Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Struktura crnogorskog izvoza u posljednjih desetak godina je značajno promijenjena u korist izvoza usluga, ali su za njegov dalji rast potrebne intenzivnije aktivnosti proizvođača usmjerene ka marketinškom nastupu i udruživanje domaćih kompanija, ocijenjeno je iz Privredne komore (PKCG).
„Dalji rast izvoza zahtijeva intenzivnije aktivnosti proizvođača usmjerene ka marketinškom nastupu, udruživanje domaćih kompanija zbog ograničenih količina i asortimana proizvoda, kao i finansijskih resursa”, rekli su predstavnici PKCG agenciji Mina-business.
Oni su ocijenili i da se osnivanjem klastera otklanja problem usitnjenosti proizvodnje i nedovoljnih proizvodnih kapaciteta i doprinosi jačanju konkurentnosti.
“Struktura crnogorskog izvoza u posljednjih desetak godina je značajno promijenjena u korist izvoza usluga, čije je učešće u ukupnom izvozu povećano na preko 70 odsto”, kazali su iz Komore.
Pored jačanja konkurentnosti izvoza usluga, kao najveće kategorije, veoma je važno, kako smatraju, diverzifikovanje izvoza robe i povećanja dodate vrijednosti u izvozno orjentisanoj proizvodnji. To bi istovremeno doprinijelo većoj pokrivenosti uvoza izvozom i smanjenju deficita robne razmjene sa inostranstvom.
Iz PKCG su podsjetili da najnoviji podaci Monstata pokazuju rast robnog prometa Crne Gore sa inostranstvom.
“U odnosu na prošlogodišnje polugodišnje ostvarenje, izvoz je bio niži 3,8 odsto, dok je uvoz porastao od 2,8 odsto. Pri tome je evidentirana niska pokrivenost uvoza izvozom, odnosno deficit u vrijednosti skoro 1,05 milijardi EUR”, precizirali su iz PKCG.
Trendovi se, kako se dodaje, niz godina nijesu bitnije mijenjali. Izvoz karakteriše učešće malog broja preduzeća, koji najčešće plasiraju proizvode sa malom dodatom vrijednošću i sa visokom zavisnošću proizvodnje od uvoza.
“Trgovinska integracija sa Evropskom unijom (EU) je postepeno ojačana i čini blizu polovinu ukupnog robnog prometa. Trgovina sa zemljama CEFTA bilježi značajan pad u odnosu na prethodni petogodišnji period”, rekli su iz Komore.
Okvir regionalne ekonomske zone, kako su ocijenili, pruža mogućnost za povećanje trgovinske razmjene. Međutim, netarifne barijere, a posebno vrijeme i procedure koje su potrebne za prelazak granice, otežavaju jaču intraregionalnu trgovinu.
“Glavni izvozni proizvod je aluminijum. Jedan od proizvoda za koji u ovom trenutku možemo reći da je najprepoznatljiviji brend Crne Gore jeste vino. Razvoj mesne industrije utiče ne samo na povećanje izvoza, već i na smanjenje uvoza, posebno dimljenog i sušenog mesa, kao i povećanje njegove potrošnje na domaćem tržištu”, naveli su iz PKCG.
Značajan potencijal, kako su dodali, imaju razne vrste crnogorskih sireva, prirodni izvori vode, maslinovo ulje, ljekovito bilje i čajevi, kao i njeguški pršut, koji je proizvod zaštićen nacionalnom oznakom geografskog porijekla.
“Snažne investicione aktivnosti su glavni razlog realizovane visoke vrijednosti uvoza. Nediverzifikovanost ekonomije značajno umanjuje pozitivne efekte investicija, jer ne postoje kapaciteti za proizvodnju roba potrebnih za izvođenje investicija”, kazali su iz PKCG.
Oni su dodali da, osim toga, za pojedine proizvode u Crnoj Gori ne postoje preduslovi za proizvodnju, kao što su mineralna goriva, banane, kafa i kakao, ili se proizvode u nedovoljnim količinama.
“Ključna komponenta za dinamiziranje privrednog rasta i smanjenja neravnoteže u robnoj razmjeni sa inostranstvom je unapređenje konkurentnosti”, naveli su iz Komore.
Iz PKCG su zaključili da je, u cilju supstitucije uvoza domaćom proizvodnjom, te rasta izvoza, potrebno raditi na jačanju kvaliteta domaće ponude, nastaviti aktivnosti na promociji i afirmaciji domaće proizvodnje, boljem pozicioniranju domaćih proizvoda, povezivanju poljoprivrede i turizma, kroz realizacija projekata Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukusi.
