Podgorica, (MINA) – Ukidanje instituta potvrđivanja optužnice i ograničenja trajanja pritvora zadire u ljudska prava i takav potez zahtijeva pažljivu i temeljitu analizu, kao i široku javnu raspravu, smatraju u nevladinoj organizaciji Akcija za ljudska prava (HRA).
Oni su to kazali povodom najava Ministarstva pravde o izmjenama Zakonika o krivičnom postupku u pogledu ukidanja instituta potvrđivanja optužnice i ograničenja pritvora na tri godine prije prvostepene presude.
“HRA izražava ozbiljnu zabrinutost zbog snižavanja dostignutog nivoa garancija ljudskih prava na pravično suđenje i ličnu slobodu, do koga bi došlo ako bi te izmjene bile usvojene”, kaže se u saopštenju HRA.
Prema njihovim riječima, umjesto što podstiče neograničeno zatvaranje neosuđenih ljudi, vlast bi trebalo da se pozabavi uzrocima zbog kojih sudovi više od tri godine nijesu u stanju da dođu do prvostepene presude i da stvori uslove za ubrzanje suđenja.
Oni su pozvali Ministarstvo pravde da ozbiljno preispita predložene izmjene, imajući u vidu prioritet zaštite ljudskih prava.
“Ukidanje instituta potvrđivanja optužnice i ograničenja trajanja pritvora zadire u ljudska prava i takav potez zahtijeva pažljivu i temeljitu analizu, kao i široku javnu raspravu”, kaže se u saopštenju.
Iz HRA su rekli da je kontrola optužnice korisna provjera opravdanosti krivičnog suđenja, koje kao skup i dug proces, s ozbiljnim posljedicama po okrivljenog, zaslužuje i sudsku provjeru da se u njega uđe.
Oni su naveli da ta faza krivičnog postupka služi i blagovremenom uklanjanju nezakonito stečenih dokaza, što je vrlo važno za pravičnost budućeg suđenja.
“Problemi koji su se povremeno javljali u praksi zbog površne primjene tog instituta, pitanje su adekvatne primjene, a ne kvaliteta same norme”, ocijenili su iz HRA.
Kako se dodaje, ograničenje trajanja pritvora prije prvostepene presude postoji i u nekim drugim evropskim zemljama i služi kao dodatna garancija prava na slobodu ličnosti i prava na suđenje u razumnom roku.
Navodi se da krivično suđenje mora biti efikasno, a tri godine bez prvostepene presude je mnogo.
“Ustav i zakon i međunarodni standardi zahtijevaju da pritvaranje okrivljenog, koji se smatra nevinim, bude svedeno na najmanju mjeru i da se ne pretvara u kaznu”, ukazuju iz HRA.
Oni su rekli da ukidanje roka od tri godine može da dovede do odugovlačenja suđenja na uštrb pritvorenika koji time praktično izdržavaju kaznu na koju nijesu osuđeni.
“Ne smije se zaboraviti ni to da su uslovi u pritvoru u Spužu i dalje mnogo gori nego oni u kojima borave osuđena lica ida krše međunarodne standarde ljudskih prava”, kaže se u saopštenju.
Iz HRA su rekli da za razliku od Crne Gore, gdje pritvor prije presude može da traje najviše tri godine od potvrđivanja optužnice i to bez obzira na težinu zaprijećene kazne, u Bosni i Hercegovini taj najduži rok važi samo onda kada su zaprijećene dugotrajne kazne.
Dodaje se da je u Sloveniji i Hrvatskoj rok još stroži i iznosi najviše dvije godine.
Iz HRA su podsjetili i da država svake godine debelo plaća naknade za neosnovano držanje ljudi u pritvoru.
Oni su kazali da je istraživanje Centra za građansko obrazovanje pokazalo da je od 2009. do 2017. godine, Crna Gora isplatila preko 11 miliona EUR na ime naknada za neosnovano hapšenje.
Kako se navodi, Evropski sud za ljudska prava je 2019. godine u slučaju Bigović protiv Crne Gore utvrdio da je država prekršila član 5 Konvencije jer se podnosilac predstavke nalazio u pritvoru preko pet godina.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
