Podgorica, (MINA) – Predsjednik Bošnjačke stranke (BS) Rafet Husović rekao je da očekuje da će, nakon božićnih praznika, Vlada i Srpska pravoslavna crkva (SPC) pokrenuti dijalog o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti, što bi trebalo da rezultira potpisivanjem temeljnog ugovora između države i SPC.
Husović je u intervjuu agenciji MINA, komentarišući trenutnu političku situaciju, rekao da je još tokom 2016. godine, uoči i na nakon izbora, bilo pokušaja da se Crna Gora vrati u neka “mračna vremena”.
“Prethodnih dana smo imali kulminaciju svega onoga što je tada započeto, koju su izazvale određene političke snage, s ciljem izazivanja incidenata i sukoba, koje smo uspjeli izbjeći i u mnogo težim vremenima, a sve to radi postizanja ciljeva koju su u sukobu sa težnjom svih progresivnih snaga u Crnoj Gori ka napretku i evro-atlanskim vrijednostima”, kazao je Husović.
Kako je dodao, očigledno je da te snage nemaju moć da značajnije utiču na stabilnost Crne Gore.
Husović je kazao da je za pohvalu i spremnost i reakcija države da u korijenu spriječi sva djelovanja koja bi mogla da dovedu do epiloga kojem teži taj dio opozicije.
“Ako zanemarimo poslednja dješavanja smatram da je politička situacija veoma stabilna, Vlada i ostale institucije obavljaju svoj posao nesmetano. Ne vidim većih problema, ako zanemarimo političke ocjene koje dolaze iz dijela opozicije o političkoj krizi. Mislim da krize nema, svako svoje obaveze redovno izvršava”, rekao je Husović.
Govoreći o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je donijela Vlada, a koji je u javnosti izazvao brojne reakcije, Husović je podsjetio da je na snazi zakon iz 1977. godine, odnosno iz vremena komunizma.
On smatra da je potrebno zakonsko rješenje koje je u skladu sa evropskim zakonodavstvom.
“Svjestan sam da ovo pitanje izaziva dosta polemika u javnosti, ali smatram da je neophodan dijalog između vjerskih zajednica i političkih subjekata sa donosiocima zakona. Važno je da se čuje glas i stav svakoga na koga se odnosi ovaj zakon. Dakle, i muslimana, i pravoslavaca, i katolika i ostalih vjerskih zajednica”, ocijenio je Husović.
On je kazao da je Crna Gora građanska država, u kojoj svako ima podjednaka prava.
“Ako budemo zabranjivali da jedan narod učestvuje u donošenju odluke o nekom pitanju, plašim se da bi to dovelo do nečega što nikome, pretpostavljam, nije cilj”, kazao je lider BS-a.
Husović je rekao da očekuje da će nakon božićnih praznika, sve što je eventualno propušteno u tom zakonu, biti tema razgovora Vlade i SPC, a što bi trebalo da rezultira potpisivanjem temeljnog ugovora između države i SPC.
Komentarišući rad Odbor za izborne reforme, Husović je podsjetio da je to skupštinsko tijelo formirano s ciljem da Crna Gora dobije najbolja moguća zakonska rješenja kada su izbori u pitanju.
Prema njegovim riječima, formiranje takvog tijela, koje je sastavljeno od predstavnika vlasti i opozicije, bilo je značajno u smislu izgradnje povjerenja u susret svim narednim izbornim procesima.
“Nažalost, dobar dio opozicije se odlučio da nalazeći različite razloge bojkotuje rad Odbora. Mislim da nam je svima u interesu da izborni proces bude što transparentniji, sa dobrom zakonskom podlogom, kako nakon izborne utakmice niko nebi dovodio regularnost u pitanju”, istakao je Husović.
On je ocijenio da, iako Odbor nije dao konkretne rezultate, dijalog vlasti i opozicije treba nastaviti u parlamentu.
“Siguran sam da već imamo pripremljena rješenja koja se tiču izbora i izborne kampanje koja će biti prihvatljiva za sve političke subjekte i koja će obezbijediti da izborni proces prođe na način kojim bi svi bili zadovoljni”, rekao je Husović i dodao da će BS dati doprinos da se dođe do kompromisa i usvajanja novih zakona koji se tiču izbora.
On je rekao da je rok koji je Skupština sebi postavila za izbornu reformu probijen iz razloga bojkota opozicionih poslanika.
“Ovo je izborna godina. Ipak, smatram da je potrebno ponovo da svi oni politički akteri, kojima je interes da izborna pravila usaglasimo dogovorom, sjednu za sto i nađu kompromis”, ocijenio je Husović.
Što se tiče najava bojkota izbora od opozicije, Husović je rekao da vjeruje da je riječ samo o određenim političkim pritiscima.
“Bojkot nije rješenje, već razgovor u parlamentu. Zato poziv svima da se vrate u parlament, koji je jedini legitiman za donošenje kvalitetnih zakonskih rješenja”, dodao je Husović.
Kada je u pitanju rad BS unutar Odbora, Husović je rekao da je ta partija predložila da građani Crne Gore dobiju mogućnost da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inostranstvu.
“Takva praksa već postoji u regionu, na taj način našim državljanima se nudi mogućnost da aktivno učestvuju u izbornom procesu”, naveo je on.
Husović je podsjetio da je BS predložila da Savjet Radio-televizije Crne Gore (RTCG) ima dva člana koji bi dolazili iz redova nacionalnih vijeća.
“S obzirom da je prisustvo pripadnika manjinskih naroda u cjelokupnoj programskoj, kadrovskoj i uređivačkoj politici zanemarljivo, naša je intencija da na taj način doprinesemo kvalitetnijem rješenju u pogledu zastupljenosti manjinskih naroda unutar RTCG”, dodao je Husović.
Upitan da li smatra da je dobro riješeno pitanje zastupljenosti manjinskih predstavnika u parlamentu, i da li bi trebalo nešto promijeniti u tom dijelu, Husović je podsjetio da Ustav Crne Gore i Zakon o manjinskim pravima i slobodama, pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica jemči pravo na autentičnu zastupljenost i Skupštini Crne Gore i lokalnim paralementima u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.
“Riječ je o zakonskom rješenju koje na najbolji mogući način uvažava pravo i potrebu manjinskih nacionalnih zajednica da budu adekvatno zastupljene, što mi i pozdravljamo”, naveo je Husović.
On je komentarišući predlog da cenzus za ulazak u Skupštinu za predstavnike romske i egipćanske zajednice bude smanjen sa 0,70 na 0,35 odsto, kazao da je za BS prihvatljiv svaki dogovor čiji je cilj bolji položaj romske i egipćanske zajednice.
Husocić se osvrnuo na ocjene o potrebi ustavnih izmjena u cilju rješavanja političke krize u Crnoj Gori i istakao da je promjena Ustava složen posao, koji se ne može završiti u nekom kratkom roku.
“Mnogo se radilo na donošenju prvog Ustava u nezavisnoj Crnoj Gori i smatram da imamo dobar pravni akt”, kazao je Husović.
S druge strane, kako je dodao, praksa pokazuje da se često puta dolazi u situaciji da za pojedine odluke nema potrebne većine, kao što je izbor vrhovnog državnog tužioca, sudija.
“Smatram da sudije i tužioci ne mogu biti taoci nedovoljno dobrog zakonskog rješenja koje trenutno važi u pravnom saobraćaju. Predstoji dosta posla u ovom dijelu i vjerujem da u narednom periodu moramo iznaći pravi modalitet za rješavanje ovakvih situacija”, rekao je predsjednik BS-a.
Što se tiče funkcionisanja vladajuće koalicije, Husović je rekao da se uradilo mnogo u prethodne tri godine.
“Aktuelna Vlada je dovela do učlanjenja Crne Gore u NATO, izgradili smo kilometre puteva širom Crne Gore, projekat vijeka, autoput od Smokovca do Kolašina biće završen na jesen. Iza nas su rezultati kojima se ponosimo, a oni su rezultat rada vladajuće koalicije“, naveo je Husović.
Govoreći o parlamentarnim izborima se očekuju ove godine i načinu učešća na njima, Husović je kazao da
je od osnivanja Bošnjačka stranka državotvorna, proevropska i prozapadna stranka, koja je snažno podržali put Crne Gore u evropskim integracijama.
“Svjesni smo da je to, za nas, jedini put koji nema alternativu, i da je takođe, to put integracija svih zemalja u region”, naveo je on.
Husović je podsjetio da je BS dva puta, 2012. i 2016. godine, bila u prilici da odlučuje vlast u Crnoj Gori.
“To su bile istorijske političke odluke. Bez obzira na visoke ponude koje su dolazile sa drugih strana, mi smo se čvrsto opredijelili za politička partnerstva sa proevropskim snagama u vidu DPS-a, SD-a, Liberalne partije i partija manjinskih naroda, koja su značila stabilnost i ostvarivanje državnih interesa – euro-atlanske integracije i prozapadni put Crne Gore”, rekao je Husović.
On smatra da je Bošnjačka stranka dosta uradila u cilju poboljšanja uslova života svih građana Crne Gore, pa tako i Bošnjaka.
“Od ovogodišnjih izbora očekujemo mnogo. Siguran sam da, nakon njih, nas čeka stabilna politička scena”, zaključio je Husović.
