Njujork, London, (MINA-BUSINESS) – Na Wall Streetu su u utorak oštro pale cijene dionica tehnoloških kompanija jer se nastavlja rotacija kapitala u defanzivnije sektore zbog zabrinutosti ulagača u vezi kamatnih stopa i nesigurnosti uoči izvještaja o zapošljavanju u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Dow Jones ojačao je 19 bodova ili 0,06 odsto, na 34.133 boda, dok je S&P 500 pao 0,67 odsto, na 4.164 boda, a Nasdaq indeks 1,88 odsto, na 13.633 boda, prenosi Hina.
Pad S&P 500 i Nasdaq indeksa najviše je posljedica pritiska na tehnološki sektor, koji je prošle godine za zatvaranja ekonomija zbog širenja koronavirusa predvodio po rastu cijena.
Međutim, posljednjih sedmica ‘pandemijski pobjednici’ nijesu više toliko privlačni. Cijene dionica Microsofta, Alphabeta, Facebooka, Amazon.coma i Applea pale su između jedan i 3,5 odsto.
S druge strane, porasle su cijene dionica u cikličkim sektorima, kao što su finansijski i rudarski, koji bi trebalo da imaju najviše koristi od potpunog otvaranja privreda i ubrzanja oporavka od koronakrize.
Tehnološki sektor je pod pritiskom, premda su kompanije, kao što su Apple, Amazon.com, Alphabet, Facebook i Microsoft, ostvarile bolje nego što se očekivalo poslovne rezultate u prvom tromjesečju.
Dosad je više od polovine kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objavilo poslovne izvještaje, pri čemu je njih oko 87 odsto zabilježilo veću dobit nego što se očekivalo.
Stoga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u proteklom tromjesečju porasle 47,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok su prije dvije sedmice očekivali rast od oko 25 odsto.
Ostane li tako do kraja sezone objava rezultata, biće to najveći skok zarada od posljednjeg tromjesečja 2010. godine.
Fiskalni podsticaji, ubrzanje procesa vakcinisanja protiv covida-19 i izuzetno podsticajna monetarna politika američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed) podržavaju oporavak američke ekonomije i rast Wall Streeta, koji je nedavno dostigao nove rekordne nivoe.
Međutim, prije ili kasnije vlasti će morati povećati poreze da bi finansirale budžetski deficit, a centralna banka kamate da bi spriječila rast inflacije.
Na to je upozorila ministarka finansija Janet Yellen.
„Možda će kamatne stope trebati ponešto povećati da se privreda ne bi pregrijala, iako je dodatna potrošnja države relativno mala u odnosu na veličinu ekonomije”, kazala je Yellen.
Stoga su ulagači oprezni uoči izvještaja o zapošljavanju u SAD-u, koje će biti objavljeno krajem sedmice. Budu li podaci snažni, kao posljednjih mjeseci, to će značiti da oporavak ekonomije ubrzava, ali i da bi Fed mogao povećati kamate prije nego što se očekivalo.
Doduše, čelnici Feda neprestano ponavljaju kako se tržište rada još nije dovoljno oporavilo da bi se razmišljalo o zaoštravanju monetarne politike.
I na evropskim berzama cijene dionica su pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,67 odsto, na 6.923 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 2,49 odsto, na 14.856 bodova, a pariski CAC 0,89 odsto, na 6.251 bod.
