Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorska ekonomija bi u ovoj godini, nakon visokog prošlogodišnjeg rasta, trebalo da ostvari nešto nižu stopu, usljed jakog baznog efekta, saopštio je viceguverner Centralne banke (CBCG), Nikola Fabris.
„Naša prognoza je da će stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini iznositi oko 3,5 odsto“, rekao je Fabris u intervjuu agenciji Mina-business.
Prema njegovim riječima, sektori za koje CBCG očekuje da će biti nosioci ekonomskog rasta u ovoj godini su turizam, energetika i građevinarstvo, dominantno usljed nastavka gradnje autoputa, turističkih i energetskih objekata.
„Takođe, realno je očekivati postepeni oporavak prerađivačke industrije i određeni rast poljoprivredne proizvodnje u funkciji uvozne supstitucije“, naveo je Fabris.
CBCG, kao barijere sa međunarodnog tržišta koje bi se indirektno mogle odraziti na crnogorsku ekonomiju, vidi potencijalno povećanje ključnih referentnih kamatnih stopa koje mogu otežati zaduživanje i refinansitranje obaveza, kao i prisutne geopolitičke tenzije, odnosno usporavanje svjetske trgovine usljed prisutnih tenzija između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i njihovih glavnih trgovinskih partnera.
„Što se domaćeg okruženja tiče, nepotpuno sprovođenje fiskalne konsolidacije, koja je teška i veoma zahtjevna, moglo bi predstavljati potencijalnu barijeru. Takođe, neophodno je da se dinamika realizacije investicija održi na istom nivou ili, još bolje, ubrza“, smatra Fabris.
Kada je u pitanju prošla godina, Fabris je naveo da su indikatori stabilnosti i kvaliteta poslovanja na finansijskom tržištu imali pozitivne tendencije.
„Stanje na finansijskom tržištu, pored redovnog praćenja od nadležnih regulatora, razmatrano je i na sjednicama Savjeta za finansijsku stabilnost. Analize uticaja finansijske stabilnosti na ukupnu privrednu stabilnost su sprovođene tokom godine i one su ukazivale da je finansijski sistem relativno stabilan i da su prisutni rizici umjerenog intenziteta“, dodao je Fabris.
Ista ocjena se, kako je kazao, može dati i za stanje bankarskog sistema u prošloj godini.
„Na nivou sistema, održana je stabilnost, uz dobre pokazatelje likvidnosti i solventnost. Krediti i depoziti su zabilježili rast, dok su nekvalitetni krediti i kamatne stope, kao ključne ranjivosti iz prethodnih godina, zabilježili smanjenje“, objasnio je Fabris.
On je saopštio da se ključne ranjivosti više ne odnose na bankarski sistem kao cjelinu, već na pojedinačne banke.
„Nažalost zbog pogoršanog stanja u dvije banke bili smo prinuđeni da preduzmemo ‘teške’ mjere. Koliko god one bile izazovne i nepopularne, one će u dugom roku doprinijeti jačanju stabilnosti bankarskog sistema“, tvrdi Fabris.
Prema njegovim riječima, te mjere nijesu uticale na povjerenje u bankarski sektor koji na nivou sistema bilježi rast depozita i ključnih pokzatelja i nakon uvođenja ovih mjera.
Fabris je saopštio da ovu godinu neće karakterisati rast kamatnih stopa, kao ni smanjenje kreditne podrške banaka.
„Isto očekivanje iskazale su i banke kroz odgovore na našu anketu o očekivanjima kretanja aktivnih kamatnih stopa. Naime, nijedna banka ne očekuje njihov rast“, poručio je Fabris.
Takođe, rezultati ankete o kreditnoj aktivnosti banaka pokazuju da banke očekuju nastavak ublažavanja kreditnih uslova za privredu i stanovništvo, što može doprinijeti rastu njihove kreditne podrške.
Fabris je rekao da rizici za realizaciju očekivanja uvijek postoje.
„Prije svega vidim ih u kretanju kamatnih stopa na međunarodnom tržištu, ali vjerovatnoća da, u tom segmentu, dođe do nekih većih poremećaja u ovoj godini je mala, iako se ne može isključiti tendencija njihovog blagog rasta“, kazao je Fabris.
Komentarišući preporuke Vladi za ekonomsku politiku za ovu godinu, koje priprema CBCG, Fabris je saopštio da su prepoznali oblasti u kojima je neophodno preduzeti određene mjere, kako bi se, u krajnjoj liniji, povećala konkurentnost i unaprijedio poslovni ambijent i, samim tim, otvorili potencijali rasta neophodnih za intenzivniji rast privrede i smanjenje preuzetih rizika.
„Plan budžeta za ovu godinu urađen je na realnim osnovama i u skladu sa preporukama CBCG, naročito u domenu nastavka implementacije mjera fiskalne konsolidacije predviđene Planom sanacije. Dosljedna implementacija tih mjera je ključna pretpostavka očuvanja fiskalne stabilnosti“, tvrdi Fabris.
Takođe, kako je dodao, najavljene strukturne reforme i reforma javne uprave su u skladu sa preporukama CBCG.
„Analizirajući poslovni ambijent smatramo da je unaprjeđenje konkurentnosti jedna od ključnih komponenti za vođenje adekvatne ekonomske politike. U tom pravcu smo i dali preporuku koja bi trebalao da obuhvati promjenu stopa doprinosa na zarade zaposlenih, ali isključivo sa neutralnim efektom po fiskalnu poziciju“, kazao je Fabris.
U tom pravcu, kako je naveo, neophodno je razmotriti i povećanje minimalne zarade i kontinuirano sprovođenje aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije kako bi se, balansiranjem ta tri segmenta, kreirala efektivna mjera za povećanje konkurentnosti i istovremeno smanjenje neformalne ekonomije.
„Ovo, naravno, nije implicitna preporuka koja se mora sprovesti u ovoj godini, već tek nakon sveobuhvatne analize i procjene potencijalno negativnog uticaja na fiskalne pokazatelje. Smatramo je realno da se ova mjera implementira u srednjem roku“, zaključio je Fabris.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
