Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Prethodno rukovodstvo Rudnika uglja je više puta isticalo kako su rezultati poslovanja impresivni, ali to nije tako, saopštio je izvršni direktor Milan Lekić, dok je premijer Zdravko Krivokapić kazao da je zabrinut zatečenim stanjem u kompaniji po pitanju proizvodnje.
Delegacija Vlade, u čijem sastavu su pored Krivokapića, bili i ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić i ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić, posjetila je u utorak Rudnik uglja.
Lekić je na sastanku kazao da je proveo u toj kompaniji 13 godina, dok je većina njegovih saradnika tu cijeli svoj radni vijek i da su u potpunosti sigurni da su poteškoće sa kojima se suočavaju danas rezultat upravo takvih katastrofalnih odluka.
On je, kako je saopšteno iz Rudnika uglja, kazao da u proizvodnji nije ispoštovan projekat rudarskih radova, zbog čega je došlo do zaostajanja u eksploataciji otkrivke i raubovanja ležišta, čime je dovedena u pitanje realizacija plana eksploatacije uglja u narednom periodu.
„O ovome detaljno govori nalaz stručne komisije čije sam formiranje naložio neposredno po stupanju na funkciju. Riječju, napredovali su sa frontom rudarskih radova na uglju, ne prateći front rudarskih radova na otkrivci. Sve to je poremetilo projektovanu geometriju kopa, što je veliki problem. Proizvodnju je dodatno omelo i neblagovremeno izmještanje visokonaponskog dalekovoda koji se nalazi uz samu ivicu kopa, što blokira jednu trećinu rudarskih radova – i po dubini i po širini“, naveo je Lekić.
Jedna od centralnih tema sastanka, na insistiranje Lekića, bila je neusaglašenost suštinskih potreba profitabilne kompanije kakav je Rudnik uglja sa Zakonom o javnim nabavkama.
„Zahvaljujući ovakvom slovu zakona, kao i nemaru prethodnog rukovodstva koje nije osiguralo adekvatnu bazu rezervnih dijelova, imamo situaciju da je onemogućen puni kapacitet rada naše mehanizacije“, rekao je Lekić.
On je dodao da je upravo zbog nedostatka rezervnih djelova, primjera radi, od 17 dampera nosivosti 100 tona na dvenom niovu u pogonu svega između tri i sedam, što je, kako je rekao, ogroman i nenadoknadiv problem.
Lekić je iznio i sopstveni stav po pitanju dividende, rekavši da je riječ o formalno-pravnom pitanju koje je bespotrebno politizovano, ali i pozdravio odluku Skupštine akcionara Elektroprivrede koja je, na insistiranje rukovodstva Rudnika uglja, prihvatila da izvrši reviziju prethodno iskazanog stanja o preko 13 miliona koje je Rudnik trebalo da isplati po ovom osnovu.
Takođe, Lekić je upoznao predstavnike Vlade i sa suštinom medijskih napisa oko inicijative Agencije za socijalnu pravdu koja je bacila sumnju na prirodu poslovnih aranžmana sa nikšićkom firmom Atlas Montenegro, ističući da je riječ o poslovnom aranžmanu prethodnog rukovodstva na koje je stavljena oznaka tajnosti, zbog čega je uputio preporuku Odboru direktora da skine istu.
Lekić je predstavio i idejno rješenje aktuelnog rukovodstva o plantažnom gajenju ljekovitog bilja na rekultivisanim i nerekultivisanim površinama.
„Taj projekat bi obezbijedio nova radna mjesta, ali bi dodatno doprinio i jačanju turističkog potencijala naše opštine. Obišao sam plantaže ljekobilja u Ljubinju, gdje sam upoznat sa principima rada i mogu vam sa potpunom sigurnošću reći da je riječ o fenomenalnom projektu“, rekao je Lekić.
On je dodao da je određeno zemljište u vlasništvu Ministarstva finansija, zbog čega je uputio molbu Spajiću da isto bude ustupljeno Rudniku uglja po ovom osnovu, na obostranu korist.
Spajić je pozdravio ideju oko plantažnog gajenja ljekovitog bilja, ističući da je to pitanje kome bi trebalo u narednom periodu posvetiti dodatnu pažnju.
S druge strane, Spajić je prokomentarisao i pitanje dividende.
„To pitanje je dosta opterećivalo ljude. Sva suština oko dividende je ta da smo mi radili po zatečenim knjigama. Kako su knjige govorile, tako smo i mi nastupili prema svim državnim preduzećima“, rekao je Spajić.
On je pozdravio inicijativu rukovodstva Rudnika uglja o reviziji prikazanog stanja.
„Vlada nema ambiciju da se naplati od Pljevalja. Ako se ispostavi da nije prikazivano realno stanje u finansijama, moraće neko da snosi odgovornost“, poručio je Spajić i dodao da će država preživjeti bez tih 13 miliona EUR, ali da se mora utvrditi tačno stanje.
Prema riječima Spajića, Vlada je voljna da podrži razvojne projekte koji se tiču gasifikacije Pljevalja.
„Razgovarao sam sa zvaničnicima Srbije. Gas će doći do Prijepolja i Srbija želi da uveže sjever Crne Gore u taj sistem. Mi smo spremni da uđemo u sve to. Tu je i pitanje izgradnje kraka željeznice u Pljevljima. To su sve krucijalni projekti i za Rudnik i za cijelu opštinu“, naveo je Spajić.
On je kazao da Crna Gora, ali i sve evropske zemlje, trpe velike pritiske od Evropske energetske zajednice da se oroči upotreba crnog uglja u proizvodnji energije, ali da će u narednom periodu produbiti komunikaciju sa njima po tom pitanju.
Krivokapić je kazao da je zabrinut zbog zatečenog stanja u kompaniji po pitanju proizvodnje i odstupanja od projektovane eksploatacije otkrivke i rude.
„Zabrinjava nečija evidentno loša namjera. Svako raubovanje uništava nešto drugo, nezavisno od toga da li je uništen samo taj resurs koji je zakonom definisan. Stoga, apsolutno sam protiv nedomaćinskog korišćena rudnog ležišta“, poručio je Krivokapić.
On je rekao da je nedopustivo da kompanija koja u najvećoj mjeri zavisi od mehanizacije ima toliko problema sa rezervnim dijelovima za njen adekvatan rad.
„Niko ne smije da ostavi firmu bez rezervnih dijelova, pogotovo firmu kao što je Rudnik uglja“, rekao je Krivokapić i dodao da u potpunosti razumije nezadovoljstvo aktuelnog rukovodstva Rudnika uglja Zakonom o javnim nabavkama.
On je kazao da je to jedna forma kojoj robuju i koja, u velikom broju slučajeva, ne doprinosi kvalitetu.
“Najčešće je najniža cijena mjera izbora, što je u konkretnom slučaju loše, jer u rezervnim dijelovima cijena varira po nivou kvaliteta“, rekao je Krivokapić i dodao da su eventualne izmjene zakona nadležnost Skupštine.
Krivokapić je podijelio i iskustvo koje je usvojio u Njemačkoj, a prema kojem jedna firma ako nabavlja opremu od različitih dobavljača, kako je rekao, ide u propast.
„Stoga, vodite računa da održite kontinuitet odnosa sa jednom firmom. To je princip koji poštuju u Njemačkoj“, saopštio je Krivokapić.
Kada je riječ o idejnom projektu plantaža ljekobilja, Krivokapić je pozdravio tu ideju, ističući da je to pitanje koje bi, svakako, trebalo ozbiljno razmotriti.
„Za njenu realizaciju potrebno je znanje i pravna utemeljenost i ova Vlada je spremna da pomogne sve u tom pogledu. Takođe, neophodno je da se u ovaj projekat uključi i Ministarstvo poljoprivrede, trebaju nam stručnjaci. Dajte da to što prije uradimo i da vidimo šta možemo konkretno da učinimo“, rekao je Krivokapić.
Poseban akcenat Krivokapić je stavio na pitanje cementare u Pljevljima. On je podsjetio da je pljevaljski cement bio vrhunskog kvaliteta i da ne vidi razlog zbog čega bi odustali od tog projekta.
„Cementara mora da zaživi. Ona je nekada bila na pogrešnoj lokaciji. Možda je imala i tehnički loše rješenje. To su dva razloga zašto je cementara zaprašivala Pljevlja i uništavala životnu sredinu. Izbor lokacije je mnogo bitan, ali i današnja tehnologija je napredovala, do nivoa da skoro ne zagađuje životnu sredinu“, kazao je Krivokapić i dodao da je priča oko željeznice infrastrukturni pokušaj da Pljevlja profunkcionišu.
On je naveo da je to najjeftiniji transport i zato je ta mala udaljenost do Prijepolja logična veza koju bi trebalo iskoristiti.
Krivokapić je saopštio da se mora voditi računa o insistiranju Evropske energetske zajednice po pitanju korišćenja uglja, ali i o socijalnoj tranziciji u tom periodu, poručujući da je evropski put ove Vlade imperativ i da moramo biti spremni na sve.
Predsjednik Odbora direktora, Dušan Janjušević, istakao je da je Rudnik uglja formirao radnu grupu koja se bavi pronalaženjem kvalitetnih ideja, na osnovu kojih ćemo moći da konkurišemo za razne projekte.
„Kada je u pitanju proizvodnja cementa Rudnik uglja je prirodan partner u tom poslu. Isto tako i kada je u pitanju proizvodnja opekarskih proizvoda. Dozvolite mi da naglasim da je od 12 nalazišta opekarske gline u Crnoj Gori čak pet u Pljevljima. Takođe, moram da istaknem da je Odbor direktora uputio inicijativu Vladi i resornim ministarstvima, da se pokrene proces proizvodnje cementa uz obavezno partnerstvo, odnosno učešće Rudnika uglja u vlasničkoj i rukovodećoj strukturi budućeg preduzeća. Vrlo je važno u budućnosti da Rudnik ne bude izopšten iz tih projekata“, kazao je Janjušević.
On je podržao osnivanje preduzeća Montenegro Works, čije je osnivanje veoma važno sa aspekta najavljene pomoći državnim preduzećima.
Na idejno rješenje predsjednika opštine Pljevlja, Igora Golubovića, o valorizaciji Borovičkog jezera u rekreativno-turističke svrhe, reagovao je direktor Sektora proizvodnja, Milinko Gazdić, koji je ukazao na to da je predviđeno mjesto aktivni kop Mala Borovica, gdje je front rudarskih radova, još, potpuno otvoren.
Takođe, količina uglja u eksploatacionim granicama, procijenjena je na 300 hiljada tona. Vrijednost tog uglja je, kako je istakao, oko 7,5 miliona EUR.
„Ako bismo ovaj ugalj zarobili, to bi bio svojevrsni zločin. Riječ je o uglju koji je obuhvaćen glavnim rudarskim projektima“, poručio je Gazdić.
On je dodao da je Rudnik uglja u potpunosti spreman da podrži rekreativno-sportskog centra i sređenog kupališta na Borovičkom jezeru, ali tek po završetku eksploatacije i valorizacije ugljeva.
On je informisao premijera i ministre da će Termoelektrana ostati bez uglja za godinu, ukoliko se ne budu otvorila mala ležišta, poput predmetnog kopa Male Borovice, odnosno ljućansko-šumanskog basena gdje ukupne bilanse rezerve uglje iznose 1,5 miliona EUR, i Glisnice, pozvavši ih da ozbiljno pristupe ovom problemu.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
