Podgorica, (MINA) – U Opštoj bolnici Berane jedna od vodećih patologija je angina pektoris, koja je vrlo često urgentno stanje u kardiologiji, kazao je načelnik Kardiologije u toj zdravstvenoj ustanovi, Aleksandar Babović.
On je rekao da muškarci više obolijevaju od te bolesti do 45 godine, a nakon te godine taj broj je izjednačen i kod muškaraca i žena.
“Ta bolest je učestala prema trendu javljanja u razvijenim zemljama, pa tako i kod nas. U Beranskoj bolnici ta bolest je jedna od vodećih patologija”, kazao je Babović agenciji MINA.
On je pojasnio da angina pektoris nastaje kao posljedica ishemije srčanog mišića, jer je smanjena ili poremećena cirkulacija krvi, čime je smanjen dotok kiseonika u srčani mišić.
“Ukoliko se ne liječi na vrijeme, angina pektoris može da dovede do infarkta miokarda”, upozorio je Babović.
Kako je naveo, angina pektoris, kao hronična ishemija srčanog mišića, nastaje na jedan od tri načina.
“Prvi način – suženje epikardijalnog dijela koronarne cirkulacije je posljedica ateroskleroze, tromboze, tromboembolije na koronarnim arterijama, ili spazma zida koronarne arterije”, objasnio je Babović.
On je kazao da angina pektoris može da nastane uvećanjem srčanog mišića bez uvećanja cirkulacije krvi i promjenom mikrocirkulacije koje nastaju zbog povišenog krvnog pritiska, ili šećerne bolesti.
Prema riječima Babovića, ateroskletoza se javlja u više od 90 odsto slučajeva sa anginom pektoris i rezultat je djelimične opstrukcije koronarne arterije.
“Treći način, smatra se da je supstanca adenozin glavni medijator bola kod angine pektoris, jer se širenjem u ekstracelularnom prostoru i stimulisanjem receptora u nervnim završecima srca izaziva anginozni bol”, objasnio je Babović.
Napad angine pektoris se, kako je kazao, prepoznaje kao bol, ili izrazita nelagoda u trajanju od nekoliko minuta u grudnom košu.
Prema riječima Babovića, javlja se i probadanje, stiskanje i osjećaj težine u grudnom košu, lijevoj ruci i donjoj vilici.
“Često se javlja nakon izlaganja većim fizičkim naporima, hladnoći, kod stresnih situacija, nakon pretjeranog unosa alkohola i cigareta i prilikom polnih odnosa”, rekao je Babović.
Kako je naveo, među faktorima rizika pojave angine pektoris su povišen krvni pritisak, poremećaj srčanog ritma, povišen nivo holesterola u krvi, gojaznost, pušenje, ishrana bogata životinjskim mastima i genetska predispozicija.
Babović je dodao da ti faktori značajno utiču na pojavu naslaga na koronarnim krvnim sudovima i doprinose drugim hroničnim bolestima povezanim sa srcem, kao što je dijabetes.
“Ukoliko osjetite jak anginozni bol, odmah se javite ljekaru”, poručio je Babović i naglasio da će ljekari u tom slučaju pružiti adekvatnu medicinsku pomoć.
On je kazao da se pod strogim ljekarskim nadzorom sprovodi test opterećenja i radiografija koronarnih arterija, da bi se uočio stepen i lokacija suženja krvnih sudova.
“Obavi se kompletna analiza i dijagnostička procedura”, dodao je Babović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
