Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorska privreda i društvo vape za diversifikacijom ekonomske aktivnosti, kako unutar samog sektora turizma, tako i od te oblasti ka realnim, održivim, industrijskim i proizvodnim sektorima, saopštio je predsjednik Vlade, Zdravko Krivokapić.
„Dobar početak je snažniji razvoj poljoprivrede kroz njeno bolje povezivanje sa sektorom turizma. Važnost poljoprivredne proizvodnje dodatno je dobila na značaju u vremenu pandemije. U datom kontekstu potrebno je dodatno podsticati domaću proizvodnju, uz istovremenu izgradnju kapaciteta za supstituciju uvoza i smanjenje trgovinskog deficita“, rekao je Krivokapić u intervjuu za Glasnik Privredne komore (PKCG).
On smatra da se diverzifikacija privrede mora odnositi i na bolju valorizaciju energetskog potencijala, prije svega u dijelu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, po tržišnim cijenama.
„Takođe, neophodno je i ponovno pokretanje pojedinih grana prerađivačke industrije u kojima Crna Gora može naći svoju proizvodnu nišu, u okviru šireg tržišta“, kazao je Krivokapić.
On je najavio da će, kroz proces digitalne transformacije, Vlada raditi na daljem jačanju inovativnih djelatnosti i ekonomije znanja. Posebna pažnja će, prema njegovim riječima, biti posvećena podsticanju daljeg razvoja preduzetništva mladih, žena u biznisu i zelenih biznisa, kao bitnih segmenata na kojima počiva razvoj inkluzivne, inovativne i izvozno orjentisane ekonomije.
„Svima je jasno da ni diverzifikacije, ni restrukturiranja, ni novog radno-životnog stila u Crnoj Gori ne može biti odjednom. No, Vlada će svakako beskompromisno i hrabro krenuti ka tom cilju za koji je zapravo postojao solidan društveni konsenzus svih prethodnih godina, ali koji je raznim političkim manipulacijama i privatnim interesima, bivao izigran“, poručio je Krivokapić.
On je podsjetio da je Crna Gora, u toku globalne krize izazvane pandemijom koronavirusa, zabilježila najviši pad ekonomske aktivnosti u poređenju sa svim drugim zemljama u Evropi. Procijenjeni pad ekonomije, prema riječima Krivokapića, je iznosio 15,2 odsto u prošloj godini i samo je desetak, uglavnom ostrvskih zemalja, poput Maldiva, Arube i Bahama, imalo veću recesiju.
„Ekonomska kriza je dodatno ogolila brojne slabosti u ekonomsko-finansijskom sistemu koje su bile prisutne prije izbijanja pandemije. Tu, prije svega, mislim na dominantnu oslonjenost ekonomske aktivnosti na sektor turizma, visok trgovinski deficit, nedovoljno konkurentan realni sektor, ogromnu nejednakost u dohotku i visoku strukturnu nezaposlenost“, saopštio je Krivokapić.
On je dodao da je održivost javnih finansija bila upitna, a državni trezor skoro prazan.
„Brzom i pravovremenom reakcijom uspjeli smo da spasimo državu od bankrota. Emisija obveznica na međunarodnom tržištu, u visini od 750 miliona EUR, dala nam je neophodnu finansijsku injekciju, koja nam je omogućila da redovno isplaćujemo plate i penzije i servisiramo dugove“, kazao je Krivokapić.
To je Vladi, prema njegovim riječima, omogućilo da obezbijedi finansijsku podršku za privredu i građane, u ukupnom iznosu od 160 miliona EUR, što je za cilj imalo očuvanje radnih mjesta, podršku likvidnosti privrede, kao i pokretanje razvojnih projekata u mjeri mogućeg.
Krivokapić je objasnio da se to odnosilo na osnivanje nacionalne avio-kompanije ToMontenegro, nakon što je prethodna vlast nedomaćinskim pristupom „otkinula krila“ Montenegro Airlinesu (MA).
„Zatiču nas neprijatna iznenađenja na koja smo donekle računali, ali koja ipak nijesu do kraja bila predvidiva. Kada naslijedite sistem koji je podignut na netransparentnosti, nepotizmu, kumovskoj poslovnosti i poslušnosti koja je nadređena meritokratiji, otprilike slutite sa čime se sve možete suočiti, ali ne možete do kraja biti sigurni da neće isplivati još neka neizmirena državna obaveza, poput stanja u mnogim državnim preduzećima“, rekao je Krivokapić.
On smatra da je svakom poduhvatu potrebno vrijeme, naročito procesima koji su obnoviteljski i koji čine otklon i raskid sa starim navikama i razmišljanjem.
Krivokapić je dodao da ohrabruje prognoza Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), prema kojoj će Crna Gora u ovoj godini imati najbrže rastuću ekonomiju u Evropi.
„Ova Vlada je krenula putem ozdravljenja finansija i poboljšanja ekonomskog razvoja. Ova Vlada želi i zna da crnogorsku hibridnu tranzicionu ekonomiju transformiše u onu koja je istinski tržišno orjentisana, bazirana na vladavini prava i znanju“, poručio je Krivokapić.
On je naveo da se u bitku za oporavak mora ući sa onim što se trenutno posjeduje, jer se struktura privrede ne može mijenjati preko noći.
„Imamo šanse koje imamo i prostor za manevar koji je vrlo ograničen. Kao turistička destinacija, htjeli-ne htjeli, trenutno smo fokusirani na oblast turizma, koji je prethodna godina razorila. Pad turističke aktivnosti prošle godine je iznosio oko 85 odsto u odnosu na 2019. godinu. Na takvo stanje su pored pandemije, uticale i pogrešne i vrlo vjerovatno politički motivisane odluke prethodne Vlade“, saopštio je Krivokapić.
On je objasnio da misli na zatvaranje granica, koje je otežalo dolazak turista iz zemalja regiona u jeku sezone.
„Na kraju smo došli u situaciju da je koronavirus svejedno ostao prisutan, a turizam i privreda su žrtvovani, dok je egzistencija naroda dovedena u pitanje. Činimo sve da predstojeća sezona bude mnogo uspješnija u odnosu na prethodnu“, rekao je Krivokapić.
Plan Vlade je da, paralelno vodeći bitku za očuvanje zdravlja građana, učini realnom projekciju prihoda od turizma u ovoj godini na nivou od oko 60 do 65 odsto prihoda iz 2019. godine.
„Očekujemo da će do početka glavne sezone biti vakcinisano oko 35 odsto odraslog stanovništva. Cilj nam je i da na primorju izgradimo regionalnu modularnu covid bolnicu, što bi takođe pozitivno uticalo na ljetnju sezonu“, naveo je Krivokapić.
On je podsjetio da je osnovana nova domaća avio-kompanija ToMontenegro, sa brendom Air Montenegrom, kao i da bi ona trebalo da bude moderna, stabilna i zasnovana na tržišnim principima.
„Radimo sve da avioni ove kompanije polete prije ljetnje turističke sezone. U uslovima neizvjesnosti, ljudi putuju uglavnom na ona mjesta koja dobro poznaju, ili koja nijesu daleko od njih. Stoga računamo na povratak turista iz regiona i Rusije, koji su činili najveći dio turističkog prometa prije izbijanja pandemije“, saopštio je Krivokapić.
On smatra da su ljudi najveće bogatstvo i najvažniji resurs Crne Gore.
„Psihofizički potencijal našeg čovjeka je odavno izmjeren na stranim tržištima i postao vrlo tražena i deficitarna vrijednost. Ali u Crnoj Gori, taj potencijal je ostao nevalorizovan. Želimo da ulažemo u naše mlade talente. Jedan od naših projekata je obuka mladih i talentovanih za potrebe IT sektora“, kazao je Krivokapić.
On je dodao da su mladi ljudi budućnost i da je zato planirano uspostavljanje i Fonda za inovacije, jer se inovacije mogu razvijati isključivo uz adekvatnu infrastrukturnu podršku.
„Želimo da stvorimo uslove kako bismo zadržali mlade ljude, koji bi svoje inovacije i biznise razvijali u svojoj zemlji“, zaključio je Krivokapić.