Podgorica, (MINA) – Kompanije u Crnoj Gori koje uključe ESG faktore u svoje poslovanje, osiguraće usklađenost sa evropskim i globalnim standardima, a ujedno izgraditi i konkurentni poslovni model spreman za budućnost, kazala je direktorica Centra za klimatske promjene Univerziteta Donja Gorica, Ivana Vojinović.
Ona je, na konferenciji “Vrijeme za ESG: Novi standardi za održivi razvoj Crne Gore”, rekla da ESG koncept objedinjava ekološke, društvene i upravljačke faktore, i da je to poziv da se preduzeća ne posmatraju samo kroz bilans stanja, već i kroz bilans uticaja – na ljude, prirodu i zajednice.
„Vrijeme je da prestanemo govoriti o održivosti isključivo kao nekom idealu, već da je počnemo mjeriti, izvještavati o njoj i primjenjivati je u praksi“, poručila je Vojinović na konferenciji koja je organizovana u okviru projekta „Izvještavanje za budućnost: ESG okviri za klimatsku odgovornost privrednih subjekata“, podržanog od Eko fonda.
Kako je podsjetila, u Evropskoj uniji (EU) još od 2017. godine određena velika preduzeća imaju obavezu nefinansijskog izvještavanja, a od 2022. godine ta obaveza je proširena i na mala i srednja preduzeća, što je dodatno osnažilo transparentnost u poslovanju, zahtijevajući od kompanija da objavljuju detaljne podatke o društvenim i ekološkim uticajima svojih operacija.
„Dakle, ESG izvještavanje i uvođenje nefinansijskih pokazatelja u poslovanje postaju obaveza za sve privredne subjekte koji žele pristup evropskom tržištu, investitorima i partnerstvima“, istakla je Vojinović.
Govoreći o ESG faktorima, Vojinović se prvo osvrnula na ekološke, ističući da je uloga kompanija izuzetno važna u smanjenju emisija gasova s efektom staklene bašte, te da su evropske kompanije zakonski obavezane da redefinišu svoje strategije kako bi smanjile karbonski otisak.
Ona je podsjetila da je uspostavljen i takozvani „mehanizam prilagođavanja ugljenika na granici”, koji treba da osigura da pojedini uvozni proizvodi (cement, gvožđe i čelik, aluminijum, đubriva, električna energija i vodonik) budu podvrgnuti istim ekološkim standardima, kao i oni proizvedeni u EU.
Vojinović je kazala da ESG razmatra i društvene faktore, odnosno to kako kompanije tretiraju zaposlene, kakav odnos imaju prema lokalnim zajednicama i koliko su posvećene inkluziji i ljudskim pravima.
Kako je pojasnila, treći ESG faktor – upravljački faktor, upućuje na to da je dobro korporativno upravljanje ključno za održivost kompanija i povjerenje investitora.
„Transparentnost, etika i odgovorno donošenje odluka sada su pod budnim okom regulatora“, rekla je Vojinović.
Ona je podsjetila da je, od 2020. godine, u EU na snazi Uredba o taksonomiji, koja definiše koje se ekonomske aktivnosti mogu smatrati održivim, te osigurava investitorima jasne smjernice o tome šta predstavlja kvalifikovanu investiciju za postizanje ekoloških ciljeva, a finansijskim institucijama olakšava nadzor nad održivim praksama.
„Očigledno je da EU u kontinuitetu postavlja ambiciozne ciljeve i reguliše ESG praksu na način da ne bude prolazni trend ili regulatorna obaveza, već temelj za dugoročnu otpornost, inovacije i održivi ekonomski razvoj“, navela je Vojinović.
To, prema njenim riječima, znači da je i crnogorska privreda pred izazovom prilagođavanja – u znanju, u praksi, u sistemima.
„Kompanije u Crnoj Gori koje danas uključe ESG faktore u svoje poslovanje, osiguraće ne samo usklađenost sa evropskim i globalnim standardima, već će izgraditi i konkurentni poslovni model spreman za budućnost“, istakla je Vojinović.
Ona je kazala da su kroz projekat „Izvještavanje za budućnost: ESG okviri za klimatsku odgovornost privrednih subjekata“, crnogorske kompanije u prilici da se na sveobuhvatan i praktičan način upoznaju sa zahtjevima koji dolaze iz EU kada je riječ o održivom poslovanju i nefinansijskom izvještavanju, zahvaljujući čemu se bolje mogu pripremiti za novu eru poslovanja u kojoj su transparentnost, društvena odgovornost i briga o životnoj sredini ključni pokazatelji uspjeha.
Vojinović je rekla da je u okviru projekta izrađen Priručnik “Poslovanje s pogledom na budućnost: ESG izvještavanje za privredu i banke“, čija je autorka Biljana Brejtvejt, i koji sadrži smjernice kako da se održivost integriše u korporativno upravljanje, u skladu sa evropskim direktivama i regulativama.
Kako je dodala, uz Priručnik je realizovano i nacionalno istraživanje stavova i nivoa informisanosti crnogorske privrede o nefinansijskom izvještavanju, pod liderstvom Gordane Radojević, koje pokazuje kako crnogorska privreda vidi ove promjene.
„Rezultati projekta trebalo bi da budu snažan podsticaj privrednicima da ESG principe prepoznaju ne kao dodatni trošak, već kao investiciju u dugoročnu konkurentnost i reputaciju“, navela je Vojinović.
Direktor Fonda za zaštitu životne sredine Draško Boljević rekao je da ova saradnja Eko fonda sa Centrom za klimatske promjene zapravo samo nastavak niza uspješnijih aktivnosti i da je Priručnik, kao proizvod tog zajedničkog projekta, zapravo samo početak te cijele priče.
„Ono što znam sigurno je da ćemo mi sa državnog nivoa ovu priču protežirati prema drugim institucijama“, rekao je Boljević.
On je istakao da im je ključno da će korisnik tog priručnika i projekta biti privredni subjekti.
„Želimo da napravimo jaču spregu između državnog sistema i privrednog sektora“, naglasio je Boljević.
Kako je naveo, indirektni efekat od Priručnika i projekta imaće regulatorne agencije.
„Tako da će cijeli taj sistem biti uvezan, a sve sa jednim ciljem i ono zbog čega postoji Eko fond – da naša životna sredina bude zdravija i čistija“, poručio je Boljević.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
