fbpx
NaslovnicaMINA BusinessPosvećeni stvaranju preduslova za jačanje privrede

Posvećeni stvaranju preduslova za jačanje privrede

Budva, (MINA-BUSINESS) – Vlada je apsolutno posvećena stvaranju preduslova za jačanje konkurentnosti crnogorske privrede, kroz smanjenje biznis barijera i unapređenje poslovnog ambijenta kako bi privreda bila spremna da iskoristi sve benefite regionalnog i jedinstvenog tržišta EU, saopštio je premijer Milojko Spajić.

On je na međunarodnoj konferenciji o ekonomiji Montenegro 2024, u organizaciji Privredne komore (PKCG), danas u hotelu Splendid u Budvi kazao da su zato ekonomske reforme koje sprovode usmjerene na stvaranje predvidljive, transparentne i podsticajne poreske politike koja neće biti prepreka već podrška privredi za razvoj, investiranje i podsticanje zaposlenosti.

“Vladavina prava, ispunjavanje zahtjeva iz evropske agende i razvoj infrastrukture oblasti su koje zahtijevaju poseban napredak kako bi Crna Gora u narednim godinama iskoristila svoj ekonomski potencijal i kako bi Crna Gora bila privlačno mjesto za bavljenje biznisom i za ulaganje”, rekao je Spajić.

Prema njegovim riječima, ekonomski osnažena, Crna Gora će biti zemlja u koju se dolazi, a ne iz koje se odlazi.

“Zato činimo sve da ubrzano unapređujemo standard naših građana, vodeći pri tom računa da sve reforme daju zamajac ekonomskom rastu, budu podsticajne za privredu i održive kada su u pitanju javne finansije”, kazao je Spajić.

Prema njegovim riječima, Berlinski proces biće uspješan onda kada narativ o njegovoj budućnosti bude zamijenjen narativom o našem djelovanju unutar Evropske unije.

“Drugim riječima, kada mi svi ovdje okupljeni, preduzetnici i privrednici, budemo govorili o izazovima i trendovima unutar jedinstvenog tržišta, čiji ćemo u međuvremenu postati punopravni dio”, rekao je Spajić, izražavajući nadu da će Konferencija PKCG biti korak bliže tom zacrtanom cilju.

Kako je saopšteno iz PKCG, tema jednog od najvažnijih ekonomskih događaja u regionu koji već 13. godinu okuplja donosioce odluka, renomirane privrednike, ekonomske eksperte, predstavnike civilnog društva je Decenija Berlinskog procesa, a suorganizator je Istočni odbor njemačke privrede koji predstavlja glavnu sponu poslovne zajednice te države sa partnerima u jugoistočnoj Evropi.

Predsjednica PKCG, Nina Drakić istakla je važnost Berlinskog procesa za ekonomsko, infrastrukturno i političko povezivanje zemalja Zapadnog Balkana s Evropskom unijom.

“Berlinski proces predstavlja platformu koja nam omogućava da sinergijom radimo na stvaranju stabilnijeg, povezanijeg i prosperitetnijeg Zapadnog Balkana. Zajedničkim naporima možemo obezbijediti da naši građani imaju bolju budućnost, da naše ekonomije budu otpornije na globalne izazove i da region bude bliži Evropskoj uniji”, kazala je Drakić.

Ona je naglasila ključnu ulogu Berlinskog procesa u jačanju regionalne saradnje, stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta, unapređenju infrastrukture i povećanju mobilnosti radne snage. Berlinski proces se ističe kao most između Zapadnog Balkana i Evropske unije, koji čini članstvo u EU ponovno realnim ciljem za zemlje regiona.

Prema njenim riječima, značajno je zajedničko regionalno tržište pokrenuto 2020. godine kao dio ovog procesa, kao i njegov doprinos mladima, kroz programe mobilnosti i zapošljavanja.

“Samo zahvaljujući slobodnom kretanju radne snage unutar regiona bruto domaći proizvod (BDP) bi se mogao povećati 1,3 odsto već do naredne godine. Projekcije ukazuju da bi povoljno i konkurentno okruženje doprinijelo godišnjem povećanju rasta od dva odsto, te da bi moglo privući do 6,5 odsto više investicija i povećati stopu rasta radnih mjesta do jedan odsto godišnje, uz povećanje produktivnosti malih i srednjih preduzeća pet do deset odsto”, precizirala je Drakić.

Ona je ocijenila da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nema rezerve prema Berlinskom procesu.

“To, po mom sudu, jedino i može obezbijediti uspješnost u trajanju ove inicijative sve dok i posljednju zapadnobalkansku članicu ne dovede do cilja”, kazala je Drakić.

Izvršni direktor kompanije Ernst Klett i zamjenik predsjedavajućeg Istočnog odbora njemačke privrede, Philipp Haußmann, ukazao je na važnost Berlinskog procesa za zemlje Zapadnog Balkana.

“Naša asocijacija podržava ovaj proces od samog početka. Nužno je nastaviti konstruktivan dijalog sa svim društvenim, ekonomskim i političkim akterima regiona. Duboko smo uvjereni da regionalna saradnja ima ključnu ulogu za ekonomski prosperitet Zapadnog Balkana”, naveo je Haußmann.

Prema njegovim riječima, vladavina prava je ključna za preduzeća u regionu, kao i transparentni upravni procesi. Važna je implementacija – zakoni nijesu korisni ako se ne primjenjuju na pravi način.

“Takođe, važno je ostati na putu EU integracija i evropske saradnje”, dodao je Haußmann.

On je napomenuo da na svim nivoima kao veliki problem ostaje nedostatka kvalifikovane radne snage.

“Da bismo spriječili odliv kadra moramo imati dobre obrazovne i zdravstvene sisteme i dobre ekološke uslove kako bi građani ostali u zemlji”, dodao je Haußmann.

Predsjednik Asocijacije privrednih komora Evrope (Eurochambres), Vladimir Dlouhy, izrazio je posebno zadovoljstvo što se ova konferencija održava tokom obilježavanja decenije Berlinskog procesa.

“Berlinski proces predstavlja najvažniji institucionalni okvir koji okuplja zemlje Zapadnog Balkana i otvara vrata vašem pristupanju EU, i drago mi je što vaša Komora snažno podržava te procese”, naveo je Dlouhy.

Prema njegovim riječima, ekonomski rast Crne Gore u proteklih 20 godina bio je izuzetan, međutim još treba mnogo toga da se uradi, ali ističe da je Eurochambers tu da pruži snažnu podršku.

“Uvijek smo cijenili novo liderstvo koje u proširenju EU vidi jedan od najvažnijih ciljeva. Komesarka za proširenje koja dolazi iz Slovenije biće još jedan dodatni način da se otvore vrata EU za ovaj region. Ali, prije toga, potrebno je ispuniti brojne uslove, kao što su vladavina prava, borba protiv korupcije, konkurentnost”, poručio je Dlouhy.

On je naveo da je od velike važnosti iskoristiti sve prilike koje dolaze iz EU podrške digitalizaciji i Zelenom planu, te da su kvalifikacije i vještine danas od ključnog značaja, posebno u svijetlu nedostajuće kvalifikovane radne snage u EU.

“Zemlje Zapadnog Balkana treba da daju dodatni impuls našim aktivnostima. Eurochambers je predvodnik u procesu proširenja EU i mi vam možemo pomoći na tom putu, ali molimo i vas da nas podržite pred Briselom u borbi protiv prekomjerne regulacije. Iskreno se nadam da ćete prije ili kasnije postati snažna članica Evropske unije”, rekao je Dlouhy.

Državni sekretar Saveznog ministarstva za ekonomiju i klimatske akcije Njemačke, Sven Giegold, kazao je da konferencija omogućava platformu za diskusiju o brojnim ključnim pitanjima važnim za budućnost Zapadnog Balkana i bez sumnje će doprinijeti napretku regiona u evropskom procesu.

“Teme koje konferencija pokriva, kao što su radna snaga, razvoj, zelena i digitalna transformacija, perspektive Zapadnog Balkana ključne su za oblikovanje budućnosti regiona i EU i pomoći će u njihovom pozicioniranju kao konkurentijeg „igrača“ u globalnoj ekonomiji”, rekao je Giegold.

Prema njegovim riječima, investicije – posebno u obnovljivu energiju, digitalizacija i obrazovanje su ključni faktori jačanja ekonomije i povećanja konkurentnosti.

“Tranzicija ka zelenoj, klimatski neutralnoj ekonomiji nije samo izazov već i velika prilika za region da pospješi inovacije i održivi rast. Napredak u ovim oblastima je takođe neophodan preduslov za budućnost regiona u EU”, kazao je Giegold.

On je naveo krucijalnim da zaživi institut zajedničkog tržišta, te da se inicijative poput CEFTA-e dosljedno primjenjuju.

“Ne možemo dozvoliti bilateralnim konfliktima da sputavaju napredak regionalnog napretka ka EU”, zaključio je Giegold.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije

Tea Gorjanc Prelević, HRA

HRA: Dosta je neosnovanih političkih napada na sudije

Podgorica, (MINA) – Akcija za ljudska prava (HRA) odbila je poziv Demokrata nevladinim organizacijama...