Podgorica, (MINA) – Zakonska odredba koja uz roditeljsku saglasnost dozvoljava sklapanje braka maloljetnim osobama starijim od 16 godina predstavlja sistemski propust i prostor za zloupotrebu, koji se mora hitno ukloniti, kazali su iz Ženskog kluba Skupštine i najavili da će uložiti maksimalne napore da se zakonski okvir unaprijedi.
Raniji saziv Ženskog kluba Skupštine je 2022. godine saopštio da će inicirati izmjene zakonske regulative koje će formalno onemogućiti da maloljetne osobe mogu stupiti u brak.
Potpredsjednica Skupštine i kopredsjednica Ženskog kluba parlamenta, Zdenka Popović, Agenciji MINA je kazala da je ta inicijativa izuzetno pozitivna i da smatra da je to važan iskorak ka zaštiti prava djece, posebno djevojčica.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadei rekao je da ta organizacija pozdravlja inicijativu Ženskog kluba Skupštine da izmijeni zakon i jasno propiše da nijedno dijete mlađe od 18 godina ne može stupiti u brak.
„Ta inicijativa je u skladu sa preporukama dva važna komiteta Ujedinjenih nacija – Komiteta za prava djeteta (iz 2018.) i Komiteta za eliminaciju svih oblika diskriminacije žena (iz prošle godine)“, kazao je Servadei Agenciji MINA.
Iz Ministarstva pravde Agenciji MINA su rekli da pozdravljaju sve dobre namjere i inicijative čiji je cilj zaštita prava djeteta i unapređenje pravnog okvira u skladu sa međunarodnim standardima.
Međutim, kako su naveli, svaka zakonodavna promjena mora biti pažljivo razmotrena, uz analizu njenog pravnog, socijalnog i kulturnog uticaja.
„Ključno je ukazati da bi onemogućavanje maloljetne osobe da stupi u brak u izuzetnim situacijama, koje su sada predviđene zakonom, moglo dovesti do uskraćivanja ostvarivanja određenih prava osobama koje su dovoljno zrele da imaju želju da stupe u brak“, rekli su iz Ministarstva pravde.
Prema njihovim riječima, cilj podnošenja inicijative je prvenstveno ograničenje ranih brakova, koji to formalno i nijesu, jer se ne zaključuju u zakonskoj proceduri, a odnose se na djecu mnogo mlađe starosne dobi od one koju predviđa Porodični zakon.
“Treba imati u vidu i kakve bi posljedice mogle nastupiti ukoliko je nekom ko ima 17 godina, i slobodno izražava volju da zaključi brak, to pravo uskraćeno zbog činjenice da neko vrši trgovinu ljudima u odnosu na osobe mlađe od 16 godina“, kazali su iz Ministarstva pravde.
Kako su naveli iz tog resora, pitanje ukidanja zakonske odredbe koja omogućava sklapanje braka djetetu starijem od 16 godina zahtijeva temeljnu analizu i široku drušvenu raspravu.
„Važno je uzeti u obzir sve aspekte i potencijane posljedice takve izmjene, kako bi se osiguralo da svaki predloženi korak doprinese najboljem interesu djece i zaštiti njihovih prava“, ukazali su iz Ministarstva.
Izvršna koordinatorka u Centru za romske inicijative Fana Delija Agenciji MINA je rekla da će u junu biti tri godine od pokretanja incijative Ženskog kluba, što govori o tome da prethodna i aktuelna vlast nijesu zaintresovane da se izvrše zakonske izmjene.
Ona smatra da izmjene zakonskih propisa neće moći u potpunosti da riješi problem, ali da bi bile u skladu sa međunarodnim standardima, u pogledu sprečavanja dječjih brakova, kao i da bi ujedno osigurale bolju zaštitu djece.
To bi, kako je kazala Delija, značajno uticalo na suzbijanje takvih pojava, jer bi se na taj način organizacije koje se bave suzbijanjem dječjih ugovorenih brakova mogle pozivati na zakonske norme, a istovremeno bi omogućilo da djevojčice nastave i srednje obrazovanja.
„Praksa pokazuje da se smanjuje maloljetnički brak prije 16 godine života, ali se u posljednje vreme značajno povećava maloljetnički brak sa 16 godina, kada je zajednica Roma i Egipćana u pitanju“, rekla je Delija.
Servadei smatra da zakonski okvir u Crnoj Gori jeste napredovao, ali da još ne sprečava u potpunosti, niti eliminiše praksu dječjih brakova.
On je podsjetio da su razvijene strategije koje su usmjerene na podršku romskim i egipćanskim zajednicama, koje su najviše pogođene ovim problemom.
Međutim, kako je rekao Servadei, zakoni i strategije nijesu dovoljni sami po sebi.
“Da bi se zaustavili dječiji brakovi, neophodno je njihovo dosljedno sprovođenje, aktivno uključivanje zajednica i rješavanje osnovnih uzroka – naročito siromaštva i nejednakosti. Samo tada možemo istinski zaštititi svako dijete”, istakao je Servadei.
Na pitanje da li bi Ženski klub 28. saziva Skupštine podržao ukidanje zakonske odredbe koja, na osnovu saglasnosti roditelja, dozvoljava sklapanje braka maloljetnoj osobi starijoj od 16 godina, Popović je odgovorila potvrdno.
“Upravo ta zakonska odredba koja dozvoljava sklapanje braka sa 16 godina uz roditeljsku saglasnost predstavlja sistemski propust i prostor za zloupotrebu, koji se mora hitno ukloniti”, istakla je Popović, dodajući da ne postoji nijedan opravdan razlog da dijete u tom uzrastu preuzima odgovornost koju brak nosi.
Prema njenim riječima, saglasnost roditelja ne mijenja činjenicu da to dijete još nije dostiglo emotivnu, psihološku, niti pravnu zrelost potrebnu za takav korak.
“Mi smatramo da zakonski minimum za sklapanje braka mora biti 18 godina, bez izuzetaka”, navela je Popović.
Ona je najavila da će Ženski klub, u saradnji sa međunarodnim partnerima, stručnom javnošću i civilnim sektorom, raditi na izradi inicijative za ukidanje te odredbe i izmjenu zakonskog okvira.
“Naš cilj je jasan, da Crna Gora dobije savremeni zakon koji u potpunosti zabranjuje sklapanje brakova sa maloljetnim osobama i da stane rame uz rame sa evropskim zemljama koje ovu praksu ne tolerišu”, poručila je Popović.
Delija je saglasna da zakonodavni okvir nije efikasan.
To, kako je navela, pokazuje i praksa.
„Potrebno je izvršiti izmjene zakona, jer zakonodavni okvir ne prepoznaje specifičnosti problema dječjeg braka, imajući u vidu da roditelji, odnosno najčešće počinici, ostaju nekažnjeni, čak i u slučajevima kad se brak ugovara sa 13, 14, 15 godina“, kazala je Delija, dodajući da se skoro svaki slučaj odbacuje zbog nedostatka dokaza.
Ona je rekla da se u dosadašnjem radu uglavnom uočava da državni tužilac i organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove u principu ne preduzimaju sve raspoložive mjere i radnje dokazivanja, kao što su mjere tajnog nadzora, provjere porijekla novca u slučajevima kada je stečena protivpravna finansijska korist, saslušavanje eventualnih svjedoka.
Delija je kazala da se uočava generalno loša praksa da se saslušava samo jedan roditelj (na primjer otac), ili neka osoba koja je pomagač prilikom izvršenja krivičnog djela, ali ne i podstrekači.
Ona je ukazala da je veliki procenat odbacivanja krivičnih prijava, da izviđajni postupak traje dugo, da djevojčice mijenjaju iskaze, vraćaju se porodici i da protokom vremena gube potrebu za istinom i pravdom.
Žrtve, kako je dodala, nerijetko borave u neadekvatnim skloništma bez programa reintegracije.
Ministarstvo pravde ne raspolaže podacima o ukupnom broju formalno zaključenih dječjih brakova, s obzirom na to da se ta evidencija vodi u okviru nadležnosti jedinica lokalne samouprave.
Iz tog resora su naveli da su, prema podacima dostavljenim od Vrhovnog suda, od 1. januara 2019. do 31. decembra prošle godine, osnovni sudovi u Crnoj Gori usvojili ukupno 64 predloga za davanje dozvole za zaključenje braka.
Oni su kazali da su, od tog broja, osam predloga podnijeli pripadnici romske ili egipćanske zajednice.
Iz Ministarstva su rekli da treba imati u vidu da se dozvola suda pribavlja u vanparničnom sudskom postupku u kojem sud ispituje sve činjenice i okolnosti značajne za utvrđivanje da li postoji slobodna volja i želja djeteta starijeg od 16 godina za zaključenje braka i da li je dijete odgovarajućeg uzrasta dostiglo fizičku i psihičku zrelost za zaključenje braka, odnosno za vršenje prava i dužnosti koje čine sadržinu braka.
Popović ističe da je pravo svakog djeteta da djetinjstvo provede bez pritiska da preuzima uloge i obaveze odraslih, kao i da borba protiv dječjih brakova mora biti prioritet svih koji rade na unapređenju prava djece i zaštiti maloljetnika.
Odgovarajući na pitanje šta vidi kao najuticajnije faktore koji dovode do sklapanja dječjih brakova i šta nadležni treba da preduzmu kako bi došlo do okončanja sklapanja tih brakova, ona je kazala da posebno zabrinjava što se oni i dalje učestalo pojavljuju, naročito unutar romske i egipćanske populacije.
“Tamo su brakovi djece često rezultat tradicije, siromaštva, niskog nivoa obrazovanja i društvene marginalizacije. Ove zajednice su često izvan domašaja institucija, a institucionalni odgovor izostaje ili je spor, nedosljedan i bez jasnih sankcija”, rekla je Popović.
Potrebno je, kako je istakla, preduzeti konkretne korake počevši od izmjene zakona, uvođenja preventivnih mehanizama, intenziviranja nadzora, edukacije roditelja i djece, kao i osnaživanja lokalnih zajednica kroz rad sa nevladinim organizacijama i medijima.
Popović je rekla da je ključna i uloga škola i centara za socijalni rad, koji moraju imati jasne protokole za djelovanje u slučajevima rizika od dječjih brakova.
“Bez snažnog institucionalnog odgovora, bez zakona koji ne ostavljaju prostor za manipulaciju i bez društvene svijesti o štetnosti ovakvih praksi nećemo doći do stvarnog iskorjenjivanja dječjih brakova”, navela je Popović.
Servadei smatra da su dječiji brakovi rezultat brojnih uzroka, koji su često povezani.
Među najuticajnijim faktorima su, kako je kazao, siromaštvo, nedostatak prilika za zaposlenje, nizak nivo obrazovanja djece i roditelja, kao i duboko ukorijenjene društvene i kulturne norme, poput miraza ili prakse otkupa mlade.
Servadei je rekao da rodna nejednakost takođe igra veliku ulogu – od djevojčica se često očekuje da rano preuzmu odgovornost odraslih.
„Ova praksa ima ozbiljne posljedice – djevojčice napuštaju školu, gube šansu za zaposlenje i izložene su većem riziku od siromaštva i zdravstvenih problema, kako one, tako i njihova djeca“, naveo je Servadei.
On je ukazao da je potrebno uložiti sredstva u detaljna istraživanja i procjene u određenim romskim i egipćanskim zajednicama, da bi znali kako najbolje djelovati.
„To bi pomoglo da se razjasni da li se radi prije svega o siromaštvu, kulturnim očekivanjima ili kombinaciji ovih faktora, i omogućilo bi donošenje ciljano dizajniranih rješenja koja mogu donijeti stvarnu promjenu“, rekao je Servadei.
On je istakao da obrazovanje ima ključnu ulogu i da škole moraju bolje podržavati romske i egipćanske djevojčice i dječake kako bi završili osnovnu, upisali i završili srednju školu.
Servadei je poručio da sistemi socijalne i dječje zaštite moraju pružiti jaču ekonomsku podršku porodicama koje žive u siromaštvu, jer su finansijski pritisci jedan od glavnih uzroka dječijih brakova.
Potrebno je, kako je istakao Servadei, ojačati kapacitete za rano prepoznavanje i reagovanje u slučajevima dječijih brakova, uključujući obuke za socijalne radnike, nastavnike i policiju.
“Osnaživanje djevojčica je takođe ključno. Programi koji im nude obrazovanje, životne vještine i prilike za liderstvo jačaju njihovo samopouzdanje i pomažu im da se usprotive dječjem braku”, naveo je Servadei.
On je kazao da zajednice moraju biti dio rješenja. “Lideri lokalnih zajednica i druge uticajne ličnosti mogu pomoći da se promijene štetna uvjerenja i običaji koji podržavaju dječje brakove”.
Servadei je poručio da roditeljski programi, poput UNICEF-ove inicijative „Brižne porodice“, treba da se prošire kako bi se roditelji bolje informisali o rizicima dječjih brakova, kao i o pravnim posljedicama ukoliko ih dozvole.
“Ako se sve ove mjere sprovedu zajedno, Crna Gora može napraviti stvaran pomak ka okončanju dječjih brakova i obezbijediti svakom djetetu priliku da odrasta bezbjedno, da se obrazuje i ostvari svoj puni potencijal”, zaključio je Servadei.
Delija je saglasna da postoji više faktora koji dovode do sklapanja dječjeg braka.
„Međutim, smatram da je najuticajni faktor taj što institucije ne primijenjuju adekvatne mjere u sprečavanju dječjih brakova, i da se institucije pozivaju na običaje koje se u 21. vijeku zloupotrebljavaju“, navela je Delija.
Ona je istakla da kvalitetno obrazovanje može značajno da utiče na smanjenje dječjih brakova i poručila da bi trebalo razmotriti mogućnost da srednje obrazovanje bude obavezno.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
