Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vlada, izmjenama fiskalne politike, treba da razmotri mehanizam uvođenja naplate posebnog poreza na sve nekretnine koje su javni funkcioneri stekli pod povlašćenim uslovima, kao i da razmotri uvođenje poreza na luksuz, ocijenili su iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
To su, kako su naveli iz ASP-a, neke od preporuka koje je ta nevladina organizacija (NVO) dostavila na Predlog fiskalne strategije Crne Gore za period do 2024 godine.
Javna rasprava, koju je iniciralo Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, završena je u petak.
Iz ASP-a su predložili da se, ukoliko Vlada ne namjerava da ukine subvencije koje plaćaju potrošači vlasnicima malih hidroelektrana i vjetroelektrana, uvede dodatna naknada koju će plaćati privatni vlasnici, a što će biti prihod države.
„Do početka ove godine, potrošači su za subvencije za struju proizvedenu iz malih hidroelektrana i vjetroelektrana platili nestvarnih 53 miliona“, navodi se u saopštenju.
ASP je predložio i ukidanje poreskih izuzetaka, koje privileguju najbogatije na račun svih građana, a što se posebno odnosi na gorivo za jahte, ali i niže poreske stope za usluge u luksuznim hotelima i/ili nabavku opreme za luksuzne turističke komplekse.
„Stopa poreza na dobit u Crnoj Gori je duže od deceniju svega devet odsto i kao takva je među najnižim ne samo u regionu, već i Evropi, čime se država odriče značajnih prihoda, pa je potrebno preispitati poresku politiku i u tom dijelu“, smatraju u ASP-u.
Koncesiona oblast je, kako su ocijenili, takođe područje gdje je moguće, i potrebno, uvećati koncesione stope, ali i preispitati postojeće koncesione aranžmane, kako bi se postigla finansijska ravnoteža.
Ta ravnotea je, kako tvrde u ASP-u, sada uglavnom narušena na štetu države Crne Gore, kojoj ostaju mali prihodi, dok privatni koncesionari ostvaruju ogromne prihode, a koristeći resurse svih građana.
„ASP preporučuje i smanjenje bruto zarada u javnom sektoru kroz smanjenje koeficijenata za grupe poslova A, B i C i kroz optimizaciju javne uprave, ali i uštede za zarade i izdatke javnih preduzeća, koja su do sada funkcionisala dobrim dijelom van kontrole od vlasnika, odnosno države“, dodaje se u saopštenju.
Potrebno je, kako smatraju, značajno smanjiti izdatke tekućeg budžeta kroz racionalnu i svrsishodnu upotrebu javnog novca, odnosno kroz ozbiljnu uštedu na mnogim pozicijama na kojima se godinama neopravdano troši novac građana.
Iz te NVO su kazali i da je potrebno revidirati ukupnu politiku kapitalnog budžeta i realizovati samo one projekte koji imaju najširi društveni interes, a ne partikularne i/ili privilegovane interese, što sve treba da utiče na konsolidaciju javnih finansija.
„Kada je riječ o socijalnoj politici, ASP ukazuje da je potrebno definisati pravedniju socijalnu politiku prema građanima, kako bi je dobijali oni kojima je pomoć zaista najpotrebnija, uz izmjenu sadašnjih kriterijuma za pomoći, ali i većih izdataka za najugroženije kategorije. Materijalna davanja treba da prate rast potrošačke korpe u zemlji i utvrđuju se u odnosu na nju“, navodi se u saopštenju.
Penziona politika, kako tvrde, takođe treba da bude pravednija, a što će biti, prije svega, ispoljeno kroz veće iznose minimalne penzije, jer je postojeća granica ispod svakog elementarnog ljudskog dostojanstva.
„Takođe, treba ponovo pokrenuti raspravu o oporezivanju najvećih penzija u zemlji“, zaključili su iz ASP-a.
