Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Penzioneri u Crnoj Gori mogu u narednih 13 mjeseci očekivati tri blaga povećanja penzija, saopštio je ministar finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić.
On je kazao da će, i pored toga što će biti blaga povećanja, to za 13 mjeseci biti vrlo osjetna cifra.
„Plan za penzionere je da već početkom naredne godine imamo blago povećanje na osnovu usklađivanja. Onda ulazimo u jednu veliku duboku reformu zajedno sa Svjetskom bankom (SB). Već u srijedu imamo prvi sastanak sa konsultantom iz SB, koji bi trebalo da rezultira jednim povećanjem za određene kategorije penzonera od jula naredne godine“, kazao je Spajić u Skupštini odgovarajući na poslanička pitanja.
On je naveo da će se početkom 2023. godine realizovati i treće povećanje, na osnovu redovnog usklađivanja zarada i u odnosu na Evropu sad.
On je, odgovarajući na pitanje poslanika Prave Crne Gore, Marka Milačića, da prokomentariše opstrukcije prema projektu Evropa sad koje dolaze od pojedinih poslanika, ali i sa drugih strana, kazao da je ta reforma apsolutno održiva.
„Tome svjedoči činjenca da ćemo primjenom te reforme naredne godine imati planirani budžetski deficit od 3,87 odsto, što je među najnižim budžetskim deficitima u Evropi“, tvrdi Spajić.
On je rekao da je Vlada program Evropa sad predložila vodeći se isključivo interesima građana Crne Gore, a kako bi se postigao glavni cilj izvršne vlasti – unapređenje standarda građana, uz ostvarivanje održivog i inkluzivnog ekonomskog rasta.
“Fokus programa je postizanje rasta zarada za sve zaposiene, uz istovremeno smanjenje poreskog opterećenja na rad, kao najznačajnijeg fiksnog troška većine poslodavaca. Cilj programa nije da dodatno opteretimo poslodavce, čak naprotiv, drastičnim smanjenjem poreskog opterećenja na rad želimo da podstaknemo otvaranje novih radnih mjesta i smanjimo sivu ekonomiju na tržištu rada”, poručio je Spajić.
Prema njegovim riječima, program se zasniva na spremnosti države da se odrekne dijela prihoda u korist i zaposlenog i poslodavca, stvarajući na taj način ambijent za proširenje poreske baze i generisanje novih prihoda.
Povećanjem minimalne zarade pozitivno se utiče na standard zaposlenih sa najnizim primanjima, dok se uvođenjem progresivnog oporezivanja dohotka vrši redistribucija dohotka sa onih sa višim na one sa nižim primanjima.
“Program je pregovaran u okviru socijalnog dijaloga i dobio je jednoglasnu podršku Socijalnog savjeta, što pokazuje da su njegovi ciljevi opravdani i na dobrobit svih”, kazao je Spajić.
Poslanik Liberalne partije (LP), Andrija Popović, najavio je da će ta stranka podržati reformu Evropa sad, iako se to, kako je naveo, kosi sa svim ekonomskim zakonitostima i pravilima koja je on učio.
“Međutim, možda postoji način, možda ste vi uspjeli nešto što nikada niko u istoriji ekonomije nije. Ko će ovakve poklone odbiti? Kako ćemo se pojaviti pred narodom ako nešto ovako odbijemo”, pitao je Popović.
Njega je zanimalo šta će Vlada preduzeti da se sanira katastrofalna socio-ekonomska situacija, kada je rječ o broju zaposlenih, penzionera, nezaposlenih i korisnika socijalne pomoći.
Popovića je interesovalo i da li se u jednoj takvoj situaciji može realizovati “marketinško-politički slogan Evropa sad”.
Spajić se zahvalio na podršci programu Evropa sad i ponovio da to nije marketinški projekat, već da je ostvariv i neophodan kako bi se zaustavio odlazak mladih i poboljšao standard.
Popović je dodao da ga Spajić podsjeća na mađioničara i da će se vidjeti kako će to sve funkcionisati.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Raško Konjević, pitao je Spajića zbog čega resor koji vodi nije podržao predlog za smanjenje akciza na gorivo koje je, usljed povećanja cijene na berzi, dostiglo gotovo istorijski maksimum u Crnoj Gori.
On je u dopunskom pitanju Spajića pitao i da li zna ko je navodni savjetnik premijera Goran Radosavljević i ima li u bilo kom kontekstu veze sa sistemom državne uprave.
Spajić je odgovorio da su, shodno odredbama Zakona o akcizama, propisane vrste mineralnih ulja, njihovih derivata i supstituta na koje se plaća akciza, a to su, pored ostalih, olovni, bezolovni benzin i gasna ulja, odnosno dizel goriva.
“Visina akcize za ove proizvode je određena u apsolutnom iznosu fiksno po litru, odnosno kilogramu, u zavisnosti od vrste naftnih derivata”, objasnio je Spajić.
Kada su u pitanju sve češće inicijative za smanjenje visine akciza na mineralna ulja, Spajić je naveo da Ministarstvo pažljivo analizira sve predloge u vezi sa izmjenama zakonskih rješenja, naročito onih koji utiču na životni standard građana.
On je podsjetio da je Vlada 12. novembra utvrdila Predlog izmjena i dopouna Zakona akcizama, kojim je predloženo da u slučaju značajnijeg povećanja cijena na svjetskom tržištu izvršna vlast može donijeti odluku o umanjenju iznosa akciza do 15 odsto za bezolovni benzin i gasna ulja, na period od mjesec.
“Imajući u vidu da se predloženo zakonsko rješenje nalazi u skupštinskoj proceduri, važno je istaći da je implementacija zakonskog rješenja, čija je primjena planirana za 1. januar naredne godine, u neposrednoj vezi sa njenim usvajanjem u parlamentu”, saopštio je Spajić.
On je, odgovarajući Konjeviću na pitanje zašto taj Vladin resor nije podržao predlog za smanjenje akciza na gorivo, kazao da je posljednje povećanje akciza na olovni, bezolovni benzin, kao i na dizel goriva, izvršeno izmjenama Zakona o akzcizama.
“Ta rješenja su u primjeni od 1. januara 2017. godine, što ukazuje na to da visina akcize nije uticala na rast cjena, već povećanje cijene nafte na međunarodnom tržištu”, objasnio je Spajić.
On je rekao da je potrebno da se prvo obavi markiranje kako bi se znalo koliko se tačno goriva prometuje i na osnovu toga bolje ocijenilo koliki nivo akciza treba da bude.
Spajić je, odgovarajući Konjeviću, naveo da je Radosavljević u Ministarstvu finansija zaposlen po ugvoru o djelu.
Konjević je rekao da je to tačno i pitao koliki mu je ugovor.
“Znate koliki mu je ugovor? Tri hiljade EUR mjesečno. Čovjek ima i politički pedigre, koji je vrlo aktivan u jednoj političkoj strukturi u Srbiji. Bojim se da taj ugovor nije jedini. To ću da provjerim. Dobio sam informaciju da isti takav ugovor Radosavljević ima i u Generalnom sekretarijatu i da se zato predstavlja savjetnikom premijera. Da ne govorim da je učestvovao u kreranju određenih zakonskih rješenja koja se poslije toga kritikuju”, naveo je Konjević.
On je kazao da Radosavljević radi u Naftnoj industriji Srbije (NIS).
“Ovdje ima jedan lijepi honorar od tri hiljade EUR i posebno ga interesuje markiranje goriva”, rekao je Konjević.
Poslanik Demokrata, Dragan Krapović, pitao je Spajića zbog čega nije produžena mjera primjene niže stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) od sedam odsto, koja je istekla 31. avgusta, a odnosila se na pripremanje i usluživanje hrane, pića i napitaka, osim alkoholnih pića, gaziranih pića sa dodatkom šećera i kafe, u objektima za pružanje ugostiteljskih usluga.
Spajić je podsjetio da je do smanjenja stope PDV-a došlo zbog koronakrize, što je i bila kovid mjera.
„Kriza za te objekte je prošla i mjere su prošle. Mi više nemamo razloga da zadržimo taj nivo poreza“, objasnio je Spajić.
On je dodao da se nakon smanjenja poreza sa 21 na sedam odsto, cijene nijesu smanjile 14 odsto, već ostale iste, što je poboljšalo marže tim objektima.
„Takođe, mi ne povećavamo stopu PDV-a, nego vraćamo na pređašnji nivo. Mislimo da smo svim mjerama pomogli uslužnu privredu maksimalno koliko je trebalo“, kazao je Spajić.
On je rekao da dobijaju “packe” od Evropske komisije (EK) jer privredu na taj način pomažu diskriminatorno, što je dodatni razlog što su se odlučili na taj potez.
„Na smještaj ostaje stopa od sedam odsto, što je najbitnije u Crnoj Gori, tako da konkurentnost u turizmu nije ugrožena po našem mišljenju“, smatra Spajić.
On je kazao da je nakon sezone Vlada ocijenila da je nivo oporavka sektora turizma na zadovoljavajućem nivou, da je uvedeno zakonsko rješenje dalo očekivane rezultate i da ne postoje razlozi za predlaganje zakonskih rješenja koja će produžiti tu primjenu člana.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Predrag Sekulić, pitao je koje prihodne stavke iz budžeta za ovu godinu nijesu ispunjene u odnosu na plan u prva tri kvartala ove godine.
Spajić je rekao da su prihodi budžeta za treći kvartal iznad planiranih 7,1 milion EUR ili 0,5 odsto, što ukazuje na uspješnost planiranja prihoda u godini izuzetne ekonomske neizvjesnosti.
„Dobra naplata je rezultat efekata ljetnje sezone i unaprijeđene poreske discipline usljed implementacije elektronske fiskalizacije poreskih registar kasa“, naveo je Spajić.
On je kazao da najbolji indikator oporavka ekonomske aktivnosti jesu prihodi od PDV-a, koji su iznad planiranih za 38,7 miliona EUR ili 8,5 odsto.
„Prihodi od akciza nastavljaju da rastu u odnosu na planirane 5,3 miliona EUR ili tri odsto, kao i prihodi po osnovu poreza na dobit pravnih lica, koji su premašili plan za ovu godinu“, dodao je Spajić.
Sa druge strane, kategorije koje bilježe nižu realizaciju su porezi i doprinosi na zarade 31,1 milion EUR ili 6,3 odsto, kao rezultat planiranih, a nerealizovanih efekata izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica zbog neusvojenog Zakona o poreskoj administraciji, koji je u proceduri od sredine maja.
Pad je zablježen i u kategoriji ostali prihodi, a iznosio je 12,1 milion EUR ili 20,6 odsto, kao posljedica činjenice da su uplate dobiti ostvarene u prošloj godini od preduzeća u većinskom vlasništvu države planirane shodno procjeni finansijskih rezultata društava. One su vršene shodno njihovim konačnim finansijskim iskazima, dok se uplate očekuju i u četvtom kvartalu.
Spajić je tu dodao i kategoriju donacija od 49,6 odsto, jer realizacija te kategorije prihoda zavisi od dinamike povlačenja sredstava.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
