Podgorica, (MINA) – Zaštićena područja ključni su element u očuvanju biodiverziteta, ekološke ravnoteže, ali i održivog razvoja, kazao je ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Vladimir Martinovic, dodajući da je unapređenje i proširenje zaštićenih područja obaveza prema budućim generacijama.
On je to rekao na konferenciji „Zaštićena područja Crne Gore u kontekstu pridruživanja EU“ koju je organizovala nevladina organizacija (NVO) Parkovi Dinarida.
Martinovic je kazao da je ta tema u fokusu u posljednje vrijeme i da je posebno važna zbog nastojanja Crne Gore da postane članica Evropske unije (EU).
On je podsjetio da je zajedničkom pozicijom sa EU za poglavlje 27 definisano osam završnih mjerila, a jedno od njih se odnosi upravo na zaštitu prirode.
“Zaštićena područja, kao dragocjeno nasljeđe naše prirode, ključni su element u očuvanju biodiverziteta, ekološke ravnoteže, ali i održivog razvoja“, kazao je Martinović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora, kao ekološka država, se može ponositi bogatstvom prirodnih resursa i raznolikim ekosistemima.
“Unapređenje i proširenje zaštićenih područja predstavlja našu obavezu prema budućim generacijama“, rekao je Martinović.
To, kako je naveo, donosi i ekonomske koristi kroz razvoj ekoturizma.
„Što može doprinijeti razvoju lokalnih zajednica i stvaranju novih radnih mjesta“, rekao je Martinović.
Kako je istakao, proces pridruživanja EU donosi sa sobom brojne izazove, ali i prilike.
„Jedan od ključnih aspekata ovog procesa je usklađivanje naših standarda zaštite životne sredine sa onima koji važe u EU“, rekao je Martinović, dodajući da resorno Ministarstvo odgovorno radi na uspostavljanju standarda i postizanju postavljenih EU ciljeva.
A ciljevi EU su, kako je naglasio, usklađeni sa međunarodnim.
„Radimo na unapređenju zaštite naših prirodnih područja, to uključuje pripremu novog zakonodavnog okvira, unaprjeđenje upravljanja zaštićenim područjima, kao i edukaciji i uključivanju lokalnih zajednica u raznim procesima“, objasnio je Martinović.
On je naglasio da Crna Gora i Vlada, pored životnog standarda građana, imaju cilj koji je primaran, a to je da Crna Gora što prije postane prva naredna članica EU.
Zoran Mrdak, iz organizacije Parkovi Dinarida i predsjednik regionalne Mreže zaštićenih područja Dinarida, kazao je da Crna Gora ima vanredne prirodne ljepote i da je to jedan od znakova raspoznavanja države.
Mrdak je podsjetio da u državama EU ima 450 nacionalnih parkova i oko 900 parkova prirode.
„Danas zaštićena područja čuvaju i prirodnu i kulturnu baštinu EU“, rekao je Mrdak, dodajući da se nada de će Crna Gora svoju prirodnu i kulturnu baštinu vrlo brzo priključiti EU.
On je kazao da se Sistem zaštićenih područja u Crnoj Gori posljednjih godina može ocijeniti kao dinamičan.
Crna Gora je, kako je kazao, duplo povećala površinu koja se nalazi pod zaštitom, a još nekoliko područja je spremno za zaštitu.
„Svi zajedno treba da odgovorimo da naš sistem zaštite, razvoja i unapređenja bude bolji i da se aktivno borimo za njegovo unapređenje“, rekao je Mrdak.
On je ukazao da se trenutno u Crnoj Gori pripremaju važna dokumenta, kao što je novi zakon o zaštiti prirode, kao i novi zakon o nacionalnim parkovima.
Ana Margarida Mariguesa iz Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori kazala je da EU kroz svoje politike promoviše održivi razvoj, što, kako je navela obuhvata i klimatske promjene i zaštitu životne sredine.
Mariguesa je podsjetila da pravna regulativa u toj oblasti obuhvata 200 glavnih pravnih akata, kao i da je usklađivanje sa tim dokumentima značajno za sve države koje su u procesu pristupanja.
To, kako je dodala, zahtijeva snažnu upravu na nacionalnom i lokalnom nivou.
Ona je podsjetila da je posljednji izvještaj Evropske komisije istakao ograničen napredak Crne Gore u oblasti životne sredine i klimatskih promjena.
Kako je navela, mora se uložiti dodatni napor kako bi se izgradili institucionalni i administrativni kapaciteti, ali i unaprijedila saradnja sa nevladivnim sektorom, a kako bi se postigla mjerila iz poglavlja 27.
„EU je uz Crnu Goru u ovoj oblasti i spremna je da pruži podršku, preko investicionog okvira za Zapadni Balkan“, kazala je Mariguesa, dodajući da će i Plan rasta za Zapadni Balkan obezbijediti nove mogućnosti za zelenu tranziciju.
Prema njenim riječima, EU će podržati Crnu Goru u unapređenju zaštićenih područja i u prilikama za održivi razvoj u lokalnim zajednicama.
Direktor Međunarodne unije za zaštitu prirode Oliver Avramoski, kazao je da je važno pitanje kako se pristupanje Crne Gore EU može iskoristiti za unapređenje upravljanja zaštićenim područjima.
„Značaj ove teme ne može se precijeniti“, naglasio je Avramovski.
On je naglasio da je misija Međunarodne unije za zaštitu prirode da podstiče i pomaže društva u očuvanju prirode i da osiguraju održivo upravljanje prirodnim resursima.
Princ Nikola II Petrović – Njegoš kazao da su ovo teme koje utiču na sve građane.
„Država kao što je Crna Gora, koja je tako dobro znala da se brani vjekovima od najvećih imeprija tih vremena, morala bi da bude prva svjesna vitalne potrebe zaštite prirode koja joj je bila najbolji saveznik“, kazao je Petrović.
Kako je dodao, braniti znači štiti.
Kraj Nikola je, kako je istakao, sigurno bio vođen tim osjećajima kada je predložio stvaranje prvog nacionalnoh parka u Evropi.
„Priroda ne poznaje granice i države moraju kontinuirano da sarađuju na zaštiti prostora, njihove vegetacije i živog svijeta koji ih naseljava“, rekao je Petrović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
