Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Svjetska banka (SB) povećala je prognozu rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini na 7,1 odsto.
Statističari SB su u januaru prognozirali rast crnogorske privrede u ovoj godini od 6,1 odsto.
U SB ovogodišnji rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) očekuju usljed niske baze i pod pretpostavkom da se turizam oporavi na 55 odsto nivoa iz 2019. godine.
„Predviđa se da će se ukupni izlazni gubitak u potpunosti nadoknaditi tek 2023. godine, kada se očekuje rast ekonomije od 3,5 odsto”, navodi se u danas objavljenom izdanju ažuriranog ekonomskog izvještaja SB za region u koji je agencija Mina-business imala uvid.
Predviđa se da će završetak uvozno zavisne dionice auto-puta i jači izvoz, predvođen oporavkom turizma, smanjiti deficit tekućeg računa na 13 i deset odsto u narednoj i 2023. godini.
SB je navela da je crnogorska ekoomija u prošloj godini pala 14,9 odsto. Takođe, za narednu godinu prognozirala je jačanje ekonomije od 4,5 odsto, što je više u odnosu na prognozu iz januara kada je prognoziran rast od 3,9 odsto.
“Crna Gora je pretrpjela vrlo duboku recesiju u prošloj godini, koja se procjenjuje na 15 odsto. Kriza je razotkrila strukturne izazove i ranjivosti Crne Gore, preokrenuvši ekonomske i socijalne dobitke posljednjih godina”, navodi se u izvještaju SB.
U te ranjivosti spadaju, kako su rekli, nedostatak fiskalnog prostora, mala proizvodna baza i niska diverzifikacija ekonomije, slabosti poslovnog okruženja, a u budućnosti i socijalne nejednakosti.
“Crna Gora je prošle godine doživjela prvu demokratsku promjenu vlasti. Nova Vlada posvećena je ubrzanju reformi, jačanju vladavine zakona i borbi protiv korupcije. Ovo, zajedno sa jakim fiskalnim i upravljanjem dugom, kao i nezavisnim i odgovornim državnim institucijama, omogućilo bi inkluzivniji i rast vođen privatnim sektorom, kao i efikasno pružanje usluga građanima”, rekli su iz SB.
Iz banke su podsjetili da je u decembru prošle godine Crna Gora emitovala emisiju obveznica od 750 miliona EUR sa kamatnom stopom od 2,875 odsto za predfinansiranje dospjelih dugova i ovogodišnjeg fiskalnog deficita.
U SB prognoziraju da će će javni dug Crne Gore, koji je u prošloj godini iznosio 104,8 odsto BDP-a, vratiti na nivo prije krize 2023. godine.
“Ta putanja smanjenja duga može biti strmija ili ravnija, u zavisnosti od Vladinih srednjeročnih budžetskih planova, koji su još nepoznati”, rekli su iz SB i dodali da su sprovođenje zdrave i vjerodostojne fiskalne politike imperativ održivosti duga.
Javni dug će, prema prognozama SB-a, u ovoj godini da iznosi 90,1 odsto BDP-a, a naredne godine 82,3 odsto BDP-a. SB predviđa da će se javni dug smanjiti 2023. godine na 77,7 odsto BDP-a.
Izgledi za zapošljavanje, kako su naveli, ostaju visoki neizvjesni i zavisiće od oporavka radno-intenzivnih sektori.
Predviđa se da će se stopa siromaštva smanjiti na 17,9 odsto u ovoj godini.
“Kako bi se ubrzao oporavak i održao inkluzivni rast i smanjenje siromaštva, Crna Gora mora zadržati makroekonomsku stabilnost, osigurati efikasnost pružanje javnih usluga i pažljivo upravljati prirodnim resursima”, rekli su iz SB.
U izvještaju SB se navodi da će ekonomije rastućih i zemalja u razvoju u regionu Evrope i centralne Azije ove godine ostvariti rast od 3,6 odsto, zahvaljujući oporavku izvoza i stabilizaciji cijena industrijskih proizvoda, što djelimično neutrališe ponovno rasplamsavanje pandemije krajem prošle godine.
“Umjeren rast u ovoj godini uslijediće nakon kontrakcije od dva odsto u prošloj godini, zbog poremećaja prouzrokovanih Covid-19. Ekonomski pad je bio manji od predviđenog usljed oporavka Turske, koji je bio snažniji od predviđenog, i otpornosti Rusije, kao dvije najveće ekonomije u regionu”, navodi se u izvještaju.
Oporavak industrijske proizvodnje, povećana izvozna potražnja, veće cijene roba i fiskalna i monetarna podrška doprinjeli su ostvarivanju takvog rezultata.
Najteže su pogođene ekonomije koje u velikoj mjeri zavise od usluga i turizma, imajući u vidu da su mjere socijalnog distanciranja i ograničenja kretanja dovele do trajnijeg slabljenja.
Očekuje se da će stopa regionalnog rasta u narednoj godini dostići 3,8 odsto, kako efekti pandemije budu postepeno slabili, a trgovina i investicije ubrzavale rast.
“Takođe, očekuje se da će pandemija poništiti makar pet godina rasta prihoda po stanovniku u nekoliko ekonomija u regionu i povećati broj siromašnih, u velikoj mjeri usljed gubitka radnih mjesta”, zaključuje se u izvještaju.
