Naslovnica Crna Gora Veliki broj romske djece van obrazovnog sistema

Veliki broj romske djece van obrazovnog sistema

Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori je veliki broj romske djece van obrazovnog sistema, koja rade i žive na ulici, ocijenili su iz nevladine organizacije (NVO) Phiren Amenca i dodali da osnovno obrazovanje završi nešto više od polovine ukupnog broja djece tog uzrasta.

Izvršni direktor te organizacije, Elvis Beriša kazao je da je obrazovanje romske djece jedna od njihovih prioritetnih oblasti rada.

»Od našeg osnivanja trudimo se da ulažemo maksimalne napore u dodatnom obrazovanju za mlade Rome i Romkinje kroz neformalnu edukaciju poput obrazovnih kampova, radionica, treninga i sličnih aktivnosti«, kazao je Beriša agenciji MINA.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori je od potpisivanja Dekade Roma, koji je je bio najznačaniji dokument za integraciju roma u Crnoj Gori, fokus na kvantitetu obrazovanja romske djece.

»Nažalost, značajan broj romske djece, posebno djece koja pohađaju prigradske škole u Podgorici, nije elementarno opismenjena iako su čak u višim razredima«, ukazao je Beriša.

On je mišljenja da je to posljedica toga što su se prethodnih godina djeca upisivala u segregisano područno odjeljenje osnovne škole »Božidar Vuković Podgoričanin« u kampu 2 na Koniku.

Tu su, kako je pojasnio, nastavu pohađala samo romska djeca do četvrtog razreda, a nakon toga su premješteni u druge progradske škole.

Od prošle godine, rekao je on, to odjeljenje je zatvoreno, ali će posljedice, smatra on, biti izražene još dugo.

Govoreći o upisu romske djece u vrtiće, naveo je da od ukupne djece koja su u uzrastu za upis u predškolske ustanove, samo 21 odsto njih ih upiše.

»Često imamo izjave u javnosti da je sve više romske djece u predškolskim ustanovama, ali se zanemaruje trenutni procenat djece koji ne upisuje vrtiće«, kazao je Beriša.

On je ukazao da mjera koju je država usvojila 2016. godine za rješavanje ovog problema do 2020. godine je da se procenat upisane romske djece u vrtiće poveća na 40 odsto sa sadašnjih 21.

»Smatram da je ovako postavljen cilj države neadekvatan jer se očigledno ne pridaje značaj uključivanja sve romske djece u vrtić, a ne samo dodatnih 20 odsto djece za ukupno četiri godine«, naveo je Beriša.

Kako je dodao, iako je do sada utrošeno više od 15 miliona EUR na različite projekte za socijalnu inkluziju Roma u Crnoj Gori, i dalje postoji veliki broj romske djece koja su van obrazovnog sistema i koja rade i žive na ulici.

Beriša je rekao da Ministarstvo prosvjete nema precizne podatke o broju djece koja nijesu u obrazovnom sistemu i koja su napustila školovanje, ali prema istraživanju Ministarstva za ljudska i manjinska prava iz 2016. godine osnovnu školu upisuje 76 odsto romske djece.

Kako je kazao, od ukupnog broja romske i egipćasnke djece osnovno obrazovanje završava nešto više od polovine ukupnog broja djece tog uzrasta.

»Prošle godine je svega 78 djece završilo deveti razred osnovne škole, a prema našim informacijama skoro polovina od ovog broja nije upisalo srednju školu«, kazao je Beriša.

Kako je naveo, ukoliko se detaljnije analiziraju podaci iz istraživanja Ministarstva za ljudska i manjinska prava, oni ukazuju na to da skoro svako četvrto dijete nakon osnovne škole ne upisuje srednju školu.

»S druge strane, ako uzmemo za primjer prošlu godinu kada je na početku školske godine u srednjim školama upisano ukupno 142 učenika iz romske zajednice, vidjećemo da je značajan broj ove djece u međuvremenu napustilo školovanje jer je školsku godinu na kraju završilo svega 105«, rekao je Beriša.

Razlozi za napuštanje školovanja, dodao je on, su višestruki.

»Neki od njih su i to što tokom osnovne škole nijesu uspjeli da savladaju nastavno gradivo pa dolaskom u srednju školu nailaze na dodatne prepreke i izazove u praćenju nastave i »uklapanju« u društvu sa svojim vršnjacima«, smatra Beriša.

Prema njegovim riječima, jedan od ključnih razloga jeste potreba da pomažu roditeljima, i to se više odnosi na dječake i oni se često odlučuju za napuštanje škole zbog lošeg materijalnog stanja i u tom slučajevima, zbog privređivanja u tim slučajevima.

On je kazao da djevojčice za sada u istom procentu upisuju srednje škole, iako je ranije njihovo napuštanje škole bilo izraženo zbog pripremanja za ulazak u brak.

Srednju školu, rekao je on, upisuje 49 odsto djece tog uzrasta.

»Od toga je 52 odsto dječaka i više od 44 odsto devojčica. Uzimajući sve ovo u obzir postavlja se pitanje šta će se desiti sa ostalih 50 odsto mladih Roma i Romkinja koji nijesu u sistemu obrazovanja i da li imaju neku budućnost u Crnoj Gori bez obrazovnih i radnih kvalifikacija«, pitao je Beriša.

Kako je rekao, trenutna politika upisivanja romskih učenika u srednje škole omogućava da romska djeca imaju dodatnih šest poena prilikom rangiranja na listi primljenih učenika ali, dodao je on, da ovakva mjera nije efikasna pokazalo se u praksi.

On je naveo da se ove godine toj NVO obratila romska porodica čije je dijete predalo dokumentaciju za upis u Medicinsku školu.

»I pored toga što je dijete imalo odličan uspijeh ipak je odbijeno, a dodatnih šest poena nijesu joj omogućili da upiše željeni smjer«, ukazao je Beriša.

Beriša smatra da bi primjenom principa afirmativne akcije trebalo omogućiti romskoj djeci da upisuju željene smjerove u srednjim školama.

»Tako bismo, osim zanatskih smjerova, imali i djecu koja će nakon srednje škole biti spremna za nastavak školovanja u visokoškolskim ustanovama i samim tim osposobimo i kvalitetni obrazovani kadar iz romske zajednice koji će dati doprinos bržoj i kvalitetnijoj socijalizaciji romske zajednice u Crnoj Gori«, poručio je Beriša.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kroz realizaciju projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”. Sadržaj je isključiva odgovornost agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove SAD. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.

P

Najčitanije