Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vlada je danas usvojila Program za unapređenje konkurentnosti privrede za ovu godinu, vrijedan tri miliona EUR, koji će biti fokusiran na jačanje proizvodne djelatnosti i transformaciju privrede ka digitalnom i zelenom poslovanju, saopštio je ministar ekonomskog razvoja, Nik Gjeloshaj.
On je na konferenciji za novinare, nakon sjednice Vlade, kazao da se taj program godinama implementirao, ali da su ga sada suzili i uradili malo drugačije, jer prethodni nijesu dali konkretne rezultate na tržištu.
Gjeloshaj je rekao da se prva programska linija odnosi na unapređenje proizvodnih kapaciteta.
„To je nešto što nedostaje Crnoj Gori, da podržimo domaću proizvodnju. Stav ove Vlade je da želimo da imamo više domaćih proizvoda, ne samo na našem tržištu, nego da oni budu konkurentni i da mogu da idu i za izvoz“, saopštio je Gjeloshaj.
Podrška će iznositi od 20 hiljada EUR do 150 hiljada EUR pojedinačno za preduzeća, kako bi nabavili novu opremu, odnosno mašine za proces proizvodnje.
„Znači, ovo obuhvata samo proizvodnju, ne frizerske salone i beauty centre, kako je bilo u prethodnim programima“, naglasio je Gjeloshaj.
Druga programska linija se odnosi na podršku malim ulaganjima. Za male subjekte podrška iznosi od hiljadu EUR do 15 hiljada EUR, a ukupna vrijednost linije je 500 hiljada EUR.
Treća linija je za podršku digitalizaciji. Podrška će iznositi 300 hiljada EUR, odnosno od tri hiljade EUR do 30 hiljada EUR po preduzeću.
Gjeloshaj je naveo da se četvrta programska linija odnosi na vaučere za žene i mlade u biznisu. Ukupna vrijednost linije je 200 hiljada EUR, a podrška će iznositi od hiljadu EUR do osam hiljada EUR.
Vlada je na današnjoj sjednici dala i saglasnost za projekat povećanja energetske efikasnosti u domaćinstvima.
Ministar energetike i rudarstva, Saša Mujović, objasnio je da povećanje energetske efikasnosti znači ekonomičnije i racionalnije korišćenje resursa.
„Povećanje energetske efikasnosti možemo doživjeti kao značajno sredstvo kako da smanjimo naše mjesečne izdatke po osnovu utrošene električne energije“, rekao je Mujović.
Građani će, kroz taj program, dobijati subvencije da mogu da ulažu u gradnju fasada, zamjenu stolarije, kupovinu visokokvalitetnih i efikasnih klima uređaja, kotlova na biomasu, toplotnih pumpi i savremenih uređaja koji će omogućiti da se sporni energenti, kao što su ugalj i drvo, potisnu i tako obezbijede bolje ekološke prilike na sjeveru.
Cilj programa je, prema riječima Mujovića, i jaćanje lokalne ekonomije, na način da implementaciju programa energetske efikasnosti u gradovima sjevera obavljaju lokalna preduzeća.
Budžet projekta iznosi 8,8 miliona EUR, od čega je 5,6 miliona namijenjeno gradovima sjevera, dok je specijalni program, od 2,8 miliona, namijenjen Opštini Pljevlja.
Gjeloshaj je, komentarišući akciju smanjenja marži i uticaja na inflaciju, kazao da se ona dobro sprovodi i da je jako uspješna.
„Objavili smo podatke prije deset dana i tabelarno preko 500 artikala sa cijenom od prije i sada, kao i razlikom u cijeni, a 98 odsto tih artikala su ostali sa nižim cijenama“, naveo je Gjeloshaj.
On je rekao da ako se sve analizira, oko 20 odsto jeftiniji artikli su limitirani, što je veliki uspjeh te akcije.
„Polovinom maja ćemo rezimirati ove mjere i radićemo sa svim idejama kako da dođemo do nekog rješenja da se nastavi akcija tokom ljeta“, saopštio je Gjeloshaj.
On je zaposlene u Institutu „Simo Milošević“ pozvao da budu strpljivi i poručio da će država riješiti taj problem, ali na zakonit način.
„Želimo da donesemo zakonitu odluku u vezi sa Institutom. U finalu smo rješavanja tog problema. Čekamo procjenu, a početkom naredne sedmice Komisija će ponovo zasjedati“, najavio je Gjeloshaj.
On je, na pitanje o protestima bivših radnika cetinjske Košute, odgovorio da je moguće da se radi o političkoj akciji.
„Imao sam jedan sastanak sa bivšim radnicima Košute, na kojem sam ih saslušao i tražio od njih dokumentaciju. Imali smo dogovor da se pozabavimo njihovim problemom, ali su oni, po završetku sastanka, pred kamerama ispričali drugu priču“, rekao je Gjeloshaj.
Mujović je, komentarišući nezadovoljavajuću ponudu za Željezaru, kazao da nema predaje, kao i da to što je propao drugi javni poziv nije loša poruka, jer pokazuju ozbiljnost da se to pitanje riješi na prihvatljiv i ekonomski održiv način.
„U uslovima javnog poziva istakli smo da tražimo garancije, ozbiljne, kredibilne partnere i to ovog puta nijesmo dobili. Nijesmo dali pošto-zašto pogone Čeličane i Kovačnice, jer vjerujemo da Željezara ima perspektivu i da možemo doći na zelenu granu“, poručio je Mujović.
On je naveo da su im naredni koraci pregovori sa svima koji su iskazali interesovanje ili dostavili pismo o namjerama.
„Otvorene su sve opcije. Razgovaraćemo ponovo o davanju u zakup ovih pogona, ali možda pod drugim uslovima. Uslovi koje smo ranije definisali su bili strogi, a neke od kompanija su izrazile interesovanje da grade solarnu elektranu. Ta mogućnost je značajan adut u rukavu Željezare“, rekao je Mujović.
On je naveo da je druga opcija pronalazak strateškog partnerstva, što bi bio njegov favorit.
„Sve opcije su otvorene, čak i prodaja Željezare, ali o njoj bih na samom kraju, ako iscrpimo sve mogućnosti, a smatram da do toga neće doći“, dodao je Mujović.
Željezara je, kako je kazao, problem kojim se ozbiljno bave i biće zadovoljni samo ako ga riješe na dobar način sa ekonomskog i socijalnog aspekta.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
