fbpx
NaslovnicaCovid19Hospitalizovano 80 pacijenata, pet životno ugroženo

Hospitalizovano 80 pacijenata, pet životno ugroženo

Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori je hospitalizovano 80 pacijenata zaraženih koronavirusom, od kojih je pet životno ugroženo, saopštili su iz Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT).

Direktor Urgentnog centra Nermin Abdić rekao je da je na Infektivnoj klinici Kliničkog centra Crne Gore trenutno 18 pacijenata, a na Internoj 11, od kojih je jedan na respiratoru.

On je na konferenciji za novinare kazao da je u beranskoj bolnici hospitalizovano 29 pacijenata, od kojih su četiri životno ugrožena.

Prema riječima Abdića, u bolnici u Baru je 11 pacijenata, u Nikšiću ih je devet, dok su u pljevaljskoj bolnici hospitalizovana dva pacijenta inficirana koronavirusom.

„Svi su stabilni, osim pacijenta koji je životno ugrožen na poluintenzivnoj jedinici Interne klinike i ova četiri pacijenta u beranskoj Opštoj bolnici“, kazao je Abdić.

Pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje (IJZ), Senad Begić, kazao je da im je stigla prijava sumnje na još jednu smrt od posljedica koronavirusa kod pacijenta u Rožajama, koji je liječen u kućnim uslovima, i da se čekaju rezultati.

On je, odgovarajući na pitanja novinara, rekao da je rast broja pacijenata posljedica svega onoga što se dešavalo početkom juna.

Begić je kazao da niko nije mogao da predvidi da će biti toliki klaster, naročito na teritoriji male opštine kao što je Rožaje.

„Taj klaster je direktno povezan sa svadbenim veseljem i gdje su gosti, izbjegavajući kontrolu granica i mjere koje su bile na snazi, ipak prisustvovale slavlju, i doveli do zaražavanja većeg broja ljudi“, podsjetio je on.

Kako je naveo, sve zemlje regiona bilježe rast novootktrivenih slučajeva.

„To je ono što nas u ovom dijelu Evrope posebno treba da zabrine“, dodaoje Begić.

On je istakao da će do smanjenja broja slučajeva u Crnoj Gori doći onda kad mjere koje su uvedene u žarištima i najpogođenijim opštinama daju rezultate.

„A da bi mjere dale rezultate, potrebno je pridržavati ih se. Pred nama je težak perioda, koji će biti još teži ako se ne budemo pridržavali mjera i preporuka“, upozorio je Begić.

On je rekao da postoji određeni broj osoba koje nemaju simptome a nose epidemiološki rizik.

“Više puta smo rekli da je ovo epidemiološki pakao. Kada imati bolest, odnosno uzročnika bolesti koji ne pokazuje simptome, ne znate protiv koga da se borite“, kazao je Begić.

On je ponovio da je jedini način na koji građani mogu da se zaštite taj da drže distancu, nose masku i vodite računa o higijeni ruku.

„Konačni udio asiptomatskih osoba ćemo znati kad sve ovo prođe, a za to će biti potrebno dosta vremena“, dodao je Begić.

Na pitanje da li IJZ raspolaže sa dovoljno testova, on je kazao da na zalihama uvijek imaju par hiljada testova koji su im dovoljni da prebrode narednu sedmicu ili sedmicu i po.

On je istakao da je IJZ u nedjelju, od nula sati do ponoći, uradio 606 testova što, kako je naveo, predstavlja apsolutni rekord od početka dešavanja.

„Uvijek imamo par hiljada testova na lageru. Nova isporuka se očekuje sjutra ili preksjutra. Naručeno je još oko pet hiljada testova“, rekao je Begić.

Na pitanje može li se na osnovu pretpostavke o broju kontaka koje ostvari zaražena osoba napraviti okvirna procjena koliki je stvaran broj inficiranih, Begić je odgovorio da sve procjene koje su rađene zavise od metodologije koja je se koristi.

„Kada završimo sero-epidemiološku studiju, tada ćemo znati koliko je osoba bilo izloženo virusu i na osnovu toga možemo izvršiti procjenu prokuženosti stanovništva“, pojasnio je Begić.

Prema njegovim riječima, veliki problem je imunitet na novi koronavirus.

„Antitijela koja nastaju u određenoj mjeri ili nijesu dovoljnog kvaliteta, ili ne žive dovoljno dugo“, rekao je Begić.

Upitan da li NKT može preuzeti odgovornost za održavanje izbora u ovim uslovima epidemije, Begić je kazao da je tio jako teško i jako ozbiljno pitanje.

U IJZ su, kako je naveo, analizirali sve rizike koje noci procedura glasanja, ali i čitav niz pripremnih radnji koje nose epidemiološki rizik kao što su obuke biračkih odbora, rad Državne izborne komisije (DIK), pa do samog čina glasanja.

Bitno je, naglasio je Begić, da su na vrijeme krenuli sa pripremama da propišu mjere, i da se one moraju usvojiti mkonsenzusom.

„Moramo biti sigurni da svi subjekti koji učestvuju u ovom procesu znaju koje su to mjere kojih treba da se pridržavaju, i da zdravlje glasača, članova biračkih odbora, posmatrača i članova DIK-a ne bude ugroženo“, zaključio je Begić.

Najčitanije