Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Povećanje minimalne cijene rada, sa ili bez uvođenja neoporezivog dijela zarade, je važno ekonomsko, socijalno, pa i političko pitanje, zbog čega zaslužuje i ozbiljnu analizu, saopštio je ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić.
On je rekao Dnevnim novinama da je detaljna analiza koju priprema radna grupa Socijalnog savjeta u toku, njen rad nadgledaju Ministarstvo rada i socijalnog staranja, zajedno sa Ministarstvom finansija, a planirano je da se Socijalni savjet po pitanju povećanja minimalnih zarada izjasni do kraja marta.
Nakon toga, konačnu odluku donosi Vlada.
“Ta radna grupa će dati svoje viđenje opravdanosti inicijative za povećanje minimalne zarade i odrediti se o modalitetima i nivou eventualnog povećanja, sa ili bez uvođenja neoporezivog dijela zarade. Nakon što se pripremi ta analiza, Socijalni savjet će je analizirati i zauzeti konačno stav oko toga”, naveo je Purišić.
Prema njegovim riječima, odluku o promjeni iznosa minimalne zarade donosi Vlada, izjašnjavajući se u odnosu na predlog Socijalnog savjeta, imajući u vidu i ostale važne ekonomske parametre, kao što je opšti nivo zarada u zemlji, troškovi života, kretanje ekonomije, kao i potrebu za zapošljavanjem.
“Ministarstvo rada i socijalnog staranja, zajedno sa Ministarstvom finansija koordinira u pripremnim aktivnostima na analizi ekonomskog ambijenta, u cilju sagledavanja efekata eventualnog povećanja minimalne zarade”, naveo je Purišić.
On je rekao da je planirano da se rad radne grupe okonča tokom februara, da bi se Socijalni savjet po tom pitanju izjasnio do kraja marta.
“Dakle, kada Radna grupa za analizu minimalne zarade i smanjenje troškova zarade bude okončala rad, na sjednici Predsjedništva će se razmotriti taj materijal i proslijediti dalje Socijalnom savjetu na razmatranje i odlučivanje”, objasnio je Purišić.
On je podsjetio da je povećanje minimalane zarade, sa ili bez uvođenja neoporezivog dijela zarade važno ekonomsko, socijalno, pa i političko pitanje, te da zaslužuje i ozbiljnu analizu.
“To opet podrazumijeva strpljivo kolektivno pregovaranje socijalnih partnera, vodeći računa o svim posljedicama i uvažavajući interese svih socijalnih partnera. Zbog toga ovom izazovu prilazimo vrlo ozbiljno i izrada predmetne analize traje dosta dugo. Nesporno je da bi eventualna promjena minimalne zarade bitno uticala na uslove poslovanja privrede, socijalni standard zaposlenih i niz vladinih politika i zbog toga će se konačna odluka donijeti tek nakon što se svi ti uticaji dobro izanaliziraju”, smatra Purišić.
S obzirom na to da Vlada, kako je dodao, donosi odluku o utvrđivanju iznosa minimalne zarade kroz proces socijalnog dijaloga, odnosno kolektivnog pregovaranja tri socijalna partnera, rano je da se izjašnjavaju o tom pitanju.
Na pitanje da li će zahtjevi predstavnika sindikata i poslodavaca biti ispunjeni, Purišić je odgovorio da je nezahvalno to prognozirati jer se promjene u visini minimalne zarade obavljaju kroz proces pregovanja.
On je podsjetio da je predlog Unije slobodnih sindikata, podržan od Saveza sindikata Crne Gore, da se minimalna zarada poveća na iznos od 250 EUR, što je u ovom trenutku 50 odsto prosječne zarade u Crnoj Gori.
“Kazao sam da za predstavnike reprezentativnog udruženja poslodavaca (UPCG) takav predlog nije prihvatljiv ukoliko se uporedo s tim ne smanje troškovi na zarade. Važeći Zakon o radu kao i novi u pripremi predviđaju da minimalna zarada ne može biti manja od 30 odsto prosječne zarade. Trenutno, minimalna zarada od 193 EUR iznosi 37,8 odsto prosječne zarade u Crnoj Gori i taj odnos je jedan od najnižih u region”, naveo je Purišić.
U zemljama Evropske unije (EU) minimalna zarada iznosi prosječno 39 odsto u odnosu na prosječnu zaradu.
