Podgorica, (MINA) – Broj hospitalizovanih pacijenata u Crnoj Gori se lagano povećava, i trenutno ih je 197, ali je broj novooboljelih u proteklih par dana u blažem padu, saopšteno iz Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT).
Pomoćnik direktora Kliničkog Centra Crne Gore (KCCG), Nemanja Radojević, kazao je na konferenciji za novinare da je u crnogorskim zdravstvenim ustanovama trenutno hospitalizovano ukupno 197 pacijenata, od čega 29 u KCCG.
Kako je naveo, u barskoj bolnici je hospitalizovano 36 pacijenata, 63 u Beranama, 33 u Nikšiću, 23 u Brezoviku, po četiri u Kodri i pljevaljskoj bolnici, i u Rožajama pet.
„U KCCG je 17 pacijenata na Infektivnoj klinici i svi su stabilni, na Internoj je 11 pacijenata od kojih je jedan na mehaničkoj ventilaciji, jedan je na neinvenzivnoj, dva su na visokim dozama kiseonika preko maske, a četvoro se smatraju teškim pacijentima“, naveo je Radojević.
On je kazao da je u Baru još četvoro pacijenata sa teškom kliničkom slikom, u Beranama sedam, dok je jedan pacijent u Kodri takođe na respiratoru, ali je on primjen u tu zdravstvenu ustanovu nakon operacije karcinoma .
„Sve u svemu, broj hospitalizovanih pacijenata se lagano povećava, ali se nadamo da se taj trend neće još dugo zadržati, imajući u vidu da je broj novoobeljelih u proteklih par dana u blažem padu“, rekao je Radojević.
Kako je naveo, u toku je distribucija dospjelih 100 respiratora iz donacije Evropske unije i UNDP-a, a najavljeno je još 50 respiratora kao donacija Ujedinjenih Aapskih Emirata.
„Broj respiratora kojima zdravstveni sistem raspolaže je zaista na zavidnom nivou, i premašuje kapacitete koje mi realno možemo da opskrbimo, imajući u vidu broj anesteziologa i ostalog“, istakao je Radojević.
On je rekao da je u zdravstvenom sistemu trenutno pozitivno 88 zdravstvenih radnika, od čega 16 ljekara, 60 tehničara i 12 nemedicinskih radnika, a u samoizolaciji je 59 zdravstvenih radnika.
Govoreći o starosnoj dobi umrlih u oba talasa epidemije, Radojević je rekao da je od njih 47 svega četvoro je bilo mlađe od 50 godina.
„Što govori da je najveći broj umrlih bio starije životne dobi, od 75 godina pa nadalje“, rekao je Radojević, dodajući da deset do 15 odsto umrlih nije imalo komorbiditete.
Pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje (IJZ) Senad Begić je, govoreći o razlici u podacima na sajtu IJZ-a i Svjetske zdravstvene organizacije, rekao je da će te dvije baze, zbog načina prijavljivanja podataka, uvijek „kaskati“ jedna za drugom.
On je podsjetio da IJZ presjek stanja objavljuje u 17 sati, i on buhvata podatke u protekla 24 sata, dok se SZO-u podaci prijavljuju po kalendarskim danima, i to do deset sati ujutru.
„Postoji određeno kašnjenje zbog obrade podataka koje se vrši u Kopenhagenu, jer i kod njih relativno mali broj ljudi obrađuje podatke za više od 50 zemalja evropskog regiona“, pojasnio je Begić.
Govoreći o tome što pojedine zemlje ne ublažavaju mjere za građane Crne Gore, on je rekao da svaka država ima legitimno pravo da odredi koja područja smatra rizičnim.
„Imamo veliki udio asimptomatskih slučajeva. To je fenomen „ledenog brijega“, dosta asimptomatskih ostaje nedostupno javno-zdravstvenim sistemima. Virus je došao i ostaće“, kazao je Begić.
Na pitanje o mogućnosti otvaranja granice sa Srbijom za stanovnike koji imaju negativan PCR test, on je kazao da se ne radi samo o Srbiji, već i o drugim državama.
„Svakodnevno pratimo epidemiološku situaciju u svijetu, trudimo se da idemo u korak sa njom. Proći će još neko vrijeme dok se granice ne budu otvorile i omogućila se razmjena ljudi, roba i usluga“, naveo je Begić.
On je kazao i da su registrovana obolijevanja kod turista koji su strani državljani i borave u Crnoj Gori duže vrijeme.
„To su dva stranca koji su bili turisti u Crnoj Gori“, rekao je Begić.
On je, upitan da prokomentariše da li je IJZ ograničio broj testova koje laboratotrije upućuju, kazao da se ne radi o ograničenju nego o optimizovanju broja uzoraka.
„U skladu sa protokolom o preporukama, broj uzoraka dolazi, oni se obrađuju i rezulatati se distribuiraju ka domovima zdravlja“, rekao je Begić.
Kako je kazao, IJZ je servis svim građanima i zdravstvenim ustanovama.
„Osigurali smo da usluga bude dostupna onima kojima je najpotrebnija“, naveo je Begić.
On je rekao da ne fali testova i da se oni nabavljaju na određenom nivou za naredne dvije i po do tri sedmice.
Na pitanje kada se očekuje pik u ovom talasu, Begić je kazao da se, prema nekim modelima, već sada nalazimo u piku ili je već prošao.
„Ne volim da se oslanjam na modele, naročito kada se radi o koronavirusu, jer je situacija nepredvidiva“, rekao je Begić.
Upitan da prokomentariše to što su zatvoreni javni i privatni vrtići, a dozvoljen boravak djece u igraonicama, on je rekao da se IJZ trudi da stvori svijest o odgovornosti za sopstveno zdravlje.
„Za razliku od vrtića, igraonice su opcione. Roditelji moraju biti svjesni tog rizika“, naveo je Begić.
On je rekao da je još rano govoriti o otvaranju vrtića.
„Svjesni smo njihovog značaja i biće u fokusu naših prioriteta, kada se radi o otvaranju i propisivanju još strožijih uslova“, naveo je Begić.
