Podgorica, (MINA) – Više nevladinih organizacija (NVO) koje se bave zaštitom životne sredine pozvale su crnogorsku Vladu, institucije Evropske unije (EU) i civilni sektor da prioritizuju obaveze ispunjavanja mjerila iz Poglavlja 27.
To je na panel diskusiji o Unapređenju zaštićenih područja kroz proces EU integracija saopštila Jelena Marojević Galić iz organizacije Parkovi Dinarida.
Ona je kazala da su zajedničku poziciju NVO, osim Parkova Dinarida, potpisali Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Eko tim, Društvo mladih ekologa, Društvo Dr Martin Schneider – Jacby, Green Home i Program za životnu sredinu.
„Pozivamo Vladu Crne Gore, institucije EU i civilni sektor da, kroz proces pristupanja Crne Gore EU, prioritizuju obaveze ispunjavanja mjerila iz Poglavlja 27, kao i da pruže potrebnu podršku relevantnim institucijama u cilju unapređenja i transformacije sistema zaštićenih područja u Crnoj Gori“, navela je Marojević Galić.
Ona je podsjetila na ograničen napredak u pogledu zaštite životne sredine i klimatskih promjena u usklađivanju nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, a koji je prepoznat i u posljednjem izvještaju Evropske komisije (EK).
Prema riječima Marojević Galić, NVO su, izražavajući zabrinutost zbog široke devastacije prirodnih dobara kao što su more, rijeke, jezera i nacionalni parkovi, parkovi prirode i zaštićena područja, naglasile spremnost da svojim kapacitetima doprinesu poboljšanju efektivnosti i efikasnosti sprovođenja izazovnih zahtjeva za očuvanje životne sredine.
Ona je kazala da su neki od prioriteta u zajedničkom djelovanju uspostavljanje koherentne mreže efikasnih i održivih zaštićenih područja, pokretanje sveobuhvatnih kontrolnih mehanizama za zaštitu zaštićenih područja od devastacije, kao i značajno unapređenje institucionalnih i administrativnih kapaciteta u sektoru zaštite prirode i zaštićenih područja.
Kako je dodala, među prioritetima je i obezbjeđivanje potrebne podrške javnosti i lokalnih zajednica zaštiti prirode i zaštićenim područjima kroz uspostavljanje funkcionalnih mehanizama saradnje i komunikacije, ali i korišćenje kapaciteta civilnog društva i medija u edukaciji građana i lokalnih vlasti o važnosti očuvanja i unapređenja zaštićenih područja.
„Očuvana priroda u Crnoj Gori nema alternativu“, poručila je Marojević Galić, dodajući da je ono što se dešava u zaštiti prirode slika onog što se dešava u društvu.
Direktorica Direktorata za zaštitu prirode Tamara Brajović predstavila je sistem zaštićenih područja Crne Gore, navodeći da Crna Gora kao mala zemlja ima puno prirodnih vrijednosti i ljepota.
„Na svakom koraku bismo mogli da imamo nešto što bi trebalo zaštiti, ali nijesmo toga svjesni“, rekla je Brajović.
Ona je kazala da u Crnoj Gori ima 80 zaštićenih područja, dodajući da od tog broja postoje samo 22 studije zaštite.
Brajović je objasnila da je to tako jer je veliki broj tih područja proglašen šezdesetih i sedamdesetih godina, kada studije nijesu bile obavezne.
Kako je navela, u posljednje dvije godine iniciran je veliki broj revizija kako bi se obezbijedila osnova da bi imali imali kvalitetniju zaštitu, kao i da ta zaštita ne bi bila samo na papiru.
„Jedan od glavnih izazova je jako mali broj upravljačkih tijela“, rekla je Brajović.
Ona je naglasila da se u Crnoj Gori još sistemski ne doživljava na pravi način važnost sektora zaštite prirode.
“Zaštita područja je suština i osnova očuvanja i razvoja države. Zaštićena područja nijesu biznis barijere, nego su to nove mogućnosti“, poručila je Brajović.
Ona je objasnila da su zaštićena područja jedan od glavnih aduta u kontekstu smanjenja emisija gasova, a samim tim i smanjenja efekata klimatskih promjena.
Direktor Uprave za zaštitu prirode pri hrvatskom Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Igor Kreitmejer, ukazao je na iskustva Hrvatske u zaštiti područja.
On je naglasio da je i Hrvatska prilikom pristupanja u toj oblasti imala težak put, navodeći da je normalno da su uslovi za države koje kasnije pristupaji teži.
Kako je kazao Kreitmejer, prilikom ulaska Hrvatske u EU najteži posao je bilo dizajniranje ekološke mreže Hrvatske.
Prema njegovim riječima, od države koja pristupa, očekuje se snažno jačanje kapaciteta.
Glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović kazao je da je, u kontekstu dobijanja pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), fokus u komunikaciji sa EU na vladavini prava.
Zenović je rekao da zelena politika jeste temelj i stub nove politike EU, kao i da poglavlje 27 zasužuje posebnu pažnju.
Prema njegovim riječima, poglavlje 27 se već prepoznaje kao poglavlje koje ima određeni broj prepreka koje su strukturne i za koje će Crnoj Gori biti potrebni tranzicioni periodi kako bi odradila sve što se od nje očekuje.
Zenović je kazao i da zaštita pirode pripada trećoj generaciji ljudskih prava koja su, kako je objasnio, u određenim pravnim sistemima utuživa.
“I način na koji razmišljamo o poglavlju 27 možda treba razumjeti iz nove perspektive. Promjena svijesti jeste u srži poglavlja 27”, rekao je Zenović.
Izvršna direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica Jovana Janjušević, kazala je da u Crnoj Gori treba ubrzati procese u vezi sa zaštitom prirode, ali bi, kako je navela, za to trebalo i mnogo više ljudskih kapaciteta.
“I moramo imati EU da bi ispunili sve ono čemu bi trebalo da težimo iz čovjekoljublja”, rekla je Janjušević.
Ona je kazala da bi trebalo raditi na podizanju kadrovskih kapaciteta, kao i da Vladi ti kapaciteti nijesu u fokusu.
“A valjalo bi da se oni postave visoko na listi prioriteta”, rekla je Janjušević.
Crna Gora se, kako je dodala, suočava sa velikim problemima kada je u pitanju očuvanje i upravljanje zaštićenim područjima.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
