Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Projekcije menadžmenta Elektroprivrede (EPCG) za ovu godinu su optimistične, jer ukazuju na pozitivne rezultate, najvećim dijelom zbog očekivanog povoljnijeg odnosa uvoza i izvoza, ali i benefita koji se očekuju od projekata Solari, saopštio je izvršni direktor kompanije, Nikola Rovčanin.
On je kazao da se od projekata Solari 3000+ i 500+ i Solari 5000+ (70 MW) očekuju benefiti u smislu oslobođenih viškova električne energije i očuvanja standarda građana i potrošača, kojim se obezbjeđuje visok stepen naplate.
„Preciznije preliminarne podatke o poslovanju EPCG u prošloj godini možemo očekivati tek u drugoj polovini januara. Do tada, dužni smo da ostanemo rezervisani, jer, do kraja godine, još figurira niz okolnosti i značajnih elemenata bilansiranja koji, u znatnoj mjeri, opredjeljuju predznak rezultata poslovanja za prošlu godinu“, rekao je Rovčanin u intervjuu agenciji Mina-business.
On je rekao da, uprkos svim objektivnim okolnostima koje su se ogledale u nepredvidivim poremećajima na tržištu električne energije i ekstremno visokim cijenama energije na berzi u periodu jako izražene uvozne zavisnosti i nepovoljne hidrologije – sa padavinama tokom posljednjih sedmica, ukupna količina je na svega 83 odsto u odnosu na godišnji prosjek – evidentno je da će EPCG uspjeti da, do kraja poslovne godine, u velikoj mjeri ublaži negativne posljedice pomenutih okolnosti.
Hidrološka situacija se, kako je naveo, popravila krajem novembra i prvoj polovini decembra, kada je kompanija, za nešto više od 30 dana, od izvoza prihodovala preko 80 miliona EUR, te je realno očekivanje da se ostvare značajni pozitivni efekti po pitanju odnosa izvoza i uvoza električne energije i, u najvećoj mjeri, saniraju izraženi deficit i gubici iz drugog, a naročito iz trećeg kvartala prošle godine.
„Da li će se taj uspjeh reflektovati već 30. decembra ili 15. januara, cijenim da je manje bitno od činjenice da uspješno prevazilazimo efekte krize, tim prije što sličnost strukture proizvodnje u zemljama regiona, u značajnoj mjeri, diktira i kretanja na berzi: cijene su, logično, veće tokom drugog i trećeg kvartala, kada svi kubure sa hidrologijom, a spuštaju se tokom prvog i četvrtog, kada i drugi imaju manje potrebe za uvozom“, objasnio je Rovčanin odgovarajući na pitanje u kakvom je ambijentu poslovala kompanija u prošloj godini.
On je, govoreći o tvrdnjama da su nova zapošljavanja opteretila poslovanje, kazao da EPCG trenutno ima 1,15 hiljada zaposlenih, od čega 146 na određeno vrijeme, pri čemu na zarade zaposlenih otpada 4,4 odsto ukupnih troškova, što je manje u odnosu na prethodne godine.
„Na zarade zaposlenih je 2021. godine otpalo 6,35 odsto, 2020. godine 6,57 odsto, a 2019. godine 6,71 odsto, tako da tvrdnje o prekomjernom zapošljavanju i opterećenjima po poslovanje smatramo neutemeljenim, tim prije što smo, poslije četiri decenije stagnacije, koja se ogleda u činjenici da od 1982. do prošle godine, nije ugrađen nijedan novi MW, otpočeli veliki investicioni ciklus, za koji nam je potrebna i nova radna snaga“, rekao je Rovčanin.
Što se tiče zapošljavanja u narednom periodu, EPCG će, u skladu sa poslovnim planom kompanije, odnosno slijedeći potrebe proizvodnje i organizaciju procesa rada, na radnim mjestima koja su već deficitarna, ili će to biti u narednom periodu, zbog odlaska zaposlenih u penziju – ove godine preko 20 zaposlenih okončava radni odnos po sili zakona zbog navršenih godina života – vršiti angažovanje novih izvršilaca u skladu sa zakonom i kompanijskim procedurama.
Rovčanin je, govoreći o situaciji u energetskom sektoru Crne Gore, usljed globalne energetske krize, kazao da se energetski sektor, u prošloj godini, suočio sa ozbiljnim izazovima, naročito na polju slabije hidrologije i visokih cijena električne energije tokom drugog i trećeg kvartala, kada smo, zbog strukture svoje proizvodnje, prisiljeni na povećan uvoz.
„Ipak, uspjeli smo da prebrodimo te probleme te da u četvrtom kvartalu drastično saniramo minuse po osnovu odnosa uvoz/izvoz, a sve to u situaciji u kojoj niti smo povećavali cijenu aktivne energije za domaćinstva niti smo posezali za restrikcijama, a i jedna smo od rijetkih zemalja u Evropi gdje je kompletan teret krize snosio energetski sektor“, rekao je Rovčanin.
On je naveo da u narednom periodu očekuju da, poboljšanjem proizvodnog portofilija EPCG, kroz ulaganje u nove projekte i ugradnju novih MW, diversifikuju izvore iz kojih proizvode električnu energiju, čime bi postigli višestruki efekat: jačanje same kompanije, manja zavisnost od hidrologije, odnosno od uvoza u drugom i trećem kvartalu, ali i benefiti po državni budžet.
„U ovoj godini, ključni izazovi su takvi da ćemo, do puštanja u rad novih postrojenja, zavisiti od istih faktora koji su nam otežavali rad u prošloj godini, a pomenuti razvoj i realizacija novih projekata, u značajnoj mjeri, zavisi i od spremnosti nadležnih državnih institucija da, prepoznajući strateški značaj energetskog sektora, osavremene procedure i pruže doprinos energetskoj tranziciji i, šire gledano, stabilnosti našeg sistema“, poručio je Rovčanin.
On je kazao da je prošle godine EPCG izvezla 879 gigavat sati (GWh) električne energije u vrijednosti od 207,88 miliona EUR.
„EPCG je prošle godine uvezla 709 GWh električne energije u vrijednosti od 208,71 miliona EUR“, precizirao je Rovčanin.
On je naveo da su se, za naredni period, cijene električne energije stabilizovale na oko 200 do 250 EUR po MWh. Cijene, u najvećoj mjeri, zavise od raspoloživosti energenata, prvenstveno gasa, koji je jedan od osnovnih energenata u Evropi, kao i od potreba i raspoložive električne energije – ako zima bude „oštrija“, može se očekivati da cijene dostignu nivo iz sredine decembra – oko 450 do 500 EUR po MWh.
„U ovoj godini građani ne treba da strahuju ni od restrikcija ni od poskupljenja, uz ogradu koja se odnosi na činjenicu da EPCG utiče na dio računa (aktivna energija), dok za određivanje cijena u drugim segmentima, kao što su mrežne usluge, naša kompanija nije nadležna“, saopštio je Rovčanin.
Poređenja radi, može se reći da je cijena aktivne energije, po dvotarifnom modelu, u 2021. i prošloj godini iznosila 5,2424 centi po kilovat satu (kWh) za višu i 2,6212 centi po kWh za nižu tarifu. Cijena aktivne energije, po jednotarifnom modelu, u 2021. i prošloj godini iznosila je 4,2686 centi po kWh. Te cijene se neće mijenjati ni u ovoj godini.
„Ovom prilikom smo dužni napomenuti da smo, upravo po osnovu zadržavanja postojeće cijene za električnu energiju, građanima za 11 mjeseci uštedjeli 737,83 miliona EUR. Jer, da su cijene za njih usklađivane sa tržišnim promjenama, prosječan račun ne bi iznosio 33,38 EUR, nego 141,9 EUR“, kazao je Rovčanin.
On je, govoreći o kupovini Željezare Nikšić, rekao da se druga faza procesa odnosi na formiranje ćerke-firme, Željezara Solar Nikšić, koja bi mogla da se bavi poslovima koji su u funkciji djelatnosti EPCG.
„Nakon toga bi slijedila realizacija ideje o izgradnji solarne elektrane, što predstavlja veliku razvojnu šansu, imajući u vidu snagu priključka. Uporedo sa tim, na prostoru koji je obuhvaćen kupoprodajnim ugovorom bi se radile potkonstrukcije za potrebe EPCG“, objasnio je Rovčanin.
O ostalim djelatnostima, kako je kazao, za sada može reći samo to da bi se svaka naredna aktivnost u smislu proširenja njihovih poslova u Željezari odvijala fazno, odnosno u skladu sa potrebama EPCG, tako da je preuranjeno govoriti o tim aktivnostima.
„Nama je, u osnovi, najvažnije to što smo, činjenicom da je država otkupila dio akcija EPCG, po cijeni od 15 miliona EUR, došli u priliku da, tim sredstvima, kupimo veoma vrijedno zemljište i tako steknemo šansu za proširenje proizvodnog portfolija kompanije. Da nije bilo tog otkupa, sada bismo se našli u poziciji da kompletan kontigent sopstvenih akcija – proces koji se, po sili zakona, morao okončati 26. septembra prošle godine – bude poništen, kao što se to već jednom desilo, prije tri godine“, rekao je Ročvanin.
On je, govoreći o projektima iz obnovljivih izvora energije (OIE) kazao da su, nakon pokrenutog istorijskog projekta Solari 3000+ i 500+, vrijednog 30 miliona EUR, koji EPCG realizuje u saradnji sa Investiciono-razvojnim fondom (IRF), a koji predviđa ugradnju 30 MW novoinstalisanih kapaciteta, uz očekivanu godišnju proizvodnju od 44 GWh, u ovoj godini se planira realizacija projekta Solari 5000+ (70 MW).
„Taj projekat predviđa ugradnju novih 70 MW solarnih kapaciteta očekivane proizvodnje od oko 100 GWh i vrijednosti od oko 70 miliona EUR“, dodao je Rovčanin.
On je najavio da ih u ovoj godini dalje očekuje početak izgradnje vjetroelekrane (VE) Gvozd, snage 54,6 MW i očekivane godišnje proizvodnje od 150 GWh.
„Projekat se realizuje u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, sa kojom ćemo i potpisati kreditni aranžman vrijedan 82 miliona EUR. Predviđeno vrijeme izgradnje je 18 mjeseci od početka radova tako da očekujemo VE Gvozd na mreži u 2024. godini. Pored toga što će u ovoj godini početi realizacija projekta rekonstrukcije i modernizacije sa austrijskom kompanijom Voith vrijedne 29,4 miliona EUR, u ovoj godini će, u saradnji sa Njemačkom razvojnom bankom, biti pokrenute i aktivnosti vezane za projekat ugradnje agregata A8 hidroelektrane (HE) Perućica, gdje ćemo, bez bilo kakvih značajnih uticaja na životnu sredinu, doći do novoinstalisanih 58,5 MW snage“, precizirao je Rovčanin.
U ovoj godini, kako je kazao, očekuje ih i potpisivanje novog aranžmana sa KfW bankom, vrijednog 30 miliona EUR i potpisivanje izvođačkog ugovora za ugradnju agregata A8 za čiju je ugradnju potrebno 36 mjeseci.
„Dodatno ćemo, u duhu promocije solarnog potencijala, u ovoj godini realizovati projekat ugradnje solarnih panela na našim branama Slano i Vrtac ukupnog kapaciteta od četiri MW, a tu su i pripremne aktivnosti za projekte plutajućih solarnih elektrana (SE) na Slanom i Krupcu“, kazao je Rovčanin.
Posebno ih, kako je saopštio, raduje činjenica da će u ovoj godini završiti aktivnosti koje se tiču izrade studije za HE Kruševo u dvije varijante preliminarnih energetskih procjena elektrane od 90 do 100 MW sa očekivanom proizvodnjom od oko 265 GWh i stvoriti preduslove za dalji razvoj ovog značajnog projekta iz oblasti hidroenergetike to jest izradu idejnog projekta.
Ročvanin je, govoreći o realizaciji projekata Solari, kazao da o kvalitetu projekta Solari 3000+ i 500+ najbolje govori činjenica da su, nedavnim raspisivanjem javnog poziva za građane i preduzeća te javnog poziva domaćim i međunarodnim finansijskim institucijama za učešće u projektu Solari 5000+ (70 MW), pokazali da je to jedan vrlo uspješan koncept.
„Do posljednje sedmice decembra, naši agenti su obišli 3,14 hiljada potencijalnih kupaca, gdje ukupna instalisana snaga njihovih objekata iznosi 34,47 hiljada KW, gdje je ustanovljeno da tehničke uslove ispunjava 1,5 hiljada objekata, snage 21,17 hiljada, a ugovor je potpisan sa 1,34 hiljade klijenata snage 14,9 hiljada KW, dok su fotonaponski sistemi ugrađeni na 930 objekata snage 7,5 hiljada KW.
„Očekujemo da, u kontekstu projekta Solari 5000+ (70 MW) u ovoj godini dođemo do naznačene cifre, čime bi energetski sistem bio prilično rasterećen, a građani bi dobili mogućnost da, shodno geslu „Proizvodi tamo gdje trošiš“, ostvare značajan stepen energetske nezavisnosti, uz ogromne uštede“, kazao je Rovčanin.
On je ocijenio da je to, nesumnjivo, win-win kombinacija, a o ispravnosti odluke da se late tog projekta najbolje govori činjenica da i energetske kompanije iz regiona sada kreću sličnim putem, uz iskazivanje interesovanja za njihove već obučene montere, čime se, u perspektivi, ukazuje šansa za dodatnom zaradom, a sami monteri su, za vrlo kratko vrijeme, stekli kvalifikacije koje ih čine konkurentnim na bilo kom tržištu.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
