih evropskih država, kakve su Crna Gora i Srbija, uspostave normalni dobrosusjednski odnosi”, rekao je Đukanović.
On je, komentarišući Zakon o slobodi vjeroispovijesti, naveo da je Srpska pravoslavna crkva (SPC) pokušala da napor države interpretira kao namjeru države da joj uzme imovinu.
“SPC je na taj način željela da negira ranije postojanje autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve. SPC je željela da prisvoji vrijednu državnu imovinu Crne Gore”, rekao je Đukanović.
On je ocijenio da je “ta manipulacija SPC dala rezultat”, nakon čega je došlo do promjene u biračkom raspoloženju u Crnoj Gori.
Prema riječima Đukanovića, na parlamentarnim izborima 2020. godine, klatno se za nijansu pomjerilo iz, kako je rekao, dominacije proevropske većine u Crnoj Gori na stranu nacionalista.
“Kao rezultat toga smo u prethodnih godinu i po imali vlast koju je najtačnije opisati kao kleronacionalističku, prosrpsku i prorusku”, rekao je Đukanović.
Đukanović je, upitan šta misli o budućnosti zajednice evropskih zemalja, poručio da vjeruje i da se nada da će EU preživjeti.
“To uveliko zavisi od liderstva EU i kvaliteta njihove vizije, koja mora počivati na postulatima EU nakon Drugog svjetskog rata”, rekao je Đukanović.
On je kazao da je jednako tako važno da Unija završi proces ujedinjenja.
“Samo ujedinjena Evropa može biti dovoljno stabilna i upotrijebiti sve svoje resurse. Vjerujem u budućnost EU, ali potenciram da se mora definisati jasna vizija razvoja Evrope”, naveo je Đukanović.
On je kazao da ne razmišlja o alternativi za zemlje Zapadnog Balkana, dodajući da Rusija nudi viziju destrukcije Evrope kao i da “balkanski autizam” ne može biti alternativa.
Komentarišući sitauciju u Ukrajini, Đukanović je rekao da je posrijedi teška greška Rusije, kojom se krši međunarodno pravo i suverenitet Ukrajine.
Iz tog razloga, kako je dodao, Crna Gora se od prvog trenutka pridružila osudi tog čina.
“Nadamo se da će, uprkos ogromnoj šteti, ipak u najkraćem vremeni prevladati razum i da će se stvoriti uslovi da se vratimo diplomatiji, jer nema drugog puta za rješavanje problema poput ovog“, zaključio je Đukanović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
