Podgorica, (MINA) – Činjenice o ratnim zločinima iz devedestih godina, koji su počinjeni na teritoriji Crne Gore, treba unijeti u školske udžbenike, a za to je neophodna snažna volja Vlade i tužilaštva, smatra programska koordinatorka Inicijative mladih za ljudska prava, Mehdina Kašić Šutković.
Ona je kazala da djeca u Crnoj Gori znaju jako malo ili skoro ništa o ratnim zločinima počinjem devedesetih godina i da te informacije dobijaju uglavnom od porodice.
Kako je rekla, te informacije nijesu relevantne, jer su uglavnom subjektivne i bazirane na ličnim doživljajima, a ne na utvrđenim činjenicama.
„U školskim udžbenicima istorije se ne spominju ratni zločini počinjeni na teritoriji Crne Gore, pa djeca ne mogu da uče prave činjenice o ovim dešavanjima“, rekla je Kašić Šutković agenciji MINA.
Kašić Šutković je ocijenila da je o ratnim zločinima iz devedesetih potrebno otvoriti što više diskusija, razgovora i dijaloga, kao i probuditi kulturu sjećanja kod građana Crne Gore.
„Potrebno je informisati građane o sudskim procesima, i ono najvažnije, unijeti sve činjenice o navedenim ratnim dešavanjima u školske udžbenike, kako bismo kroz znanje i obrazovanje novih generacija obezbijedili da se nešto slično nikad više ne dogodi“, rekla je Kašić Šutković.
Ona je istakla da je, da bi te informacije postale sastavni dio udžbenika, neophodna snažna volja Vlade Crne Gore i tužilaštva.
Kako je rekla, istraživanje koje su sproveli u posljednje dvije godine, pokazalo je generalno nizak nivo poznavanja i interesovanja građana za teme ratnih zločina koji su se dogodili na teritoriji Crne Gore tokom devedesetih godina.
„Ono što naročito brine, jeste činjenica da su mladi jako slabo informisani, a da se i ta informisanost svodila na priče njihovih starijih srodnika“, rekla je Kašić Šutković.
Kašić Šutković je navela da je to istraživanje pokazalo i da oko 26 odsto ispitanika smatra da su za dešavanja i sukobe devedesetih krive strane sile, a 23 odsto da je krivac nacionalizam na svim stranama.
„Svaki peti građanin smatra da su odgovorne političke elite koje su pokrenule ratove, dok najmanji broj ispitanika (9,4 odsto) krivi Srbiju i srpski nacionalizam“, rekla je Kašić Šutković.
Ona je kazala da je Crna Gora ostvarila dobru saradnju sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugopslaviju, što je jedna od dobrih stvari, jer je kroz tu saradnju došlo do pokretanja slučaja ratnog zločina počinjenog na teritoriji Foče.
Kašić Šutković je kazala da su ove godine prvi put četiri ministra i direktor Uprave policije prisustvovali obilježavanju godišnjice ratnog zločina Deportacije, što predstavlja jedan pozitivan korak u procesu suočavanja sa prošlošću.
Ona je kazala da je pozitivan i odgovoran odnos predstavnika vlasti odaziv državnih tužilaca na pozive i njihova otvorenost da odgovore na pitanja o procesima suđenja, kao i istragama u vezi ratnih zločina.
„Uz to, viša državna tužiteljka Tanja Čolan Deretić prisustvovala je komemoraciji godišnjice ratnog zločina „Porodica Klapuh“, dok je tužilac Vukas Radonjić učestvovao u emisiji koju smo organizovali povodom godišnjice smrti admirala Barovića“, rekla je Kašić Šutković.
Kašić Šutković je rekla da je i Skupština imala određene aktivnosti u tom pravcu.
Ona je podsjetila da je Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu zakazao kontrolno saslušanje o primjeni sporazuma državnih tužilaštava Crne Gore i Hrvatske o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih i zločina protiv čovječnosti i genocida, sa posebnim akcentom na istragu slučaja „Lora 3″.
„Formiraće i Pododbor za analizu postupanja državnih organa u slučajevima svih ratnih zločina, što je smatram posebno važno, zato što se svi ratni zločini moraju procesuirati“, rekla je ona.
Prema riječima Kašić Šutković, pored svega toga prije se može govoriti o tome da je Crna Gora nastavila sa pasivnim odnosom po pitanju ratnih zločina.
Ona je kazala da je u Crnoj Gori u posljednje tri decenije sprovedeno sedam krivičnih suđenja za ratne zločine izvršene na prostoru bivše Jugoslavije tokom ratova devedesetih i da je optuženo ukupno 37 osoba, a pravosnažno osuđeno 11.
„Niko od nalogodavaca nije odgovarao za učinjena nedjela, već su uvijek bili osuđeni oni koji su najniže karike u lancu, kao na primjer za logor Morinj, gdje je najveću kaznu dobio kuvar“, rekla je Kašić Šutković.
Ona je ocijenila da je bilo potrebno da komunikacija institucija, prije svega tužilaštva, sa javnošću bude mnogo kvalitetnija i otvorenija.
„Institucije nijesu organizovale konferencije i skupove za medije, nijesu pokrenule nove postupke ili stare ponovo otvorili i istražili, nijesu dostupni podaci i izvještaji o realizaciji Strategije za istraživanje ratnih zločina u Crnoj Gori“, kazala je ona.
Kašić Šutković smatra da strategija treba da bude revidirana, da se usvoji nova i da treba da budu uključeni eksperti iz te oblasti.
Ona je, upitana koji je razlog za to što Crna Gora ne rješava pitanja ratnih zločina koji su se desili na njenoj teritoriji, rekla da treba poći od toga zašto danas određeni dio građana slavi ratne zločince kao heroje.
Kašić Šutković je istakla da postoji kontinuitet nepostojanja političke volje za iskreno suočavanje sa ratnom prošlošću, jer brojnim partijama upravo ti ratni „heroji“ služe da u kampanjama homogenizuju biračko tijelo ili su, kada su se ratni zločini događali, podržavali politike koje su odgovorne za njih.
Ona je rekla da se ratni zločini koriste kao oružje u političkim kampanjama i da se daje loš primjer kako treba govoriti o ratnim dešavanjima devedesetih.
Kašić Šutković je kazala da je značajan problem negiranja ratnih zločina u nepostojanju skoro nijedne informacije u formalnom obrazovanju u vezi sa svim počinjenim nedjelima i užasima.
Kako je kazala, problem je i u nedovoljnjim kapacitetima u Specijalnom državnom tužilaštvu da započnu ozbiljnu borbu protiv nekažnjivosti za teške slučajeva kršenja ljudskih prava.
„Posljednjih 30 godina se nije radilo ništa kako bi se zadovoljila pravda žrtava rata i njihovih porodica“, istakla je Kašić Šutković.
Ona je kazala da vjeruje da bi se, ukoliko bi se pitanje ratnih zločina izdiglo iznad nivoa politike, mogli očekivati makar minimalni rezultati koji bi se ogledali kroz reparacije, koje nijesu samo materijalna nadoknada, već znače još mnogo toga što je potrebno žrtvama.
„Žrtvama ratnih zločina je potreban odnos države prema njima kako bi im se pomoglo oko procesa rehabilitacije, pružanja zdravstvene zaštite i kako bi im se obezbijedila bar malo sigurnija budućnost“, kazala je Kašić Šutković.
Kašić Šutković je kazala da su suočavanje sa prošlošću i pomirenje među narodima na Zapadnom Balkanu neodvojivi dio procesa evropske integracije regiona.
Ona je istakla da uspostavljanje regionalne saradnje između tužilaštava može doprinijeti boljoj i djelotvornijoj istrazi i rješavanju ratnih zločina.
„Posebno je važna regionalna saradnja kada je u pitanju ekstradicija osuđenih ratnih zločinaca, kao što te je to slučaj po pitanju ratnog zločina porodica Klapuh, koji je i prvi presuđeni ratni zločin u Crnoj Gori“, rekla je Kašić Šutković.
Ona je rekla da je porodica Klapuh tročlana porodica iz Bosne i Hercegovine koja je spas od rata potražila u Crnoj Gori i koju su, po ulasku na teritoriju Crne Gore, u Plužinama, komšije i poznanici koji su ih prevozili, usmrtili i njihova tjela bacili s mosta.
„Iako je Crna Gora izdala potjernicu za Zoranom Vukovićem, on još uvijek nije isporučen Crnoj Gori“, rekla je Kašić Šutković i dodala da je, iako je ratni zločin nad porodicom Klapuh pravosnažno presuđen i osuđeno ukupno pet osoba, samo jedno od njih odslužilo kaznu zatvora.
Kašić Šutković je kazala da kada su crnogorski državnici u pitanju, postoji pomak po pitanju saradnje sa Hrvatskom, kada su bivši ministri odbrane i vanjskih poslova Raško Konjević i Ranko Krivokapić postavili spomen-ploču crnogorskom admiralu bivše JNA Vladimiru Baroviću na Visu.
„Ipak, među državama regiona nije razvijen dovoljan stepen razmjene informacija o predmetima koji bi trebali biti sudski procesuirani“, dodala je Kašić Šutković.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
